U čemu je problem sa ugovorom o Transportnoj zajednici: Od Doboja i Zvornika do rotacije i koordinacije

Bosna i Hercegovina potpisala je Ugovor o Transportnoj zajednici Jugoistočne Evrope sa nekoliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na okolne države. Milorad Dodik već sad najavljuje da će njegova primjena u praksi biti upitna.  

Prije sedam dana, Bosna i Hercegovina potpisala je  Ugovor o Transportnoj zajednici, zvanično preveden na službene jezike BiH, u isto vrijeme kada su to učinile i ostale države obuhvaćene sporazumom – za razliku od ugovora na engleskom jeziku, koji su sve ostale države potpisale još u julu. Da bi se to dogodilo, Vijeće ministara je 05.09.2017. usvojilo Prijedlog ugovora o pristupanju Transportnoj zajednici, a njegovo potpisivanje je potom odobrilo i Predsjedništvo BiH. Ugovor (na engleskom jeziku) je zatim potpisao Denis Zvizdić, 18.09.2017.  

Reakcija Milorada Dodika bila je očekivana, nakon mjeseci raznih prigovora koji su dolazili iz Vlade RS.

Mi se ne slažemo s tim. Kako je Ivanić mogao da glasa za to? Ugovor o Transportnoj zajednici, što se tiče RS, može da bude prihvaćen samo pod uslovom da se u realizaciji u BiH primjenjuje mehanizam koordinacije. A šta su oni rekli juče na Predsjedništvu? Rekli su – prihvatamo Transportnu zajednicu, ali neka se nadležna ministarstva dogovore. Mi smo se dogovorili, bolan! Ima priča o mehanizmu koordinacije gospodina Ivanića. Ne tražimo ništa drugo. Mehanizam koordinacije primijeniti, kakvi sad dogovori ponovo, o čemu dogovori? To je bježanje od odgovornosti.  

Milorad Dodik, 19.09.2017.

No, stavovi izvršne vlasti u RS o Tansportnoj zajednici nisu uvijek bili fokusirani na mehanizam koordinacije. Tako je, recimo, 2011. godine, par godina nakon otpočinjanja pregovora o infrastrukturnom povezivanju zemalja regiona, Vlada RS imala drugačije zamjerke. U Programu rada Vlade RS za 2011. godinu, koji je predviđao brojne, nikada ostvarene, projekte za Željeznice RS, između ostalog, navodi se:

Sporazum o uspostavljanju Transportne zajednice Zapadnog Balkana potrebno je usaglasiti po pitanjima koji su bitni za entitete, koji su takođe uključeni  u proces usaglašavanja. Sporazum će  značajno uticati na dinamiku provođenja reformi prihvaćenih putem  Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EZ. Prethodno je potrebno u okviru BiH, postići saglasnost o strukturi i veličini Osnovne mreže željezničkih pruga s obzirom da veći dio pruge Novi Grad- Zvornik nije uključen  u Osnovnu transportnu mrežu zemalja „Zapadnog Balkana“.

Slični su navodi prisutni i u programu rada resornog ministarstva za 2012. godinu:       

Još nema dogovora između entiteta u vezi Sporazuma o uspostavljanju Transportne zajednice Zapadnog Balkana,  čiji nacrt je uradila Komisija EZ.  Zbog  zastoja u dogovoru između entiteta oko izjednačavanja značaja željezničkih pravaca u BiH nema saglasnosti Republike Srpske na ovaj dokument, dok se željeznički pravac N.Grad-Doboj-Zvornik ne izjednači sa pravcem Šamac-Sarajevo-Ploče.

Nakon što je BiH u februaru ove godine parafirala regionalni ugovor o transportnoj zajednici, uz Samit zemalja Zapadnog Balkana koji se bližio, iz RS su počeli dolaziti drugačiji prigovori. Vlada Republike Srpske na sjednici 23. februara zaključila da je nacrt ugovora o osnivanju transportne zajednice Jugoistočne Evrope za nju neprihvatljiv. Kada je ostatak zemalja iz regije potpisao ugovor na samitu u Trstu, predstavnici/e Vlade RS javno su prozvani kao glavni razlog za to što je BiH ostala jedina država izvan ugovora.

Nismo rekli da smo protiv ugovora, već da smo protiv nekih navedenih uslova u ugovoru. Očekivali smo poziv iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH da bismo o tome razgovarali, ali ga ni nakon četiri i po mjeseca nismo dobili. (…) Ugovorom na koji smo imali prigovor, obavezali bismo se da u vrlo skorom vremenu obezbijedimo uslove koji se odnose na brzinu kojom se kreću vozovi u EU, a kada to ne bismo ispunili morali bismo plaćati penale, a mi znamo stanje u našim “Željeznicama.

Neđo Trninić, 12.07.2017.

Ove stavove koje je iznio ministar saobraćaja RS ne potvrđuje sam tekst ugovora, u kom se vrlo jasno navodi da će se sve promjene u infrastrukturi država koje su pristupile sporazumu odvijati postepeno i u fazama, bez ikakvog spominjanja “plaćanja penala” o kojem je govorio Trninić. ​Vlada Republike Srpske je, dan ranije, uputila Denisu Zvizdiću, Ismiru Jusku, ministrima iz Republike Srpske u Vijeću ministara, te Delegaciji Evropske unije u BiH, Zaključke o ugovoru u kojima se navodi da se ugovor prihvata pod određenim uslovima:

Vlada Republike Srpske prihvata Nacrt ugovora o osnivanju Transportne zajednice jugoistočne Evrope pod uslovom da Savjet ministara usvoji zaključak kojim će se utvrditi da u definisanju stavova ispred BiH koji će biti prezentovani u okviru Sekretarijata Transportne zajednice učestvuju tri nadležna ministarstva – Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH i Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, te da tako usaglašene i definisane stavove naizmjenično prezentuju i zastupaju nadležni ministri Savjeta ministara, Federacije BiH i Republike Srpske, po sistemu rotacije.

Vlada Republike Srpske smatra da je odredbe Ugovora potrebno preciznije definisati, a Protokol II dopuniti odredbama o zaštiti tržišta do konačnog ulaska BiH u EU i definisanja nadležnosti Regulatornog upravnog odbora. Vlada Republike Srpske smatra da je neophodno pribaviti garanciju da potpisivanjem ovog ugovora željeznička preduzeća koja imaju dozvolu za rad (izdatu od država EU ili država potpisnica Ugovora), neće moći koristi, tj. imati pristup transportnoj infrastrukturi u BiH.

Saopštenje Vlade RS, 11.07.2017.

Ovi zahtjevi su, zatim, preinačeni u konkretan zahtjev da se obezbijedi “rotacija” ministara koji će predstavljati BiH u Transportnoj zajednici, iako je samim ugovorom jasno definisano da svaka država ima po jednog predstavnika/cu:

​​Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici usvojila je zaključak kojim prihvata Nacrt ugovora o osnivanju transportne zajednice Jugoistočne Evrope pod uslovom da Savjet ministara BiH usvoji zaključak kojim će se utvrditi da u definisanju stavova ispred BiH, a koji će biti prezentovani u okviru Sekretarijata transportne zajednice, učestvuju tri nadležna ministarstva – Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta FBiH i Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.

Saopštenje Vlade RS, 13.07.2017.

Odmah zatim, o ovom pitanju ponovo se oglasio Trninić, ovog puta uvodeći navodni problem sa finansiranjem željeznica, koji je u istoj izjavi i sam odbacio kao manje važan od “poštovanja mehanizma koordinacije”. Slične primjedbe ranije je imala i Vlada Federacije BiH, no i one su se “usput izgubile” iz javnih istupa i zvaničnih stavova.

Ako uđemo u Transportnu zajednicu Vlada Srpske više neće moći finansijski da pomaže Željeznice sa 25 miliona maraka godišnje. Tržište se mora otvoriti što znači da će evropske kompanije moći da voze našim prugama i obrnuto. Uslov da se tržište ipak ne otvara do ulaska BiH u Evropsku unije Vlada je na kraju povukla, a u jučerašnjem saopštenju od dva uslova ostao je samo jedan koji se odnosi na mehanizam koordinacije.

Neđo Trninić, 14.07.2017.

Zahtjev da Bosnu i Hercegovinu predstavlja troje ministara umjesto jednog, odbijen je od strane Vijeća ministara, ali i od strane same Evropske komisije, koja je ukazala na to da je tekst ugovora odavno dogovoren i da se njegove odredbe neće mijenjati. Nakon vrlo decidnog odgovora EU, zvaničnici/e RS ponovo su promijenili pristup i počeli naglasak stavljati na pitanje mehanizma koordinacije. Tako je, recimo, Milorad Dodik 29.08.2017. izjavio da je za potpisivanje ugovora neophodno “aktiviranje mehanizma koordinacije i konsenzus tri vlade”.

Posebno su, u tom pogledu, bile zbunjujuće reakcije i aktivnosti premijerke RS, Željke Cvijanović, koja je 20.7.2017. održala sastanak sa Wigemarkom, sa kog su poslate vrlo optimistične poruke u pogledu usaglašavanja stavova o pristupu transportnoj zajednici. Cvijanović je, tako, izjavila da su “problemi koji su nastali u vezi sa Transportnom zajednicom, isključivo unutrašnje prirode, na relaciji različitih nivoa vlasti, te da nemaju nikakve veze sa odnosnom Banjaluke prema Briselu”. U zvaničnom saopštenju sa ovog sastanka, Vlada RS prenijela je i Wigemarkovu izjavu, bez ikakve ograde ili neslaganja premijerke RS sa onim što je izrečeno.

Neke od dobrih vijesti u tom dijelu su je da je mehanizam koordinacije profunkcionisao, da su radne grupe uspostavljene i da rade na cijelom postupku usklađivanja odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Lars-Gunnar Wigemark, 20.7.2017.

Ipak, samo sedam dana kasnije, Cvijanović je izjavila da mehanizam koordinacije uopšte ne funkcioniše i da se sa tim slaže i EU. Za to je kao “dokaz” ponudila pismo koje je Johannes Hahn uputio Denisu Zvizdiću, a u kom se eksplicitno navodi da BiH ne može očekivati nikakve infrastrukturne projekte ako se do septembra ne priključi Transportnoj zajednici. Hahn je, takođe, naglasio da očekuje “posvećenost” svih nivoa vlasti u procesu:

U vrijeme kada Komisija bude pozvana da cijeni aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine, ja očekujem da vidim isti nivo posvećenosti od svih vlasti u zemlji. Na vas računam da omogućite internu koordinaciju koja bi mogla biti neophodna da se zaključi potpisivanje Ugovora o Transportnoj zajednici i usvoji zakon o akcizama.

Johannes Hahn, 26.07.2017.

Sve ove činjenice Cvijanović je izostavila, fokusirajući se samo na Hahnov poziv Zvizdiću da “omogući internu koordinaciju”.

Što se tiče Transportne zajednice, tu je Savjet ministara svojim nedjelovanjem i izbjegavanjem mehanizma koordinacije doveo cijeli proces u blokadu, a BiH gurnuo u još jednu blamažu. (…) To je jeftin trik kojim pokušavaju sakriti činjenicu da su oni na nivou BiH previše pričali i obećavali po bijelom svijetu, glumeći neku ozbiljnu i efikasnu vlast, a premalo radili da BiH zaista i zadrže na evropskom putu.

Željka Cvijanović, 27.07.2017.

Stavovi predstavnika/ca vlasti u RS o mehanizmu koordinacije su i ranije prolazili kroz razne faze, 2015. godine, kada je Vlada RS zabranila entitetskim institucijama da učestvuju u usaglašavanju mehanizma koordinacije dok se ne glasa o prijedlogu mehanizma koordinacije usvojenom 2012. godine; preko ulaska u pregovore o mehanizmu koordinacije i bez ovog uslova; pa do novih uslovljavanja Milorada Dodika iz jula 2016. godine, da Vlada RS neće učestvovati u usaglašavanju mehanizma koordinacije dok se ne ispune uslovi za aktiviranje aranžmana sa MMF-om. Svemu tome svakako nije pomogao ni čuveni potez Vijeća ministara iz januara 2016. godine, kada je na tajnoj sjednici usvojen dokument čija je svrha očito bila samo da “odglumi” mehanizam koordinacije prilikom predaje aplikacije BiH za članstvo u EU.

Iako MMF-ov kredit ni do danas nije podignut, Vlada RS je dala saglasnost na mehanizam koordinacije u avgustu 2016. godine, a Narodna skupština RS 20. oktobra 2016. Milorad Dodik je, čak, nedavno izjavio da je ponosan na mehanizam koordinacije koji je, kako je naveo, dogovorio SNSD, dok su opozicione partije namjeravale da sve ovlasti prebace na državni nivo.

Zato smo ponosni na to što smo uspjeli da dođemo do mehanizma koordinacije koji je u suštini definisao ono što jeste suština BiH, a to je unutrašnji dogovor o svemu što je evropski put BiH.

Milorad Dodik, 09.09.2017.

Kada je Vijeće ministara, suočeno sa pritiskom EU da se ispoštuje rok za potpisivanje Ugovora, usaglasilo tekst istog i poslalo ga Predsjedništvu BiH, Željka Cvijanović je uvela i četvrti zahtjev da bi Republika Srpska dala saglasnost na ugovor, koji više nije uključivao ni rotaciju, ni mehanizam koordinacije, već – uspostavljanje delegacije:

U Ustavu jasno piše da je Republika Srpska nadležna za saobraćaj, te u skladu s tim se i traži naša zastupljenost. Ako vam se ne sviđa rotacija, bit će delegacija.

Željka Cvijanović, 05.09.2017.

Sve ovo nije spriječilo Milorada Dodika da se, nakon što je ugovor konačno potpisan, ponaša kao da RS nikada nije tražiila mijenjanje članova ugovora o slobodnom tržištu i državnoj pomoći, niti navedene “rotacije” i “delegacije”:

Neprihvatljivo za Republiku Srpsku. I upozoravam Evropu da nijedno pitanje ta zajednica neće moći rješavati dok se ne uspostavi mehanizam koordinacije. I ono što je Hahn pisao Zvizdiću, jeste da se obezbijedi koordinacija, a Ivanić je to ignorisao. Ivanić kao srpski član Predsjedništva juče je prihvatio transportnu zajednicu i prihvatio neki novi dogovor između ministarstava. Kakvi novi dogovori? Nema novog dogovora. Dogovor je mehanizam koordinacije. Ako upućujete na novi dogovor, onda razbijate mehanizam koordinacije. E mi nećemo da se razbija mehanizam koordinacije, jer je on usvojen i od institucija RS, BiH, FBiH, Brčko distrikta i svih kantona u FBiH. E to nećete razvaliti i imate da primjenjujete. Kad budete spremni da primjenjujete mi smo unutra.

Milorad Dodik, 19.09.2017.

Nakon svega, ostaje pitanje šta će se desiti kada bude trebala početi primjena ugovora. Činjenica je da su predstavnici/e RS pokazali brojne nedosljednosti oko toga šta je, zapravo, neprihvatljivo u samom ugovoru o Transportnoj zajednici. Jedino što je od početka do kraja ostalo isto, jeste očigledno nepostojanje volje da se isti potpiše, što bi svakako moglo imati negativan uticaj na njegovu primjenu u praksi.

(istinomjer.ba)

 

„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na "online sceni" u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni...

Emir Zulejhić

Republika Srpska na putu ka super(ne)likvidnosti

Građani/ke BiH svjesni su prezaduženosti u kojoj se nalaze. Kada se sagleda ukupan dug na nivou BiH, svaki građanin/ka Republike Srpske zadužen je blizu 4.700 KM, dok je svaki građanin/ka Federacije...

Selma Ašćerić

Dalio Sijah

Tijana Cvjetićanin

Dodik o Šnjegotinoj ostavci: Šta ja imam s tim

Iako je javno zaprijetio Dušku Šnjegoti da će biti smijenjen ako ne podnese ostavku, Milorad Dodik se u svojim javnim istupima ponaša kao da se to nikada nije desilo. Ma nije on glavna zvijezda,...

Tijana Cvjetićanin