Šokirani Nebojša Radmanović

RadmanovicPrije nekoliko dana, bivši član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, dao je intervju za Press RS u kom je izjavio da je šokiran postupkom Valentina Inzka:

Da li će biti referenduma?

– Hoće. Neće ga biti samo ako ga neko zabrani.

Nema puno onih koji ga mogu zabraniti.

– Visoki predstavnik pokušava da uradi nešto, pa piše Savjetu bezbjednosti i navodi da kršimo članove Ustava BiH koji ne postoje. To je šokantno. Ali inicijativa za referendum postoji, i on će biti sproveden.

(Press RS, 16.10.2015.)

Visoki predstavnik za BiH, Valentin Inzko, podnio je 4.9.2015. izvještaj Savjetu bezbjednosti i generalnom sekretaru UN-a, u kom je naveo da vlasti RS svojim aktivnostima u vezi sa referendumom o Sudu i Tužilaštvu BiH, krše Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, tj. “Dejtonski sporazum”. No, da li je tačno da se pri tome pozivao na “članove Ustava BiH koji ne postoje”?

Za početak, Inzko je u svom pismu naveo da je usvajanjem odluke o referendumu prekršen Dejtonski sporazum, konkretno Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine, i Aneks 10 – Sporazum o civilnoj provedbi. Kako se Radmanović nije osvrtao na članove Aneksa 10 čije je kršenje ustvrdio Inzko, pogledajmo šta stoji u njegovom dopisu Savjetu bezbjednosti i generalnom sekretaru UN u vezi sa kršenjem Ustava BiH.

U izvještaju stoji:

 

110. Između ostalog, Aneks 4 određuje podjelu odgovornosti između države Bosne i Hercegovine i entiteta. U slučaju spora između entiteta ili države i jednog ili više entiteta u vezi sa Ustavom BiH, Član VI.3 Ustava daje Ustavnom sudu BiH “ekskluzivnu” nadležnost za odlučivanje, dok Član VI.5 pojašnjava da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće.

11. Ovim referendumom, vlasti u RS nastoje da umanje ili negiraju nadležnosti Bosne i Hercegovine, kako su date u Ustavu BiH, konkretno u vezi sa “međunarodnim i međuentitetskim provođenjem krivičnog zakona” (Član III.1(g)), kao i nadležnosti BiH koje su neophodne za očuvanje njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti  (Član III.5(a)). Dodatno, vlasti u RS zanemaruju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, konkretno presudu Suda vezanu za zakone kojima su uspostavljeni Sud i Tužilaštvo BiH, koje je donio Visoki predstavnik a zatim ih je usvojila Parlamentarna Skupština BiH, uz glasove predstavnika SNSD-a i bez aktiviranja mehanizma entitetskog veta od strane delegata iz Republike Srpske.

 

114. Vlasti RS, nastojeći da svojom interpretacijom Ustava BiH – uključujući i njegov Član III – zamijene interpretaciju Ustavnog suda, podrivaju autoritet najviše institucije za provođenje vladavine zakona u državi. Kako je gore navedeno, Član VI.5 Ustava navodi da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, dok Član III.3(b) Ustava BiH navodi, između ostalog, da su “Entiteti i sve njihove administrativne jedinice dužni da se u potpunosti pridržavaju ovog ustava (…), i odluka institucija Bosne i Hercegovine”. Ustav BiH je jedini izvor nadležnosti i niži nivoi vlasti ne mogu podrivati legitimno ustavno provođenje takvih nadležnosti od strane institucija BiH.

 

Ovo su dijelovi izvještaja u kojima se navode članovi Ustava BiH. Citirani stavovi Člana III nisu sporni i glase tačno onako kako je u svom dopisu naveo Valentin Inzko:

Član III

Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta

1.  Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine

Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:

g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom

2. Pravni poredak i nadležnosti institucija

b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.

3. Dodatne nadležnosti

a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 – 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.

 

Ustav BiH definitivno sadrži i Član VI.3 kojim je propisna jurisdikcija Ustavnog suda BiH, na način kako je to naveo Inzko:

 

Član VI
Ustavni sud

3. Jurisdikcija

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.

a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine (…).

 

 

 

Ustav BiH međutim, zaista ne sadrži Član VI.5 koji je spomenuo Inzko, ali sadrži Član VI.4, koji je identične sadržine:

 

Član VI
Ustavni sud

4. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

 

Dopis je, dakle, poslan sa greškom u navođenju broja ustavnog člana, iako je njegov sadržaj naveden tačno. Da li bi se ova greška mogla nazvati šokantnom stvar je ličnog mišljenja. U najmanju ruku, čudno je da Visoki predstavnik za BiH pogriješi u navođenju članova sporazuma za čije je provođenje odgovoran i to dok obavještava Ujedinjene nacije o kršenju istog.

No, apsolutno je netačno da se Inzko u svom dopisu pozvao na “članove koji ne postoje u Ustavu”, s obzirom da je sadržaj pogrešno imenovanog člana doslovce, od riječi do riječi, prisutan i u Ustavu i u dopisu Valentina Inzka, te da su svi ostali članovi Ustava ispravno navedeni.

S obzirom da u dopisu postoji greška u imenovanju Člana VI.4, Radmanović je formalno u pravu kada kaže da citirani član Ustava (VI.5) ne postoji, ali je de facto u krivu kada tvrdi da se Inzko poziva na nepostojeće članove, jer je sadržaj Člana VI.4 ispravno naveden. Stoga za ovu izjavu dobija ocjenu “poluistina”.

 

(istinomjer.ba)

Trninić se “kiti perjem” Željeznica FBiH

Neđo Trninić je u svojoj izjavi “uljepšao” zaključke Svjetske banke o željezničkom saobraćaju u Republici...

Tijana Cvjetićanin

Status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH ne može biti promjenjen bez promjena Ustava BiH

Sastav Ustavnog suda BiH i težnja da strane sudije što prije napuste ovu instituciju već odavno su goruća tema. Za odlazak stranih sudija  najviše se zalažu SNSDi HDZ BiH, odnosno Milorad Dodik i...

Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Odluka koju niko nije vidio

Predsjednik SDS-a Vukota Govedarica je krajem februara, u jeku kontraverzi oko podnošenja revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije izjavio da odluka o davanju punomoći Sakibu Softiću nikada nije...

Damir Dajanović