Da li je ljetos cvjetalo Jablaničko jezero?

Početkom jula ove godine, na Jablaničkom jezeru primijećene su brojne mrlje na površini, koje su u javnosti izazvale strah da se možda radi o zagađenju naftom ili industrijskom zagađenju.

Nakon što su 5. jula primijećene dvije velike mrlje kod Čelebića i Ostrošca, na teren je izašla i Federalna vodna inspekcija na čelu sa glavnim inspektorom, Mirsadom Smailagićem. Tada je rečeno da se radi o “cvjetanju algi” – fenomenu koji se dešava usljed pojave nutrijenata kojim se ove alge hrane.

Zajedno s kolegama iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora locirali smo mrlje i uzeli uzorke. Ono što se može zaključiti vizuelnim opažanjem i prvim analizama, riječ je o cvjetanju algi u vodi i nije riječ o naftnoj mrlji ili nekoj vrsti industrijskog zagađenja.

Mirsad Smailagić (5. juli 2017.)

Nakon što je službeno potvrđeno da je u pitanju cvjetanje, o ovoj temi se dalje nije razgovaralo, bez obzira na to što je negativno uticala na turističku sezonu, a ni strahovi lokalnog stanovništva nisu umanjeni, te su rijetki oni koji su se ovog ljeta kupali na jezeru. U avgustu su se pojavile i objave stanovnika na društvenim mrežama, u kojima se tvrdilo da se radi o otpadnim vodama, prije svega teškim metalima, te su pojedini odnijeli uzorke vode na analizu u privatnom aranžmanu. Rezultati tih analiza govore da su i organske materije i metali u uzorcima prešli dozvoljene granice za površinske vode. Međutim, zakon je jasan: analize bilo koje laboratorije, posebno u privatnom aranžmanu, nisu mjerodavne, te su jedino relevatni rezultati nadležnih agencija i inspektorata.

Međutim, rezultate službenog nalaza od 14. jula, koji je redakciji Istinomjera proslijedila Agencija za vodno područje Jadranskog mora, nemoguće je ocijeniti. Naime, prvo, analiza vode je biološka, ali ne i hemijska – izostaju, primjerice, teški metali – pa je nemoguće ustanoviti postoji li još neko onečišćenje pored navedenog cvjetanja. Također, rubrika u kojoj se trebaju nalaziti maksimalne dozvoljene količine propisane zakonom, a u skladu sa klasom vodene površine (MDK), ostavljena je prazna. Ipak, u samom odgovoru na upit 19. oktobra, iz Agencije su protumačili rezultate analize sljedećim riječima:

Na temelju rezultata analiza fizikalno kemijskih ispitivanja uzorka vode u kojoj je primijećeno bujanje algi (parametri koji prate biološke elemente), utvrđene su povećane vrijednosti, odnosno puno veća odstupanja u odnosu na vrijednosti dobivane provođenjem dosadašnjih monitoring programa za parametre ukupni dušik, ukupni fosfor, amonijak, nitrati, orto fosfor, klorofil a, temperatura vode, BPK5, potrošnja KMnO4.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora (19. oktobar 2017.)

Razlog cvjetanja Jablaničkog jezera, po Agenciji, može se naći u povećanoj količini nutrijenata kojima se ove alge hrane. Izvori ovih nutrijenata, kako kažu, mogu se naći u nepročišćenim otpadnim vodama iz domaćinstva i industrije, te u oticanju gnojiva sa poljoprivrednih površina i procjeđivanju voda kroz deponije otpada. S druge strane, u Agenciji vjeruju da se radilo o “podizanju nutrijenata iz sedimenta”:

U uzorku nisu izolirane crijevne bakterije, što je potvrda da povod nije noviji unos nutrijenata, već da su se nutrijenti podigli iz sedimenta zajedno sa zajednicom algi i cijanobakterija.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora (19. oktobar 2017.)

Samo 23 kilometra uzvodno, u Konjicu, članovi udruženja “Zeleni – Neretva”  ubijeđeni su da se razlozi trebaju tražiti u industrijskim pogonima koji se nalaze u ovom gradu, na lokalitetu nekadašnjeg “UNIS”-a. Preko 20 privrednih subjekata svoje otpadne vode pušta u Neretvu samo 50-100 metara iznad glavnog gradskog kupališta. Kažu i da je ugrožen ribni fond, te da već par godina niko nije ništa ulovio na gradskom pecalištu. Ribe jednostavno – nema. Glavni krivci po njima su privredni subjekti koji se bave obradom teških metala. Članovi udruženja, koji redovno fotografišu razna onečišćenja i fotografije dijele na društvenim mrežama, kažu da su se žalili i tražili od raznih inspekcija da izađu na teren.

Poslali smo u ime udruženja više desetina dopisa, što inspekcijama, što Agenciji (za vodno područje Jadranskog mora), međutim, stiče se utisak nakon svih ovih godina – bilo je tu poneke intervencije, ali uglavnom većina je bila neuspješna. Inspekcije su nedostupne, industrijski i tehnološki otpadi se ispuštaju najčešće na kraju radnog vremena, tokom vikenda, po noći, kada su velike bujice – jer je tada najmanja mogućnost da ih neko primijeti i da se inspekcija nekim čudom pojavi.

Jasmin Dolovac, “Zeleni-Neretva” (18. septembar 2017.)

U udruženju “Zeleni – Neretva” kažu da je posebno problematičan nalaz kojeg imaju u posjedu, a koji ukazuje na to da je u oktobru 2011. godine koncentracija svih mjerljivih materija daleko iznad dopuštenih nivoa. Tako su rezultati na prvoj tački mjerenja, neposredno kod plinske stanice kruga “Igmana”, gdje se nalaze ispusne cijevi privrednih subjekata koji operišu unutar bivšeg pogona “UNIS”-a, te 50 metara niže, krajnje kritični, što nam je potvrdio i Dario Omanović iz Centra za istraživanje mora i okoliša sa Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Rezultati mjerenja uzoraka vode uzetih na mjestu ispusta (pored Konjica) nesumnjivo pokazuju vrlo visoke koncentracije analiziranih metala. Na mjestu 50 m nizvodno, koncentracije padaju na nekih 13%, a još dalje su vjerojatno i znatno niže. Bez obzira na smanjenje, koncentracije u uzorcima uzetim 50 m nizvodno su od 3 do 1000 puta više od MDK za I/II klasu površinskih voda.

Dario Omanović, Institut Ruđer Bošković (24. septembar 2017.)

Ono što se, međutim, mora uzeti u obzir jeste da jedan nalaz ne može biti mjerodavan, s čim se slaže i dr. Omanović, a isto napominju i iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, kazavši da su u 2017. kroz redovni monitoring stanica na području opštine Konjic ustanovili da problematični rezultati analiza postoje, ali da nisu konstanta:  

U 2017. smo zaprimili 11 izvještaja o rezultatima ispitivanja kvantitativnih karakteristika otpadnih voda iz pogona za preradu metala na prostoru Općine Konjic, od kojih 1 nije zadovoljio uvjete za ispuštanje u skladu sa Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora (19. oktobar 2017.)

Na kraju, ipak je najvažnije pitanje da li ovi rezultati ukazuju na to da postoji mogućnost da prisustvo ovih materija negativno utiče na floru i faunu kompletnog sliva Neretve. Na pitanje o štetnosti dr. Omanović još pojašnjava da bi dalja istraživanja i monitoring, posebno dugoročnog karaktera, trebala biti prioritet:

Nesumnjivo je da je stanje vezano za ispust alarmantno i da se ispuštanjem neobrađenih tehnoloških voda ugrožava ekološko stanje Neretve i Jablaničkog jezera. Sporadične analize uzoraka vode mogu ukazati da stanje Jablaničkog jezera nije zadovoljavajuće, ali bi s obzirom na činjenično stanje ispuštanja otpadnih voda u rijeku Neretvu i Jablaničko jezero, trebalo napraviti detaljna istraživanja na širem području i kroz duži vremenski period.

Dario Omanović, Institut Ruđer Bošković (24. septembar 2017.)

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, međutim, tvrde da se na ovome itekako radi, te da Opština Konjic već sprovodi određene mjere da se zagađenje u potpunosti umanji:

Napravljene (su) značajne investicije u sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine Konjic gdje je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadih voda sa najvećim stupnjem (tercijarno pročišćavanje membranskom tehnologijom). Općina Konjic je u funkciju pustila prvu fazu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, što je veliki pomak u odnosu na prethodne godine. U narednom periodu se treba realizirati i druga faza kojom bi se osigurala veća pokrivenost pročišćavanja otpadnih voda iz domaćinstva, što rješava problem značajnog izvora nutrijenata u površinskim vodama. Trenutno je u fazi izrada “Studije o područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate na području FBiH” kojom će se predložiti proglašavanje Jablaničkog jezera osjetljivim područjem u kojem će se provoditi dodatne mjere zaštite.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora (19. oktobar 2017.)

Iz navedenog, zaključuje se da cvjetanja jeste bilo, ali i da se pod hitno mora pronaći odgovor na pitanje industrijskog zagađenja koje dolazi iz Konjica. Jasno je, pritom, da je konjička industrija, posebno firme koje učestvuju u proizvodnji jednog od glavnih izvoznih proizvoda BiH, oružja i municije, kao što su “Igman” i “SurTec”, od posebnog značaja, ali i da im se iz tog razloga ne smije i ne može progledati kroz prste kada je u pitanju šteta za okoliš koja nastaje iz njihovih proizvodnih procesa. U konačnici, tvrdnjama o cvjetanju Jablaničkog jezera Istinomjer daje ocjenu “djelimično istinito”, te će nastaviti istraživati i pratiti ovu priču, kao i sprovođenje najavljenih implementacija uređaja za prečišćavanje.

(Istinomjer.ba)

Poboljšanje poslovnog okruženja: Ko je sve pretekao BiH po lakoći poslovanja

Iako su vlasti u oba entiteta sa preuzimanjem obaveza iz Reformske agende najavile brži ekonomski napredak i...

Dalio Sijah

Ko su malobrojni zvaničnici koji se mogu pohvaliti ispunjenim obećanjima

Istinomjer je ove godine pratio ispunjavanje oko stotinu obećanja koje su dali domaći zvaničnici na različitim nivoima vlasti. Od ovog broja, tek desetak obećanja ocijenjeno je kao ispunjeno, a...

Istinomjer

Na put do UNESCO-ve liste sa elementarnim neznanjem, rušenjem spomenika i neustavnom Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika

Nedavno je u javnosti odjeknula oštra reakcija načelnika općine Stari Grad Sarajevo, Ibrahima Hadžibajrića, o tome da će biti pokrenuta procedura nominacije grada Sarajeva na UNESCO-ovu Listu...

Selma Ašćerić