Različite metodologije i prostori za spinove

Jedna od tema oko koje se u posljednjih dvije godine (tj. od početka mandata Fadila Novalića) konstatno provlači u medijskom prostoru BiH jeste broj novozaposlenih osoba u Federaciji BiH. Ova tema je svakako unijela i dosta konfuzije među građane u Federaciji, ali i među same političke partnere u Vladi FBiH, koji o ovom pitanju imaju oprečne stavove.

Tako Premijer Novalić tvrdi da je zaposlenost u FBiH ‘skočila’ za 20.700 osoba u njegovom mandatu:

Znači, taj broj je 504 hiljade i povećan je za 20.700 u našem mandatu. To je najveći broj zaposlenih koji se bilježi u zadnjih deset godina….

Fadil Novalić, TV1, 12.01.2017

Sa druge strane, predsjednik SDA-ovog partnera u Vladi FBiH, Fahrudin Radončić je na svojoj novogodišnjoj press konferenciji izjavio kako nisu tačne tvrdnje vlasti da je zaposleno 27 hiljada ljudi s obzirom na to da je statistika varljiva. Tom prilokm je istakao da bi u tom slučaju građani BiH morali vidjeti masu otvorenih firmi koje bi zapošljavale ljude, te onima koji tvrde da te firme postoje (dakle, svojm koalicionim partnerima) poručio da mu kažu gdje su kako bi ih lično posjetio.

Zvanični dostupni podaci ne pomažu previše pri razrješavanju dilema po pitanju broja novozaposlenih osoba u FBiH. Dva su načina da se ovaj broj provjeri. Prvi je putam redovnih mjesečnih publikacija Federalnog zavoda za statistiku, koje su dostupne javnosti, a drugi putem podataka Poreske uprave FBiH, koji nisu dostupni javnosti (tj. dostupni su putem zahtjeva po ZOSPI-u).

Podaci ove dvije institucije se drastično razlikuju. Tako je prema Federalnom zavodu za statistiku u novembru 2016. godine u Federaciji BiH bilo zaposlena 463.731 osoba, dok je prema podacima Poreske uprave FBiH u istom mjesecu bilo u FBiH bilo zaposleno 503.402 osobe. Dakle, podaci dvije relevantne institucije se razlikuju za 39.671 zaposlenu osobu. U javnosti su cirkulisali brojni podaci zbog čega je to tako, pa se moglo čuti i da Poreska uprava evidentira i osobe koje nisu radnom odnosu (tj. koje su angažovane po ugovorima o djelu ili autorskom radu), ili da Federalni zavod za statistiku ne evidentira prijave u firmama koje imaju manje od 10 zaposlenih osoba.

Istinomjer je objema agencijama poslao upite, pitajući ih zašto se njihovi podaci razlikuju u tolikoj mjeri, te po kojoj metodologiji računaju broj zaposlenih. Odgovor od Poreske uprave je bio sljedeći:                   

U skladu sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Porezna uprava Federacije BiH vrši registraciju subjekata upisa i prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa i osiguranika. U Poreznoj upravi Federacije BiH uspostavljen je informacioni sistem koji predstavlja sređeni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, čuvanje, obradu, prijenos i distribuciju podataka iz Baze podataka Jedinstvenog sistema Porezne uprave.

Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika. Promjena u osiguranju zaposlenika podnosi se sa danom nastanka promjene, a odjava osiguranja za zaposlenika najkasnije sa danom prestanka rada osiguranika.

Baza podataka jedinstvenog sistema je jedinstvena evidencija o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima neophodnim za kontrolu i naplatu doprinosa.

Prema tome, u skladu sa zakonom, Porezna uprava vodi evidenciju o zaposlenim na bazi prijava/odjava koje dostavljaju poslodavci nadležnim organizacionim jedinicama.

Odgovor Poreske uprave na pitanje zašto se njihovi podaci razlikuju od podataka FZS-a:

Odgovor na ovo pitanje treba tražiti od Federalnog zavoda za statistiku. Također, vanbudžetski fondovi i Federalni zavod za statistiku, u skladu sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinose, bili su dužni unutrašnju organizacijsku strukturu usaglasiti sa poslovnim funkcijama propisanim ovim zakonom i osigurati odgovarajuće kapacitete za primanje i obradu podataka iz jedinstvenog sistema, pa je nejasno, kako tvrdite, da se podaci o broju zaposlenih u Federaciji razlikuju od podataka Porezne uprave.

Federalni zavod za statistiku je odgovorio sljedeće:

Broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat je obrade podataka mjesečnog statističkog istraživanja (Rad-1), koji pravne osobe popunjavaju na temelju propisanih evidencija. Istraživanjem su obuhvaćene pravne osobe svih vlasništva, tijela državne vlasti svih nivoa, ustanove i druge organizacije, koje imaju 10 i više zaposlenih. Podaci o zaposlenima u obrtu i srodnim djelatnostima preuzimaju se od Porezne uprave FBiH.

Dakle, iz navedenih odgovora je vidljivo da Federalni zavod za statistiku još uvijek nije uskladio svoje procedure sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, što za posljedicu ima razliku od gotovo 40.000 zaposlenih u odnosu na podatke Poreske uprave.

Međutim, ono što je najviše problematično za javnost, a i novinare i organizacije civilnog društva u BiH koji žele da provjere da ko u ovom slučaju govori istinu o povećanju broja zaposlenih jeste činjenica da su jedini javno dostupni podaci upravo podaci Federalnog zavoda za statistiku, koji su, po svemu sudeći, netačni. Dodatno, FZS je u novembru 2016. godine objavio i Anketu o radnoj snazi, prema kojoj je procenat zaposlenosti u FBiH u 2016. godini tek neznatno veći u odnosu na 2015. godinu (30,5% prema 30,1%). Zanimljivo je da ovu anketu kao relevantnu uzimaju i zemlje EuroStata, te bi se svakako i ona mogla koristiti kao relevantan izvor podataka, što unosi dodatnu konfuziju u ionako konfuznu situaciju.

No, ni tu nije kraj. Prema posljednjem izvještaju Europske komisije o ekonomskom napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za prvo tromjesečje 2017 godine, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u 2016. godini je zabilježen pad u broju radno sposobnih osoba od čak 90.000 ili 3,5%. Prema ovom izvještaju, u 2016. godini je došlo do pada zaposlenosti od 2,6%, što je u suprotnosti sa podacima koje iznose domaće statističke institucije. Istovremeno, došlo je i do smanjenja broja nezaposlenih osoba za 42.000 (13%), ali u izvještaju se navodi da su glavni razlozi za to obeshrabrenost građana da se registruju za traženje posla, te odlazak u druge zemlje. Treba svakako napomenuti i da je ovo prvi put da Europska komisijama u svojim izvještajima djelimično pobija rezultate koje prikazuju bosanskohercegovačke statističke institucije.

Dakle, da sumiramo. U Federaciji Bosne i Hercegovine imamo dvije institucije koje su nadležne za podatke o zaposlenosti u ovom entitetu. Trenutno imamo situaciju u kojoj je evidentno da metodologije, pa samim tim ni podaci ovih institucija nisu usklađeni, što otvara prostor za razna manipulisanja ovim podacima i javnosti ne daje sliku o pravom stanju stvari. Dalje, iz posljednjeg izvještaja Europske komisije je jasno da statističke institucije više ne uživaju povjerenje kada su u pitanju EU institucije. Ovakva situacija sigurno ne pomaže nikome, a ponajmanje građanima u Bosni i Hercegovini, te je, za početak, potrebno da institucije usklade metodologije, kako bi se dobijali što relevantniji podaci, te kako bi naša zemlja mogla da nastavi svoj put prema EU.

(istinomjer.ba)

Slaba realizacija zacrtanih ciljeva Vlade FBiH

Vlada FBiH definitivno se ne može pohvaliti dinamikom kojom provodi najavljene reforme i u tom pogledu je nivo vlasti...

Dalio Sijah

„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na "online sceni" u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni portali, dok zapravo sa novinarstvom imaju malo ili nimalo veze. Njihovi autori i...

Emir Zulejhić

Dalio Sijah

Aida Ajanović

Na put do UNESCO-ve liste sa elementarnim neznanjem, rušenjem spomenika i neustavnom Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika

Nedavno je u javnosti odjeknula oštra reakcija načelnika općine Stari Grad Sarajevo, Ibrahima Hadžibajrića, o tome da će biti pokrenuta procedura nominacije grada Sarajeva na UNESCO-ovu Listu...

Selma Ašćerić