Željka Cvijanović: Učimo od Belgije!

Željka Cvijanović

Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, izjavila je juče da BiH od Belgije može mnogo da nauči. “Ovo je za RS od izuzetnog značaja s obzirom na to da se BiH nalazi u fazi kada još tragamo za najadekvatnijim sistemom koordinacije aktivnosti u procesu pridruživanja EU”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka u Briselu sa Dirkom van Melkebekeom, generalnim sekretarom za privredu, nauku i inovacije u flamanskoj vladi.

(Nezavisne novine, 22. 11. 2011.)

Komentar:

Belgija je država koja je već godinu i po dana bez državne vlade. Politička situacija u zemlji je kompleksna, što je posljedica, prije svega, ekonomske neujednačenosti flamanskog i valonskog dijela zemlje. Kriza vlade posljedica je zahtjeva za većom autonomijom navedenih pokrajina, što svakako ima utemeljenje u ekonomskoj premoći flamanskog nad valonskim dijelom Belgije. Osim ekonomskog, tu su i još neki “sitniji” zahtjevi, poput onog da se građani Brisela, koji je distrikt, mogu izjasniti da li žele glasati za flamansku ili valonsku opciju na izborima.
Republika Srpska i Federacija imaju veze sa ovim dešavanjima koliko i sa uticajem privrede entiteta na globalno zagrijavanje. Dakle – minimalno.

Od ostalih stvari koje zaista možemo naučiti od Belgije, a što bi bilo poželjno su, između ostalih i sljedeće činjenice: Belgija je jedna od zemalja-osnivača EU i sve vrijeme je u potpunosti sudjelovala u radu različitih evropskih tijela; Belgija ima vrhovni sud (Court of Cassation) koji je vrhovno sudsko tijelo, te, samim tim, za razliku od BiH ima jasan sudski sistem; Belgija ima jedinstvenu policijsku strukturu koja se sastoji od dva nivoa – federalnog (državnog) i 196 lokalnih, koji pokrivaju opštinska i međuopštinska područja (izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Law_enforcement_in_Belgium); u Belgiji svaka osoba može biti kandidat za bilo koju poziciju u državi; te, možda i ključna činjenica, da je skupštinska dvodomna struktura belgijskog parlamenta takva da
predstavnicki dom cine direktno birani clanovi, a Senat ili gornji dom ima etnički proporcionalnu strukturu, gdje “ostali” imaju čak 10 zagarantovanih od ukupno 71 mjesta. Osim toga, predstavnički dom za skoro sva pitanja (osim ustavnih, pitanja državne strukture i međunarodnih odnosa) ne mora imati saglasnost Senata ili ne mora uvažiti mišljenje Senata, iako se mora zadovoljiti određeni broj glasova partija sa oba govorna područja.

Bosna i Hercegovina i Belgija se, dakle, razlikuju u ključnoj stvari – postojanju sistema.

S druge strane, ono što ne možemo naučiti od Belgije je – formiranje vrhovne, odnosno državne vlasti.

Iako istinita, izjava Željke Cvijanović zvuči pomalo ironično u sadašnjoj konstalaciji političkih i društveno-ekonomskih odnosa u BiH, koji su – nikakvi.

A prije svega zbog toga što se ministrica u jednom bh. entitetu sastaje sa ministrom jedne od vlada u Belgiji, a nijedna od država nemaju formiranu državnu vlast. A poruka Željke Cvijanović je da – bh. uči od Belgije. Vjerovatno o formiranju vlasti.

Još jedna netačna tvrdnja o broju neprovedenih odluka Ustavnog suda BiH

Veoma često se od strane visokih političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini iznose netačne tvrdnje kada je u pitanju...

RS: Obavljanje pravnih poslova elektronskim putem

Prema najavi direktora Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, Srđana Rajčevića, od sredine naredne godine građanima/kama RS biće omogućeno brže i efikasnije obavljanje pravnih poslova...



Formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo je moguće bez SDA?

Sastanak i dogovori o formiranju postizborne vlasti na nivou Kantona Sarajevo najavljen je za sutra, 19.10.2018. godine. Inicijator i domaćin sastanka je Naša stranka, a ideja vodilja pregovora ove...