Parlament, popis i pravosuđe: Šta je čija nadležnost?

U nedavnoj parlamentarnoj raspravi čuli su se čak i prijedlozi da se PS BiH uključi u utvrđivanje načina objave rezultata popisa stanovništva. Poslanik u PD PSBiH, Damir Arnaut, podsjetio je svoje kolege_ice na osnovne postulate “trodiobe vlasti”. 

arnaut

Parlamentarna skupština usvaja zakone, izvršna vlast provodi zakone, a pravosudna vlast se u nešto miješa kada se prekrše zakoni. (…) Ja sam rekao (da) nije bilo kršenja zakona, niti ima indicija da je došlo do kršenja zakona, a čak i da ima indicija, onda Parlamentarna skupština, odnosno zakonodavni organ koji donosi zakone, nije taj koji odlučuje je li ili nije došlo do kršenja zakona, već o tome odlučuju pravosudne institucije (…) koji su jedini organi nadležni da odlučuju o tome.

Damir Arnaut, 24.5.2016.

Ovu je izjavu Damir Arnaut, poslanik u PD PSBiH, dao na 30. sjednici PD PSBiH nakon prijedloga Staše Košarca da se na dnevni red sjednice doda nova tačka, “Informacija Vijeća ministara BiH o Odluci o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva u BiH koji je donio direktor Agencije za statistiku BiH, Velimir Jukić”.  Prijedlog kluba SNSD-a je, zapravo, dat bez jasnog fokusa jer se navedena “informacija” nije odnosila ni na kakav dokument – budući da Vijeće ministara nije ni usvojilo sličnu informaciju. Košarac je svoj prijedlog za izmjenu dnevnog reda obrazložio time da se Parlament treba uključiti u raspravu o metodologiji za objavu rezultata popisa stanovništva, da ne treba dozvoliti da “neka od agencija bude iznad parlamenta i Vijeća ministara BiH”, da je direktor Agencije za statistiku BiH donio jednostran akt, da su institucije Republike Srpske utvrdile da je time prekršen Zakon o popisu i slično.

Konačno, Košarac je konstatovao da parlament treba da pomogne da se nađe “najbolje moguće rješenje”, čak i da se uključi u to “na koji način treba utvrditi odluku o objavljivanju rezultata popisa stanovištva”  jer je u ovom tijelu i usvojen Zakon o popisu stanovništva:

Želim da vas podsjetim da smo itekako svi bili involvirani u proces donošenja Zakona o popisu, da je popis jako neophodan, ne samo za proces evropskih integracija, nego za sve ostale mjere koje će vlade u ovoj zemlji poduzimati na temelju rezultata popisa stanovništva.

Staša Košarac, 24.5.2016.

Podsjećamo, objava rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, kako je dobro poznato, “zapela” je zbog razilaženja stavova entitetskih statističkih institucija oko kriterija za obradu podataka o rezidentnom i nerezidentnom stanovništvu. Krajnji rok za objavljivanje rezultata popisa je 1.7.2016, nakon čega oni više neće biti validni i međunarodno priznati, što bi negativno uticalo na odobravanje kandidatskog statusa BiH u EU.

Centralni popisni biro sastajao se više puta kako bi usaglasio kriterije za utvrđivanje Jedinstvenog programa obrade popisne građe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, no dogovor nije postignut i pored probijanja svih postavljenih rokovaNakon svih neuspjelih sastanaka, direktor Agencije za statistiku BiH, Velimi Jukić, objavio je 18. maja da je usvojena odluka o jedinstvenom programu obrade podataka u skladu sa preporukama Međunarodne monitoring misije; te da će se spornih 196.000 popisnica tretirati kao rezidentno stanovništvo (čemu se protivi Zavod za statistiku Republike Srpske).

Njegov zamjenik iz reda srpskog naroda javno je izrazio neslaganje sa ovom odlukom, a uslijedila je i burna reakcija Vlade RS, Zavoda za statistiku RS, kao i predstavnika_ca i vladajućih i opozicionih stranaka iz ovog entiteta, uz poruke da Republika Srpska neće priznati rezultate popisa ukoliko se objave u skladu sa ovom metodologijom. SNSD je, konačno, preko svojih predstavnika_ca u PD PSBiH prenio ovu raspravu i u državni parlament, počevši od gore pomenutog zahtjeva kluba SNSD-a iznesenog na 30. sjednici, pa do zakazivanja hitne sjednice PD PSBiH 30.5.2016. na kojoj je zaključeno da se od Vijeća ministara traži da u roku od 10 dana dostavi Informaciju o popisu stanovništva iz 2013. godine.

Na hitnoj sjednici se uglavnom raspravljalo o samoj sjednici – to jest, o tome da li je ista zakazana i održana u skladu sa Poslovnikom – tako da je i dalje nejasno na koji način poslanici_e iz SNSD-a misle uključiti Parlament u “rješavanje” spora oko objave podataka popisa kada dobiju Informaciju od Vijeća ministara.

Parlament, svakako, ima pravo da traži ovakvu Informaciju i da o njoj raspravlja, ali je činjenica da nema nadležnost da utiče na utvrđivanje metodologije objave podataka sa popisa, niti da predlaže “rješenja” za ovo pitanje koje je u isključivoj nadležnosti statističke agencije. Isto tako, posao Parlamentarne skupštine BiH nije ni da utvrđuje da li je Zakon o popisu prekršen. Ustav BiH u Članu IV vrlo jasno propisuje nadležnosti parlamenta:

Parlamentarna skupština je nadležna za:

a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu.

b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.

c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine.

d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.

e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta.

Bez ulaženja u ocjenu toga da li je direktor Agencije za statistiku prekršio zakon ili nije, Arnaut je svakako bio u pravu kada je konstatovao da se o kršenju usvojenih zakona ne izjašnjava parlament, nego pravosudne institucije, stoga ovu njegovu izjavu ocjenjujemo kao istinitu.

(istinomjer.ba)

 

SBB podnio krivičnu prijavu protiv Fadila Novalića

Nakon što je premijer FBiH, Fadil Novalić iskoristio podatke penzionera u FBiH i početkom ovog mjeseca im uputio pismo...

Petrić po drugi put u jednom mandatu predsjednik CIK-a

Ubrzo nakon imenovanja Petrića, reagovao je njegov kolega, također član CIK-a, Novak Božičković koji je najavio da će se povodom Petrićevog imenovanja obratiti nadležnim sudskim...


Sastanak SEECP- a ostao je u sjeni medijskog prepucavanja

Prošle sedmice u Banjoj Luci je održan neformalni sastanak zemalja članica SEECP- a, odnosno članica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi. Ovaj sastanak ostao je u sjeni prepucavanja bh. zvaničnika...