Neistina

Strategija vanjske politike BiH usvojena je u skladu sa procedurama i ovlaštenjima

Uvid u činjenično stanje koje proističe iz ustavno-pravnog sistema u okviru kojeg funkcioniše Bosna i Hercegovina, odluka nadležnih sudskih insanci, te ranije potpisanih dokumenata od strane nadležnih institucija naše zemlje, ne ostavlja mjesta za dilemu.

O Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023. godine, koju je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo na svojoj 45. redovnoj sjednici održanoj 13.03.2018. godine, Isinomjer je već pisao.

Međutim, pismo Predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika upućeno članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Mladenu Ivaniću ponukalo nas je da se opet osvrnemo na taj dokument. Osvrćući se na nedavno usvajanje Strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023. godine, Milorad Dodik u obraćanju Mladenu Ivaniću između ostalog kaže:

Smatram da dokument ove važnosti niste smjeli usvojiti bez predhodne javne rasprave u odgovarajućim institucijama u Republici Srpskoj…Vidljivo je da ste glasanjem za pomenutu Strategiju pokušali da van snage stavite Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti, prihvatajući odredbe o NATO integracijama…

Milorad Dodik, 23.03.2018.

Prije svega želimo da podsjetimo na Ustavne i zakonske nadležnosti Predsjedništva BiH, proistekle upravo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma na koje se Predsjednik Republike Srpske i poziva. U njima pod tačkom 3. između ostalog stoji: Predsjedništvo je nadležno za: a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, te je sasvim jasno da nije istina da, kako Dodik Ivaniću kaže “dokument ove važnosti niste smjeli usvojiti bez predhodne javne rasprave u odgovarajućim institucijama u Republici Srpskoj”.

Dio pisma u kojem Predsjednik RS-a poručuje Ivaniću da je glasanjem za pomenutu Strategiju pokušao da van snage stavi Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti”, također se ne može smatrati istinitim obzirom da je, odlučujući o vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda u vezi sa Rezolucijom o zaštiti ustavnog pretka i proglašenju vojne neutralnosti RS, Ustavni sud RS-a ocjenio je neprihvatljivim zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda, ali istovremeno potvrdio tvrdnje da Rezolucija nema pravno obavezujuću snagu, na šta je Istinomjer već pravio osvrt.

Ovakvu odluku Vijeće je donijelo, jer je ocijenjeno da osporena Rezolucija Narodne skupštine RS ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter, tako da po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja pravni već politički akt kojim se izražavaju politički stavovi Narodne skupštine RS.

Ustvani sud Republike Srpske, 04.12.2017.

U prilog navedenom ide i stav vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, Visokog predstavnika u BiH Valentina Incka koji je povodom usvajanja pomenute rezolucije izjavio:

Kao konačni tumač civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, želim pojasniti, u vezi s rezolucijom koju je usvojila NSRS, da Mirovni sporazum, a samim tim i Ustav, imaju primat nad bilo kojim aktom koji je usvojila NSRS. NSRS nema zakonske ovlasti da taj sporazum tumači na način da nameće obaveze zvaničnicima na državnom nivou. Želim još jednom naglasiti da je, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, vanjska politika u isključivoj nadležnosti državnih institucija i da, u skladu s tim, odluke o pridruživanju međunarodnim organizacijama moraju donositi nadležni organi na tom nivou te da se one moraju poštovati.

Valentin Incko, 19.10.2017.

Dakle, sasvim je jasno da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije, niti je imalo potrebu da se određuje prema Rezoluciji Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti jer ona, u skladu sa Dejtonskim mirovnim ugovorom, nije nadležna da donosi odluke ove vrste, nema obavezujući karakter, te samim tim, u pravnom smislu, ne može ni “stupiti na snagu”.

Što se “prihvatanja odredbi o NATO integracijama tiče” koje u pismu Milorad Dodik također pominje, treba podsjetiti da su one prihvaćene od strane nadležnog tijela-Predsjedništva BiH još 2009. godine, usvajanjem Plana za članstvo u NATO-u.

Tom prilikom, tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Nebojša Radmanović koji je u ime naše zemlje i potpisao formalni zahtjev, u pismu upućenom generalnom sekretaru NATO-a Jaap de Hoopu Schefferu pored ostalog kaže:

Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH.

Nebojša Radmanović, 17.08.2017.

Obzirom na činjenično stanje koje proističe iz ustavno-pravnog sistema u okviru kojeg funkcioniše Bosna i Hercegovina, odluka nadležnih sudskih insanci, stava vrhovnoh tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, te priloženih, ranije potpisanih dokumenata od strane nadležnih institucija naše zemlje, Istinomjer navedeni dio obraćanja Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladenu Ivaniću smatra neistinitim.

(istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!