Finansijska stabilnost Zavoda PIO

| Partija: | Oblast:

S ciljem osiguranja optimalnih uvjeta za nesmetano funkcioniranje i stabilnost sistema penzijskog i invalidskog osiguranja , podržat ćemo: • osiguranje finansijske stabilnosti Zavoda (alternativni izvori finansiranja, novi vidovi penzionog osiguranja),

Obrazloženje

U prve dvije godine rada, Vlada FBiH vršila je određene aktivnosti na ispunjavanju ovog obećanja. Međutim, krajem maja 2017. godine, zaustavljena je reforma sistema PIO, zbog činjenice da se koalicioni partneri (SDA i HDZ) nisu mogli usaglasiti oko nekih odredbi novog Zakona o PIO FBiH. Za više detalja, kliknite na PROČITAJ VIŠE.

Na 19. sjednici Vlade FBiH, 27.08.2015. Vlada je donijela Odluku o sufinansiranju penzija koje su ostvarene pod povoljnijim uslovima u iznosu od 7.028.653 KM. Pravo na razliku sredstava, do visine najniže penzije, imaju penzioneri čiji će iznos penzije ostvarene pod povoljnijim uvjetima u isplati u 2015. godini biti manji od iznosa najniže penzije ostvarene po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Na 20. sjednici Vlade FBiH, 03.09.2015. Vlada je dala Sporazum o zajedničkoj saradnji na provođenju aktivnosti reforme i finansijske konsolidacije sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, u tekstu koji je usaglašen tokom pregovora vođenih 28. jula 2015. godine, s predstavnicima Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u Federaciji BiH, te za potpisivanje Sporazuma ovlastila premijera FBiH Fadila Novalića. Sporazumom je, uz ostalo, precizirano da se Vlada FBiH obavezuje da će prioritetno usmjeriti aktivnosti na sanaciju tekućeg deficita Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako bi se penzije mogle isplaćivati redovnije i u što kraćem roku, a Savez udruženje penzionera/umirovljenika u FBiH će podržati napore Vlade da penzije budu isplaćivane u Sporazumom predviđenom vremenskom intervalu, o čemu će obavijestiti svoje članstvo. Vlada se pored toga obavezala da će Parlamentu BiH uputiti set zakona u okviru reforme penzionog sistema (Zakon o penzijskom/mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH, Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja i Zakon o doprinosima).

Na 27. sjednici Vlade FBiH, 15.10.2015. Vlada se upoznala sa informacijom o radu međuresorne Radne skupine za izradu tekstova Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i Zakona o organizaciji mirovinskog i invalidskog osiguranja, te ocijenila da ponuđeni koncepti mogu biti dobar polazni temelj za izradu nacrta ovih zakona. Među najbitnijim promjenama u odnosu na postojeći zakon, odnosno sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, jeste izmjena načina obračuna mirovinskog osnova kroz bodovni sustav. Predviđeno je i postupno povećavanje prijevremene starosne granice odlaska u mirovinu, pooštravanje uvjeta za invalidsku i porodičnu mirovinu i procesa za njihovo stjecanje.

Na 38. sjednici Vlade FBiH, 22.01.2016. Vlada je usvojila Odluku o sufinansiranju penzija za penzionere čiji je iznos penzije ostvarene pod povoljnijim uslovima u 2016. godini manji od iznosa najniže po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, te alocirala sredstva u iznosu od 6.613.048 konvertibilnih maraka.

Na 39. sjednici Vlade FBiH, 02.02.2016. utvrđen je Nacrt zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Dobrovoljni mirovinski fondovi sastavni su dio dokumenta Strategija reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, a donošenje ovoga zakona je u sklopu Akcijskog plana za provedbu Strategije koji je usvojila Vlada FBiH. Usvajanje Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Federaciji BiH bit će stvorena pravna osnova za daljnji razvoj mirovinskog sustava u Federaciji BiH i tržišta kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriterijima investiranja.

Društvo za upravljanje fondovima se osniva u formi dioničkog društva, čiji je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje ovim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun članova dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Društvo za upravljanje mogu osnovati domaće i inozemne fizičke i pravne osobe, pri čemu fizičke osobe mogu imati samo nekvalificirani udjel. Više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje mora imati pravna osoba koja se bavi bankarskim i poslovima osiguranja ili djelatnošću mirovinskih fondova, kao i osoba koja u navedenoj pravnom licu ima više od 50 posto udjela u kapitalu, odnosno prava glasa.

Novčani dio temeljnog dioničkog kapitala društva za upravljanje, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 3.000.000 konvertibilnih maraka i uplaćuje se na privremeni račun kod banke u cijelosti prije upisa društva za upravljanje u registar gospodarskih subjekata. Ova sredstva ne mogu potjecati iz zajmova ili kredita, niti smiju biti opterećena na bilo koji način. Ako ukupna imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja društvo za upravljanje pređe iznos od 50.000.000 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine, temeljni dionički kapital društva za upravljanje mora biti povećan za 1.000.000 KM u roku od 60 dana. Temeljni dionički kapital društva za upravljanje ne može biti povećavan javnim pozivom.

Društvo za upravljanje je dužno zaposliti na neodređeno vrijeme najmanje jednog investicijskog savjetnika za svaki fond kojim upravlja i zaposliti jednog ovlaštenog unutarnjeg revizora. Ako ukupna imovina pređe iznos od 50.000.000 KM, kao i za svako daljnje povećanje imovine za ovaj iznos, društvo za upravljanje dužno je dodatno zaposliti najmanje još jednog investicijskog savjetnika na neodređeno vrijeme.

Dioničar društva za upravljanje ne može biti osoba koja je u razdoblju od tri godine prije stjecanja vlasništva u društvu za upravljanje imala više od deset posto udjela u temeljnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovlaštenoj za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obveznim mirovinskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad. To ne mogu biti ni gospodarsko društvo ili obrtnik nad čijom imovinom je otvoren ili proveden stečajni postupak, osoba koja je bila na rukovodećim položajima u gospodarskom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, koja je izabrani dužnosnik, nositelj izvršne funkcije ili savjetnik u organima vlasti u BiH. Ovo ograničenje se odnosi i na one koji su izgubili članstvo u strukovnoj udruzi zbog nepridržavanja pravila udruge, ili im je nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova na financijskom tržištu.

Dioničar ne može biti ni osoba pravomoćno osuđena za kaznena djela iz oblasti financija, tržišta kapitala, pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, protiv koje je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana, koja posjeduje važeću dozvolu za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika.

Na organe društva za upravljanje se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju gospodarska društva, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. Član fonda sam odabire način isplate mirovine, kao privremene ili doživotne.

Društvo za osiguranje koje isplaćuje mirovine dužno je ponuditi doživotnu starosnu mirovinu, a može nuditi i privremenu starosnu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.

Na 40. sjednici Vlade FBiH, 12.02.2016. utvrđen je Nacrt zakona o PIO FBiH. Novine ovog zakona su novi sistem utvrđivanja visine penzija i to kroz uvođenje bodovne formule. Ovim je visina penzije bazirana na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, tako da automatizmom dovodi do određenog stepena pravičnosti, jer će osobe koje više izdvajaju imati i veće penzije. Važno je i da je novim zakonom predviđen mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju i to u dosadašnjem iznosu koja će i dalje biti usklađivana s porastom troškova života.

Predviđena je vrijednost opšteg boda od 13,6 KM koja se usklađuje prema procentu porasta prosječne bruto plate u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzija prema procentu porasta troškova života na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Predloženo je napuštanje sistema koeficijenta i uvođenje redovnog i transparentnog usklađivanja penzija, čime se uvodi najbolja svjetska praksa u penzijski sistem u Federaciji BiH.

Propisano je i trezorsko poslovanje nosilaca osiguranja, kako bi se svi prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan „budžetski račun“ iz kojeg bi bile isplaćivane penzije. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija. Zbog složenosti uvođenja, predviđen je prelazni period za uvođenje trezorskog poslovanja u kojem je potrebno stvoriti finansijske i tehničke mogućnosti, koji ne može biti duži od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Ostavljena je mogućnost da to bude urađeno i ranije, o čemu odluku donosi Vlada FBiH.

Do ovog trenutka između koalicionih partnera nije bilo problema kada je u pitanju usvajanje ovog zakona. No, dalja procedura je donijela određene probleme. O Nacrtu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju se u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH raspravljalo tek u decembru 2016. godine, dakle 10 mjeseci nakon što je usvojen na Vladi FBiH. Tada je za ovaj zakon glasalo 53 poslanika, 14 ih je bilo suzdržano, a 17 protiv. U tom trenutku se činilo da će zakon ubrzo biti usvojen.

Međutim, pravi problemi za ovaj zakon počinju sljedećeg mjeseca, tj. 12. januara 2017. godine, kada se o ovom zakonu raspravljalo u Domu naroda. Sjednica je tada prekinuta, zbog činjenice da je Klub hrvatskih delegata kazao da je tekst drukčiji u odnosu na nacrt, da nisu pribavljene saglasnosti svih kantonalnih skupština i da bi penzije po novom zakonu, korisnicima s istim uslovima (staž, doprinosi), bile manje nego po sadašnjem. Nastavak sjednice je zakazan za 26. januar, ali je sjednica još jednom prekinuta upravo zbog ovog zakona, te je nastavak zakazan za 2. februar. Na toj sjednici desio se zanimljiv obrat, budući da su protiv zakona glasali delegati iz Kluba bošnjačkog naroda, nakon što je na sjednici usvojen amandman kojim se visina boda pomoću kojeg se izračunava penzija povećava sa 13,6 na 14,31.

Nakon toga, Vlada FBiH je, na sjednici koja je održana 16. februara, odlučila da ovaj zakon ponovo pošalje u parlament, ovoga puta po hitnoj proceduri. Vrijednost boda, koja je sada ključni kamen spoticanja, je ostala na 13,6. Kao i u prvoj iteraciji, zakon je bez većih problema prošao Predstavnički dom, te je ponovo ‘zapeo’ u Domu naroda. Ovoga puta, zakon su oborili delegati iz Kluba hrvatskog naroda, budući da nisu prihvaćeni amandmani HDZ-a, kojima se diže vrijednost osnovnog boda sa 13,6 na 14,31. Ovim glasanjem je jasno da je reforma penzionog sistema stavljena na čekanje dok se o njoj konačno ne dogovore SDA i HDZ.

Ovo obećanje stoga dobija ocjenu zaustavljeno.

Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja, pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere, uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.


Upload limit: 1Mb

  • Poništi