Zašto ćemo (ponovo) ostati bez evropskih fondova za poljoprivredu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske uporno odbija da podrži usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, bez kog neće biti aktivirana sredstva IPARD fondova za BiH. Najnoviji razlog protivljenja ovom dokumentu nadmašio je sve dosadašnje. Radi se, doslovno, o dvije riječi u nazivu dokumenta. Stvarni razlozi su vjerovatno drugačiji.

 

Usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja BiH do oktobra 2017. godine, te uspostavljanje operativne strukture za IPARD, uslovi su Evropske unije za korištenje pretpristupnih sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj EU (IPARD sredstva). Kako se to nije dogodilo, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark, istakao je krajem decembra da se strateški dokumenti moraju usvojiti do kraja godine i da bez njih ova sredstva neće biti dostupna BiH.

Izrada Strateškog plana ruralnog razvoja BiH započela je još 2009. godine. Dokument Strateškog plana za period 2018-2022. godine je završen, ali Vlada RS nije dala saglasnost za njegovo usvajanje.

U februaru 2017. godine, portparol Ministarstva poljoprivrede RS rekao je da je problem u nedostatku funkcionalnog mehanizma koordinacije:

U jednoj od tačaka Vlade Republike Srpske iz 2015. godine navedeno je da je potrebno prije izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH postizanje političkog dogovora oko izrade funkcionalnog mehanizma koordinacije u BiH, koji će omogućiti koordinisan pristup integracijskim procesima Evropske unije. Predloženi principi su prihvaćeni tek prošle godine. Nakon toga su ponovo pokrenute aktivnosti u cilju izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH. Ministarstvo poljoprivrede je u oktobru 2016. godine poslalo imenovanje naših predstavnika u centralni tim i u radne grupe za izradu nacrta strateškog plana ruralnog razvoja, međutim, s obzirom na to da mehanizam koordinacije još uvijek nije funkcionalan, nisu formirane radne grupe i došlo je ponovo do zastoja u aktivnostima.

Aleksandar Macanović, 26.02.2017.

Danas, međutim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS više ne nalazi problem u mehanizmu koordinacije, već u – nazivu dokumenta.

Prošle sedmice, nekoliko udruženja poljoprivrednika oglasilo se protestnom notom, ističući da je državnim institucijama ostalo još dvije sedmice da usvoje strateški plan, inače će bh. poljoprivreda ostati bez evropskih fondova. Poljoprivrednici su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da se po ovom pitanju ništa ne radi, dok je istovremeno usvojen paket zakona kojima su povećane akcize na gorivo, što će direktno povećati trošak poljoprivredne proizvodnje.

Ministarstvo je momentalno reagovalo, više se baveći nadmudrivanjem sa poljoprivrednicima, nego suštinom vrlo realnog problema istaknutog u njihovom saopštenju. Ministarstvo je tako osjetilo potrebu da naglasi da se radi o “udruženjima iz FBiH, a ne iz cijele BiH”; da IPARD fondovi “ne idu direktno poljoprivrednicima” i da “Republika Srpska ima usvojenu strategiju ruralnog razvoja koja se ostvaruje, a udruženja poljoprivrednika treba da se zapitaju da li drugi entitet ima strategiju.”

Nakon ovih “britkih odgovora”, Ministarstvo poljoprivrede RS se konačno osvrnulo i na konkretno pitanje: zašto strategija nije usvojena i hoće li se to desiti u roku koji je postavljen, kako bi se aktivirala trenutno neraspoloživa sredstva.  

Napominjemo da Vlada Republike Srpske i resorno Ministarstvo i dalje insistiraju da sam naziv ovog dokumenta reflektuje njegovu strukturu, te bi u tom smislu naziv trebao biti „Okvirni strateški plan ruralnog razvoja u BiH“. Sam dokument bi trebao da, u strukturalnom i sadržinskom smislu, bude koncipiran na modularnom principu, što podrazumijeva jasno prikazane strateške prioritete ruralnog razvoja za entitete i  Brčko Distrikt, te usaglašena okvirna strateška opredjeljenja za ruralni razvoj u BiH koja su korespodentna sa prioritetima politike ruralnog razvoja Evropske unije za period 2014-2020. Ukoliko se ovi kriterijumi primjene u potpunosti, usvajanje strateškog dokumenta neće biti sporno.

Saopštenje Ministarstva poljoprivrede RS, 19.12.2017.

 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je u maju 2017. godine objavilo Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH za 2016. godinu, gdje se navodi da su aktivnosti na izradi Strateškog plana obnovljene u prvoj polovini 2016. godine, kada je entitetsko Ministarstvo poljoprivrede je dostavilo dopis u kom se govori da je Vlada RS saglasna sa izradom okvirnog Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, i to isključivo za potrebe definiranja IPARD programa. U dopisu je takođe naznačeno da “predmetni dokument, u strukturalnom i sadržinskom smislu mora biti koncipiran na modularnom principu”.

Izvještaj dalje navodi da je Inicijativa početkom oktobra razmatrana na sastanku Centralnog tima Interresorne komisije za izradu Nacrta Strateškog plana ruralnog razvoja BiH i da su svi prisutni dali punu podršku aktivnostima na izradi nacrta Strateškog plana. Tada je usaglašen prijedlog za reviziju strukture Interresorne komisije (osnivanje Centralnog tima i Radne grupe za izradu Nacrta dokumenta od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te formiranje internih i tematskih radnih grupa na nivoima enititeta i BD).

U izvještaju se dalje navodi da je Vlada RS zatim povukla saglasnost za formiranje dogovorene strukture, a na temelju istih primjedbi o mehanizmu koordinacije, koje je entitetsko ministarstvo i javno iznijelo u februaru ove godine:

Međutim, nakon prvih razgovora, iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske je početkom novembra 2016. godine dostavljen dopis kojim se obavještava da su, prema zaključcima Vlade Republike Srpske i mišljenju Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske koji se odnose na sistem koordinacije i izradu Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, ovlašteni da pristupe operativnom radu na izradi strateških dokumenata tek nakon uspostavljanja radnih tijela definiranih sistemom koordinacije u procesu evropskih integracija.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH za 2016.

 

Nikakva primjedba oko naziva dokumenta nije, dakle, dostavljena državnim tijelima u procesu planiranja državne strategije ruralnog razvoja.  

Podsjetimo, u junu prošle godine, kada je u Briselu održan sastanak prvog Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo u okviru SSP-a između EU i BiH, poslata je jasna poruka da ,,vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju hitno usvojiti cjelodržavnu strategiju sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, obzirom da je ovaj dokument preduslov za uključivanje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja i IPA II programski okvir.” Naglasak je stavljen na još jedan neophodan uslov:

Vlasti u BiH hitno trebaju nastaviti sa aktivnostima za postizanje formalnog političkog dogovora o IPARD strukturama i finalizirati, usvojiti i dostaviti EU tehnički dokument o uspostavljanju IPARD-a. Takođe, potrebno je dogovoriti i izraditi državni pravni okvir za provođenje popisa poljoprivrede. Zbog njegovog nepostojanja usporava se razvoj sektora, a IPA sredstva se preusmjeravaju na druge mjere.

Izvještaj o međunarodnoj pomoći za sektor poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja 2016 u Bosni i Hercegovini

Vijeće ministara BiH ne može usvojiti ovaj dokument bez saglasnosti, to jest pribavljenih mišljenja, relevantnih institucija oba entiteta. No, čak i kada bi se Vlada RS naglo predomislila i dostavila saglasnost na izrađeni nacrt, dokument bi u narednih pet dana morao biti usvojen i u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako bi se ispunio uslov za apliciranje za sredstva iz IPARD fondova.

Do kraja godine nije zakazana nijedna sjednica Doma naroda, niti Predstavničkog doma PSBiH. Osim ako se u međuvremenu ne desi neko “čudo” na bar dva nivoa vlasti, BiH će, dakle, ponovo ostati bez pretpristupnih fondova EU za poljoprivredu.

Isto se desilo i 2013. godine, kada su sredstva bila znatno manja nego danas. Predsjednik RS, Milorad Dodik, tada je ovako komentarisao upozorenja da bi BiH mogla ostati bez IPARD sredstava:

Tih 5 miliona evra, koji su navodno odobreni BiH, ne bi vidio nijedan naš seljak. Oni su bili predviđeni za to da se na nivou BiH napravi nova instituacija koja bi trebala da se bavi poljoprivredom. BiH nema nadležnosti za to i mi nismo dozvolili da se ta nova institucija pravi. A pravi se tako da se osnuje sredstvima IPA programa, a onda da nakon tri godine pređe na budžet BiH i to znači manje para za RS za dvije- tri godine. Mi vodimo odgovornu politiku u detaljima i sitnicama i sasvim hoćemo da kontrolišemo taj proces.

Milorad Dodik, 02.10.2013.

Upravo se u ovom stavu vjerovatno nalazi pravi razlog odbijanja entitetskih institucija da završe proces izrade strategije.

Da rezimiramo: Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je do februara 2017. godine imalo problem sa neuspostavljenim mehanizmom koordinacije. Iz tog razloga je odbilo da učestvuje u radu strukture sa kojom se prethodno složilo u okviru Interresorne komisije za izradu Nacrta Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, a koja je podrazumijevala upravo “uvažavanje entitetskog nivoa vlasti” na kome Vlada RS insistira. Skoro godinu dana kasnije, mehanizam koordinacije više nije problem, ali odjednom postaje neprihvatljiv naziv dokumenta, koji nije problematizovan nijednom u toku prethodnih godinu i po dana.

Jasno je da se razlozi i primjedbe mijenjaju od prilike do prilike, te da je neslaganje sa nazivom dokumenta više nego besmislen povod za odbijanje desetina miliona sredstava pomoći za razvijanje poljoprivredne infrastrukture. Pravi razlog bi, vjerovatno, trebalo tražiti u drugom dijelu ovog procesa: uspostavljanju operativne IPARD strukture. Stavovi koje je Milorad Dodik iznio prije 4 godine, te aktuelno ponašanje resornog ministarstva, ukazuju na apsolutno protivljenje SNSD-ove vlade onome na čemu insistira Evropska unija, a to je uspostavljanje jedinstvene strukture za protok IPARD fondova, koja se neminovno mora koordinirati i administrirati na državnom nivou vlasti.

Kakvi god motivi stoje iza njega, ponašanje ministarstva poljoprivrede je u svakom slučaju nedosljedno i više nego neodgovorno, jer će po svoj prilici ponovo dovesti do toga da će se sredstva namijenjena bh. poljoprivredi biti preusmjerena na druge države.

(istinomjer.ba)

Vrtić “Razigrani dani”

U oktobru prošle godine, Općinsko Vijeće Centar donijelo je Odluku o izgradnji poslovnog objekta u Ulici Patriotske...

Gratz ponovo u proceduru uputio izmjene zakona koje se tiču provedbe presude u vezi sa statusom notara

U najavi 27. Redovne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, na prijedlogu dnevnog reda, između ostalog našao se i “paket izmjena nekoliko zakona koji se tiču provedbe presude Ustavnog suda u...

Ivanić nije dao saglasnost za održavanje vojne vježbe na Manjači

Šta Košarac pod “prećutnom saglasnošću” podrazumijeva, nije poznato. Ono što jeste poznato je da Mladen Ivanić, u svojstvu funkcije koju obavlja, nije dao saglasnost za održavanje pomenute vojne...