U nestašici citostatika ulogu ima i Vlada FBiH

Jučerašnja odluka Vlade FBiH, kojom je odobrena hitna interventna nabavka citostatika pokazala je da svi putevi do pronalaska onih koji mogu da riješe problem nestašice citostatika, vode i završavaju u Vladi FBiH.

Nestašica citostatika, odnosno lijekova za onkološke pacijente u zadnje vrijeme skoro pa je svakodnevna tema u medijima. O nestašici citostatika, zvaničnim saopštenjem, oglasio se i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), prebacivši odgovornost na Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (FZZO). Uvidom u propise, nadležnosti, saopštenja i odgovor FZZO svi putevi do pronalaska onih koji mogu da riješe problem nestašice citostatika, vode i završavaju u Vladi FBiH, u čije ime je prije svega par mjeseci premijer Fadil Novalić izjavio da će ove godine imati “najbolji budžet u historiji”.

Više od mjesec dana, i po ko zna koji put, na KCUS-u nema citostatika, a onkološki pacijenti su primorani da se snalaze kako znaju i umiju. Iz KCUS-a je povodom nedostatka citostatika izdato zvanično saopštenje, u kojem se KCUS ograđuje od nestašice lijekova za onkološke pacijente, te “poziva” Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja da izvršava svoje obaveze.

Određeni citostatici za onkološke pacijente koji boluju od raka koje je stekao Institut za zdravstveno osiguranje FBiH i Institut za reosiguranje nedostaju na KCUS-u, tako da 30 bolesnika sa rakom ne mogu primiti terapiju na Onkološkoj klinici.

KCUS nema uticaja na kupovinu citostatike. (…) Stoga, FZZOiR sprovodi postupke javne nabavke za citostatiku, a nakon što je isporučen Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, koji primjenjuje samo ove citostatike pacijentima.

KCUS još jednom informiše javnost da nemamo uticaja na nabavku citostatike i pozovemo FZZOiR da ispuni svoje obaveze.

(Saopštenje za medije, KCUS, 16.04.2018.)

Istinomjer je pitao FZZO za pojašnjenje sve učestalije nestašice citostatika.

Iz FZZO je potvrđeno da je Zavod nadležen za sprovođenje postupaka javne nabavke za citostatike, ali da je više razloga i problema zbog kojih nema citostatika, počev od javnih nabavki, problema sa dobavljačem, pa do nedostatka novca za kupovinu lijekova.

Cijeli odgovor FZZO možete pročitati OVDJE.

Nestašicama lijekova pogoduje i finansijsko poslovanje Zavoda imajući u vidu činjenicu da nedostatak sredstava fonda solidarnosti iz kojih se finansira i nabavka pomenutih lijekova omogućava stvaranje optimalnih zaliha u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste lijekovi, za jedan duži vremenski period. Za finansiranje zaliha lijekova za period od dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama Zavodu su potrebna dodatna sredstva u iznosu od 8-9 miliona KM kojima Zavod ne raspolaže.

(Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, 20.04.2018.)

Podsjećanja radi, istoj priči smo svjedočili i prošle godine.

Osim navedenog, problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se gotovo svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše maleno da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovornim veledrogerijama/dobavljačima u proceduri uvoza. Veoma je čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku sa tržišta BiH pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka.

(FZZO 11.01.2017)

Godinu dana nakon ovog obrazloženja situacija se ponavlja, a FZZO je u odgovoru za Istinomjer napisao skoro identičan izgovor kakav smo čuli i ranije.

(FZZO 20.04.2018)

Vlada FBiH je osnivač kako samog Zavoda, tako i Fonda solidarnosti FBiH iz kojeg se finansira nabavka citostatika. Fond je osnovan 2002. godine sa ciljem “ostvarivanja jednakih uvjeta za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za određene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju, i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti”.

Shodno navedenom, Finansijski plan FZZO usvajaju Vlada FBiH i Parlament FBiH. Na taj način,  na osnovu planiranih prihoda iz doprinosa i Budžeta, za svaku grupu lijekova planiraju se finansijska sredstva za tekuću fiskalnu godinu. Logično, i očekivano, bilo bi da se planovima predvide i potrebna sredstva te naprave potrebne kalkulacije kako ne bi dolazilo do nestašice lijekova. Umjesto toga, isti problemi se ponavljaju iz godine u godinu.

Za federalni budžet koji iznosi 2,88 milijardi KM u januaru ove godine mogli smo čuti da je “uravnotežen”, te da su posebno “pozitivna nastojanja poboljšanja stanja u zdravstvenom sektoru”, da je “najbolji u historiji” i sl. Međutim, svakodnevno svjedočimo nedostatku budžetskog novca tamo gdje je najpotrebniji. Dok onkološki, ali i ostali pacijenti/ce kojima nisu dostupni potrebni lijekovi jedini ispaštaju, (ne)nadležni se po dobro poznatom “receptu” bave prebacivanja odgovornosti sa instance na instancu.

Da ipak može nešto konkretno da se uradi, pokazala je jučerašnja sjednica Vlade FBiH. Iako sa velikim zakašnjenjem, Vlada FBiH je jučer inicirala  izmjene Zakona o javnim nabavkama, te usvojila Informaciju vezano za deficit citostatika, a odobrena je i hitna interventna nabavka citostatika.

Usvojivši informaciju o problemima u svezi deficitarnosti citostatika s Liste lijekova Fonda solidarnosti Fedracije BiH, Federalna vlada danas je Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH odobrila žurnu interventnu nabavu citostatika prema specifikaciji ovog zavoda. (…) Federalno ministarstvo zdravstva zaduženo je da, u suradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, pokrene inicijativu za izmjenu Zakona o javnim nabavama s ciljem usuglašavanja propisa iz oblasti zdravstva s propisima o javnim nabavama.

(Saopštenje Vlade FBiH, 24.05.2018.)

U svojim saopštenjima, vezano za nestašicu citostatika KCUS i FZZO slažu se oko toga ko je nadležan za provođenje postupka javnih nabavki. Slažu se i oko toga da sistem nabavke ima mnoge nedostatke, ali niko ne nudi rješenja. No činjenica je da pozivanjem na odgovornost samo Zavoda za zdravstveno osiguranje, KCUS neopravdano zaobilazi Vladu FBiH koja kreira budžet, te Parlament FBiH koji ga usvaja, iako zapravo od njih najviše zavisi dostupnost sredstava za rješavanje ovog problema. Da svi putevi, do pronalaska onih koji mogu da spriječe, i na vrijeme riješe problem nestašice citostatika, vode i završavaju u Vladi FBiH, jučer se jasno pokazalo.

 

(Istinomjer.ba)

SDP BiH ustupio partnerima kandidatska mjesta za potpredsjednike RS-a

Jedna u nizu koalicija, saveza i blokova uspostavljenih u svrhu zajedničkog izlaska na predstojeće Opšte izbore u...

Plate u Federaciji BiH su, ipak, “nešto veće” nego u RS-u

Istinomjer je u vezi ove izjave konsultovao zvanične stranice Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republičkog zavoda za statistiku RS-a, te izračunao razliku u procentima u prosječnoj neto plati u...



Većina u NS RS-a odbila Šukalovu inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim tužilaštvima i Zakona o krivičnom postupku Srpske.

Šukalo je svoju inicijativu obrazložio time da “treba brisati član 29. Zakona o izmjenama zakona o javnim tužilaštvima Srpske po kome glavni tužilac, njegov zamjenik i svi tužioci u Srpskoj ne mogu u...