Analize

Predsjednička pomilovanja u entitetima

Rekorderi po broju pomilovanja u Federaciji BiH su Vladimir Šoljić i Ejup Ganić. Kada su u pitanju pomilovanja u Republici Srpskoj, najdarežljiviji su bili Mirko Šarović i Dragan Čavić. Živko Budimir ostaće zapamćen po mnogim inkriminirajućim pomilovanjima, dok ih je najmanje davao Milorad Dodik.

U skladu sa ustavima i krivičnim zakonima entiteta, predsjednik Federacije BiH i predsjednik Republike Srpske imaju ovlaštenja da pravosnažno osuđena lica potpuno ili djelomično oslobode od izvršenja kazne, zamijene je blažom ili uvjetnom osudom, pa čak i da ukinu određene pravne posljedice osude ili nalože njeno brisanje. Odluke o pomilovanjima, koje često uznemire javnost i budu tema dnevno političkih prepucavanja, bile su povod da provjerimo koliko su bivši i trenutni entiteski predsjednici bili “široke ruke” kada je u pitanju davanja pomilovanja osuđenicima.

Apsolutni rekorder u davanju predsjedničkih pomilovanja u BiH je bivši predsjednik Federacije BiH, Vladimir Šoljić koji je za vrijeme svog kratkotrajnog mandata, za samo devet mjeseci 1997. godine pomilovao čak 606 osuđenika. Šoljića slijedi Ejup Ganić (1997-1999 i 2000-2001), koji je u svojstvu predsjednika FBiH dao 423 pomilovanja.

Podatke o broju pomilovanja koje je odobrio aktuelni predsjednik ovog entiteta, Marinko Čavara nije moguće dobiti na jednom mjestu. Prema podacima objavljenim u medijima, Čavara je tokom 2016, 2017. i 2018. godine odobrio dva potpuna i dva djelimična pomilovanja, a ukupno je odbio 79 takvih molbi.

U 2016. godini Čavara je pomilovao 1 osobu, a 31 osuđeniku odbio je molbu. U 2017. godini Čavara je odbio večinu molbi, njih 29, a prihvatio sam jednu.

Aktuelni Predsjednik FBiH Marinko Čavara nedavno je jednu osobu djelimično oslobodio izdržavanja kazne zatvora, te jednoj osobi zamijenio kaznu zatvora blažom kaznom zatvora. U ovoj godini Čavara je odlučio odbiti molbe za pomilovanje 19 osuđenika.

No, po svojim odlukama o pomilovanjima najviše će ostati upamćen Čavarin prethodnik Živko Budimir, koji je od maja 2011. do novembra 2014. godine donio 247 odluka o pomilovanju, među kojima je bilo i onih kojima je prekršio Ženevsku konvenciju i Zakon o pomilovanju FBiH.

Naime, Budimir je u svojstvu predsjednika FBiH donio odluku suprotnu članu 3. Zakona o pomilovanju, koji zabranjuje pomilovanje za krivična djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, te je Mehu Ibriševića, osuđenog na 15 godina zatvora za ratne zločine, oslobodio izdržavanja dijela kazne. Javnost je bila uzburkana i nakon Budimirovog pomilovanja Mate Bulića, za kojeg je naložio brisanje presude. “Pa naravno da sam pomilovao kriminalce, jer u zatvorima ne sjede časne sestre. Pomilovao sam te ljude kako nalažu Ustav i zakon” izjavio je 2013. godine Živko Budimir, komentirajući svoje odluke o pomilovanjima.

Živko Budimir uhapšen je 2013. godine zbog odluka kojima je prekršio zakon. Međutim, Sud BiH se oglasio nenadležnim u predmetu “Budimir i ostali”, uprkos tome što je državno Tužilaštvo insistiralo da je Budimir nanio štetu „međunarodnom ugledu BiH među državama-članicama Interpola i poništen rad policijskih i pravosudnih agencija drugih država” kada je pomilovao Merseda Hadžića zvanog „Švicarac“, koji je bio na međunarodnoj potjernici, i koji je uhapšen i izručen iz druge države. Nakon što se i Općinski sud u Sarajevu proglasio nenadležnim za procesuiranje Živka Budimira, završena je saga o pomilovanjima za vrijeme njegovog mandata. Sva data pomilovanja ostala su na snazi. Jedino za što je bh. pravosuđe našlo za shodno da procesuira i osudi inkriminsanog predsjednika Federacije BiH, bilo je neovlašteno posjedovanje oružja, za što je Budimir osuđen na 6 mjeseci uslovne kazne.

U Republici Srpskoj, od 1999. do 2013. godine, šest entitetskih predsjednika pomilovalo je ukupno 686 osuđenika – skoro kao Vladimir Šoljić za vrijeme svog mandata. Najviše pomilovanja je odobrio Mirko Šarović (1999-2002), koji je pomilovao 240 osuđenika; a za njim slijedi Dragan Čavić (2002-2006), sa 222 odobrena pomilovanja.

Aktuelni predsjednik RS, Milorad Dodik, u prethodnom mandatu je odobrio 7 molbi za pomilovanja, pri čemu u 2013. godini nije pomilovao ni jednog osuđenika. U aktuelnom mandatu Dodik je zaprimio 77 molbi za pomilovanja, od čega je odobrio 17.

Podaci o broju datih pomilovanja u RS mogu se lako pronaći, jer predsjednik RS o njima podnosi Izvještaj Narodnoj Skupštini RS. Iako ista obaveza postoji i u Federaciji, u ovom entitetu se do njih ne dolazi tako lako. Posljednji zvanični Izvještaj o odobrenim pomilovanjima koji je dostupan javnosti, objavljen je 2015. godine, za period 2013-2014. Potpune podatke o pomilovanjima u FBiH moguće je dobiti samo redovnim praćenjem Službenih novina FBiH gdje se ove odluke objavljuju.

Kako Predsjednik FBiH očito nema naviku da dostavlja ove izvještaje Parlamentu FBiH u skladu sa zakonskom obavezom, prošle godine je Denis Gratz, zastupnik u Predstavničkom domu PFBiH, tražio odgovor na pitanje zašto Čavara nije objavio koliko je osuđenika pomilovao, te je pokrenuo i inicijativu za izmjene Zakona o pomilovanju FBiH kojima se, između ostalog, predsjedniku FBiH nalaže da detaljno obrazlaže svoje odluke o pomilovanju.

Prijedlog izmjena Zakona i dalje je u parlamentarnoj proceduri, a podatke o pomilovanjima u FBiH uglavnom saznajemo iz medija. Čavaru također prate kontravereze vezane za pomilovanja, mada ni izbliza u mjeri kao njegovog prethodnika. Naime, Čavara je u prvoj godini svog mandata izmijenio Budimirovu odluku o pomilovanju Tarika Aljovića, kojeg je Budimir već bio “oslobodio” 7 mjeseci kazne, otvorivši svojom odlukom mogućnost da zatvorska kazna za saobraćajnu nesreću bude zamijenjena novčanom. Općinski sud u Sarajevu je tada konstatovao da postoje indicije “da je u procesu pomilovanja počinjeno krivično djelo” i o tome obavijestio Kantonalno tužilaštvo. Čavarin komentar o ovom slučaju bio je: “Omogućio sam da se traži kod suda, sud to nije odobrio i ja ne vidim kakav je to prekršaj.”

Iz svega navedenog možemo zaključiti da trenutni predsjednici entiteta, možda poučeni ranijim dešavanjima, daju znatno manje predsjedničkih pomilovanja nego njihovi prethodnici. Federacija BiH i dalje drži rekord u broju predsjedničkih pomilovanja, a poseban problem pretstavlja izostanak redovnog izvještavanja o ovakvim odlukama, pogotovo kada se zna da su ranija pomilovanja često bila na ivici, ili mimo zakona.

 

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!