Reakcija Istinomjera na netačne navode EPRS

Istinomjer je nedavno objavio članak u kojem je izjavu premijerke RS Željke Cvijanović o razlici između cijena električne energije za domaćinstva u Republici Srpskoj i okruženju, ocijenio kao neistinitu. Uslijedio je poziv iz kabineta premijerke, a zatim i vanredna press konferencija Elektroprivrede RS, na kojoj su demantovani nalazi Istinomjera. Tom prilikom je iznesen niz netačnih navoda o Istinomjerovoj ocjeni premijerkine izjave.

unnamedIstinomjer je poređenjem cijena u RS, FBiH (obje elektroprivrede), Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori došao do potpuno drugačijih rezultata od onih koje je iznijela premijerka RS i svoje je nalaze objavio. Nakon toga, zaprimili smo poziv iz kabineta Željke Cvijanović, kada nam je rečeno da su nam nalazi sporni, ali ni nakon zajedničkog prolaska kroz skoro sve stavke spomenute u članku, službenica sa kojom smo razgovarali nije uspjela da ospori nijedan od ovih nalaza. Razgovor je završen najavom da će kabinet premijerke pozvati “nekoga ko se bolje razumije” u problematiku i da će nas zatim ponovo kontaktirati.

Istog dana je uslijedila vanredna konferencija za štampu Elektroprivrede RS, čiji je jedini cilj bio da ospori nalaze Istinomjera i potvrdi istinitost izjave Željke Cvijanović. Umjesto toga, Predrag Škoro, portparol EPRS, u svojoj reakciji na članak Istinomjera iznio je više netačnih informacija.

Škoro je izjavio da su odnosi cijena koje je saopštila premijerka RS zasnovani na аnаlizаmа koje je izvršilа Elektroprivredа RS, a koje su “zаsnovаne nа sveobuhvаtnoj аnаlizi ukupne potrošnje po svim tаrifnim elementimа nа godišnjem nivou i obuhvаtаju аktivnu električnu energiju, obrаčunsku snаgu i reаktivnu energiju”, te da se metodologijom koju je koristila EPRS “dobijаju podаci o prosječnim cijenamа koje bi kupci iz RS ostvаrili pod uslovom dа identičnu potrošnju ostvаre u nekoj od susjednih elektroprivredа”.

Ova izjava portparola RS je obmanjivanje javnosti, jer se izjava premijerke RS odnosila samo na potrošnju domaćinstava, dok je Škoro ovde govorio o ukupnoj potrošnji za sve kategorije potrošača. Članak Istinomjera takođe se odnosio na potrošnju za domaćinstva, te se nalazi “Istinomjera” ne mogu osporavati pozivanjem na analizu potrošnje po svim tarifnim elementima, koji se razlikuju u odnosu na različite kategorije potrošača.

Istinomjer je poredio isključivo iznose za kategoriju domaćinstava sa dvotarifnim brojevima sa istom kategorijom potrošača u FBiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, što je u tekstu jasno naznačeno. Za poređnje su korišteni kalkulatori navedenih elektrodistribucija za obračun cijena električne energije. Svaki od ovih kalkulatora već uračunava sve tarifne elemente u iznos cijena, dajući upravo onaj iznos koji korisnici i plaćaju u svojim mjesečnim računima – što znači da je Istinomjer upravo dobio iznose “koje bi kupci iz RS ostvаrili pod uslovom dа identičnu potrošnju ostvаre u nekoj od susjednih elektroprivredа” kada se radi o kategoriji domaćinstava sa dvotarifnim brojilima. No, Škoro nije govorio o ovoj kategoriji, već o ukupnoj potrošnji svih kategorija korisnika, a evo i zašto.

Tarifni elementi su obračunska snaga, aktivna električna energija, prekomjerno obračunata reaktivna električna energija i fiksna naknada po mjernom mjestu kupca.

U Republici Srpskoj se, recimo, obračunska snaga obračunava po sljedećim iznosima u odnosu na 6 kategorija potrošača. To su kategorije:

• „ostala potrošnja na niskom naponu“- 2.tarifna grupa: 5 kW po kupcu
• „ostala potrošnja na niskom naponu“- 3.tarifna grupa: 5 kW po kupcu
• „ostala potrošnja na niskom naponu“- 6.tarifna grupa: 7 kW po kupcu
• „ostala potrošnja na niskom naponu“- 7.tarifna grupa: 7 kW po kupcu
• „domaćinstva“ – 1. tarifna grupa: 3,3 kW po kupcu
• „domaćinstva“ – 2. tarifna grupa: 5,2 kW po kupcu

Obračunska snaga za domaćinstva je, dakle, fiksna i obračunava se isto za sve korisnike u ovoj kategoriji, te su razlike obračunskih snaga među različitim kategorijama irelevantne kada se cijena struje za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima u RS poredi sa istom kategorijom potrošača u regionu.

Sa druge strane, reaktivna energija se za kategoriju domaćinstava uopšte ne obračunava, kao što se jasno vidi iz Člana VIII, stava (2) Odluke o tarifnom sistemu za prodaju električne energije u Republici Srpskoj:

(2) Reaktivna električna energija mjeri se krajnjim kupcima iz kategorija „potrošnja na 110 kV naponu“, „potrošnja na 35 kV naponu“, „potrošnja na naponskom nivou od 1 kV do 35 kV“ i „1. tarifna grupa” iz kategorije „ostala potrošnja na niskom naponu“ i onim krajnjim kupcima iz kategorije „ostala potrošnja na niskom naponu“ koji imaju ugrađena brojila za mjerenje reaktivne električne energije i/ili onim krajnjim kupcima kojima korisnik dozvole za distribuciju električne energije (u daljem tekstu „distributer“) povremenim mjerenjem utvrdi da preuzimaju prekomjernu reaktivnu energiju.

Jasno je, dakle, da Škoro nije govorio o domaćinstvima, nego o svim kategorijama potrošača električne energije, što uopšte nije bio predmet ni izjave Željke Cvijanović, niti Istinomjerovog članka.

Škoro je dalje izjavio da su podаci koje je objаvio Istinomjer zаsnovаni “nа korištenju nereprezentаtivnog uzorkа, uz zаnemаrivаnje nizа činjenicа koje utiču nа visinu prosječne cijene”, kao što su “odnos potrošnje u zimskoj i ljetnoj sezoni, te nepostojаnje zimske i ljetne sezone u Crnoj Gori, Hrvаtskoj i nа području nаdležnosti EP BiH, dok je trаjаnje zimske sezone nа području nаdležnosti EP HZHB četiri mjesecа”.

Ni ova Škorina izjava nije tačna. Pri računanju odnosa cijena, “Istinomjer” je uzeo u obzir i ljetnu (nižu) i zimsku (višu) tarifu u Republici Srpskoj za domaćinstva, te obračunao odnose cijena drugih elektroprivreda prema prosječnoj visini cijene električne energije, koja se dobija kada se nađe srednja vrijednost zimske i ljetne tarife.

Škoro je takođe izjavio da je Istinomjer u svojoj analizi zanemario činjenicu “postojаnjа blok tаrifа zа kаtegoriju domаćinstvа u Srbiji, gdje kupci sа mаnjom potrošnjom poput rаzmаtrаnih imаju i nаjniže cijene”.

U slučaju poređenja cijena u RS i u Srbiji, iznos od 200kWh koji je uzet kao uzorak zaista ulazi u tzv. “zelenu zonu”, to jest najjeftiniju potrošnju. Da pojasnimo – zelena zona označava mjesečnu potrošnju do 350 kWh el. energije, u kojoj je kW/h najjeftiniji. Potrošnja od 351 do 1600 kWh ulazi u plavu zonu i plaća se skuplje nego u zelenoj zoni; dok se potrošnja preko 1600 kWh plaća po najskupljoj cijeni.

Međutim, čak ni u plavoj i crvenoj zoni, razlika u cijenama el. energije između RS i Srbije za kategoriju domaćinstava sa dvotarifnim brojilima ne odgovara onome što tvrde Škoro i Cvijanović. Podsjetimo, Cvijanović je rekla da je struja za domaćinstva u Srbiji jeftinija 3%, dok je Škoro izjavio da je jeftinija 5%.

Istinomjer je napravio poređenje cijena struje za domaćinstva u svim “zonama” u Srbiji u odnosu na identičnu potrošnju u Republici Srpskoj i dobio sljedeće rezultate:

1. U “crvenoj zoni” uzeta je količina od 1700 kWh potrošene energije mjesečno u domaćinstvu sa dvotarifnim brojilom, od čega 850 u većoj i 850 u manjoj tarifi. Za ovu količinu el. energije, domaćinstvo u Srbiji platilo bi 10914.85 din = 177.9 KM (prema srednjem kursu Centralne banke BiH, prema kojem je 1din = 0.01625669 KM).

Za istu količinu energije utrošenu u zimskom periodu, domaćinstvo u Republici Srpskoj platilo bi 226.9, što je 21,6% više nego u Srbiji. U ljetnom periodu, domaćinstvo u RS platilo bi 175.21 KM, što je 1,54% manje nego u Srbiji. Kada se izračuna prosjek za oba perioda (zimski i ljetni), domaćinstvo u RS platilo bi ovu količinu električne energije 11.52% više nego domaćinstvo u Srbiji.

U Srbiji postoji i popust od 5% za korisnike koji redovno i na vrijeme izmiruju svoje obaveze prema elektrodistribuciji. Za ovu količinu utrošene energije, takvi korisnici bi platili 10466.95 din = 170.6 KM. U tom slučaju, korisnici u Srbiji prolaze jeftinije nego korisnici u RS za 24.8% u zimskoj, te 2.63% u ljetnoj tarifi, to jest prosječno 15.15% jeftinije nego u Republici Srpskoj.

2. U “plavoj zoni”, u kojoj se nalazi većina korisnika (prosječna potrošnja), uzeta su dva primjera – jedan u kome je količina el. energije u jednom mjesecu 500 kWh, i drugi u kom je potrošeno 1000 kWh.

2.1. U prvom slučaju, za 1000 kWh (500 u većoj i 500 u manjoj tarifi) potrošene energije mjesečno, domaćinstvo sa dvotarifnim brojilom u Srbiji platilo bi 5975.83 din = 97.15 KM.
Za istu količinu energije utrošenu u zimskom periodu, domaćinstvo u Republici Srpskoj platilo bi 138.57 KM, što je 29.9% više nego u Srbiji. U ljetnom periodu, domaćinstvo u RS platilo bi 106.99 KM, što je 9.2% više nego u Srbiji. Kada se izračuna prosjek za oba perioda (zimski i ljetni), domaćinstvo u RS platilo bi ovu količinu električne energije 122.78 KM, to jest 20.9% više nego domaćinstvo u Srbiji.

Ukoliko se u ovu cijenu uračuna popust za redovno plaćanje, račun za domaćinstvo u Srbiji iznosi 5730.89 din = 93.2 KM. U tom slučaju, zimska tarifa u RS skuplja je za 32.7%, a ljetna za 12.9%, dok je prosječni iznos skuplji za 24%.

2.2. U drugom slučaju, za 500 kWh (250 u većoj i 250 u manjoj tarifi) potrošene energije mjesečno, domaćinstvo sa dvotarifnim brojilom u Srbiji platilo bi 2882.83 din = 47 KM.

Za istu količinu energije utrošenu u zimskom periodu, domaćinstvo u Republici Srpskoj platilo bi 75.48 KM, što je 37.7% više nego u Srbiji. U ljetnom periodu, domaćinstvo u RS platilo bi 58.26 KM što je 19.3% više nego u Srbiji. Kada se izračuna prosjek za oba perioda (zimski i ljetni), domaćinstvo u RS platilo bi ovu količinu električne energije 66.87 KM što je za 29.7%više nego domaćinstvo u Srbiji.

Ukoliko se u ovu cijenu uračuna popust za redovno plaćanje, račun za domaćinstvo u Srbiji iznosi 2764.74 din = 45.06 KM. U tom slučaju, zimska tarifa u RS skuplja je za 40.3%, a ljetna za 22.7%, dok je prosječni iznos skuplji za 32.6%.

Dakle, čak i kada se pogleda situacija u skupljim “zonama”, to jest kada se uzmu u obzir “blok tarife” koje spominje Škorić, struja u Srbiji nije jeftinija ni 3% ni 5% nego u Republici Srpskoj – osim u vrlo hipotetičkom slučaju da jedno domaćinstvo u potroši 1700 kWh i to u ljetnom periodu – što je oko 4 puta više od prosječne potrošnje, čak i za zimski mjesec. No, čak i na ovako nerealno visokoj potrošnji, cijene u RS su 11.5% veće u RS kada se u obzir uzme godišnji prosjek – što je upravo ono na čemu je Škoro u svojoj izjavi insistirao. U svim drugim slučajevima, bez obzira na blok tarife, cijene u Srbiji daleko su niže od 3, odnosno 5% razlike u odnosu na RS, te dostižu čak i razliku do 40.3% u zimskom periodu – i to u kategoriji srednje, “plave” zone, dok u zelenoj zoni (koja je uzeta u obzir u prvoj analizi Istinomjera), ova razlika iznosi 42,5%.

Vrijedi napomenuti i to da je za ove obračune u Srbiji uzeta kategorija potrošača domaćinstava sa dvotarifnim sistemom, trofaznim priključkom i obračunskom snagom 6.9kWh. Domaćinstva sa monofaznim priključkom plaćaju čak i niže cijene od ovih. Cijena obračunske snage u Srbiji takođe je znatno niža nego u Republici Srpskoj – 1 kWh košta 42.839 din = 0.7 KM; te 6.9 kWh košta 295.5891 dinara = 4.8 KM. U RS je cijena obračunske snage 2.9 puta veća: 1kWh = 2.0352 KM, a za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima obračunska snaga je određena na 5.2 kWh, što iznosi 10.58 KM.

Vraćajući se na izjavu Predraga Škore o “prosječnim cijenamа koje bi kupci iz RS ostvаrili pod uslovom dа identičnu potrošnju ostvаre u nekoj od susjednih elektroprivredа”, Istinomjer je došao u posjed mjesečnih računa za električnu energiju u navedenim elektrodistribucijama i došao do sljedećih rezultata.

republika_srbija

Domaćinstvo iz Srbije (dvotarifno, sa trofaznim priključkom i obračunskom snagom 6.9 kWh) potrošilo je u mjesecu novembru 2014. 280 kWh – 256 kWh u višoj tarifi + 24 kWh u nižoj tarifi. Ovu količinu utrošene energije platilo je, kako se vidi na računu, 2171.27 din = 35.3 KM. U to je uračunat i popust od 5% za redovno plaćanje računa.
Za istu potrošnju u istom mjesecu, domaćinstvo u RS bi platilo 57.28 KM – za 38.4% više nego u Srbiji. U ljetnom periodu, račun bi bio 44.17 KM – za 20.1% više nego u Srbiji. U prosjeku, ovu količinu električne energije domaćinstvo u RS platilo bi 50.725 KM – za 30.4% više nego u Srbiji.

Domaćinstvo iz Hrvatske potrošilo je u mjesecu februaru 2015 60 kWh – 37 kWh u višoj tarifi + 23 kWh u nižoj tarifi. Ovu količinu utrošene energije platilo je, kako se vidi na računu, 40.83 kune = 15.94 KM.

Za istu potrošnju u istom mjesecu, domaćinstvo u RS bi platilo 20.53 KM – za 28.7% više nego u Hrvatskoj. U ljetnom periodu, račun bi bio 15.82 KM – za 1% manje nego u Hrvatskoj. U prosjeku, ovu količinu električne energije domaćinstvo u RS platilo bi 18.18 KM – za 14% više nego u Hrvatskoj.

račun_hrvatska_2

Domaćinstvo iz Crne Gore (dvotarifno, sa trofaznim priključkom) potrošilo je u mjesecu novembru 2014 550 kWh – 371 kWh u višoj tarifi + 179 kWh u nižoj tarifi. Ovu količinu utrošene energije platilo je, kako se vidi na računu, 51.23 eura = 100,17 KM.
Za istu potrošnju u istom mjesecu, domaćinstvo u RS bi platilo 89.71 KM – za 11% manje nego u Crnoj Gori. U ljetnom periodu, račun bi bio 69.22 KM – za 31% manje nego u Crnoj Gori. U prosjeku, ovu količinu električne energije domaćinstvo u RS platilo bi 79.46 KM – za 21% manje nego u Crnoj Gori.

crna_gora_račun

Sa druge strane, za domaćinstvo u RS koje je u februaru 2015. potrošilo 112 kWh (52 kWh u višoj + 60 kWh u nižoj tarifi; obračunske snage 5.2 kWh (10.58 KM), račun je iznosio 26.18 KM (27.85 KM minus 1.67 KM kamate).

račun_republika_srpska

Ovu količinu električne energije isto domaćinstvo bi platilo 946.26 din = 15.4 KM, to jest 41.2% manje nego u RS. Ukoliko bi ovo domaćinstvo redovno izmirivalo svoje račune, onda bi, sa uračunatim popustom, račun iznosio 907.29 din = 14.8 KM – što je čak 43.7% manje nego u RS.

Čak i ako bi se za poređenje uzelo domaćinstvo obračunske snage 11.04%, razlike u cijenama su i dalje znatno veće nego što su izjavili Škoro i Cvijanović. Za ovakvo domaćinstvo, račun za 112 kWh u februaru bi iznosio 1159.08 din = 18.8 KM, što je 28% manje nego u RS. Sa popustom za redovno plaćanje, razlika bi iznosila čak 31% (račun bi iznosio 1111.24 din = 18.1 KM).

 

Uzevši u obzir sve gore izneseno, možemo zaključiti da, ukoliko su informacije koje je predočio Predrag Škoro tačne kada se primjene na sve tarifne sisteme (to jest ukupnu cijenu električne energije u RS) očito je da je premijerka Cvijanović pogrešno prenijela ove informacije javnosti rekavši da se cijene odnose samo na kategoriju domaćinstava. Shodno tome, premijerka bi se trebala ispričati građanima/kama Republike Srpske za svoju – namjernu ili slučajnu – pogrešku, umjesto što se preko Elektroprivrede RS razračunava sa Istinomjerom.

 

(istinomjer.ba)

BiH može zadesiti značajan odliv kapitala zbog krize u Agrokoru

Kriza u koncernu Agrokor, a koja prijeti da za sobom povuče i sve firme-kćerke, danima je tema u medijima, ali i na...

Selma Ašćerić

Zakon o uvezivanju radnog staža u FBiH: Dvije godine najava bez konkretnih rezultata

Ekonomsko - socijalno vijeće FBiH na sjednici održanoj prošle sedmice, nije dalo svoju podršku teksu Zakona o preuzimanju finansiranja neizmirenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji...

Dalio Sijah

Aida Ajanović

Selma Ašćerić

Državno uređenje: Stare teme, pomaka nema

Oblast državnog uređenja na entitetskom i državnom nivou do izbora 2014. godine je uvijek bila jedna od najvećih kada su u pitanju predizborna obećanja partija, ali se taj trend nije nastavio i na...

Damir Dajanović