Odluke OHR-a ne dokazuju Dodikove tvrdnje o “pravnoj otimačini” imovine RS

Milorad Dodik više puta je ponovio da je knjiženje vojne imovine na državu nezakonito, iako su i Sud BiH i Ustavni sud BiH odlučili drugačije. Nedavno je svoje tvrdnje pokušao potkrijepiti pozivajući se na odluke koje je donio Paddy Ashdown.  

 

Nema nijednog zakonskog propisa, nijednog elementa Dejtonskog ili bilo kojeg drugog sporazuma koji omogućava transfere imovine na način kako to pokušava da uradi Sud BiH na bazi ugovora o sukcesiji, koji ne može da bude pravni osnov za regulisanje pitanja imovine. Tako je oko Žepa, tako je i oko bilo čega drugog.

Zato je visoki predstavnik, kada je neopravdano intervenisao u sektor imovinskih odnosa, donio tri zakona i zabranio raspolaganje imovinom Republike Srpske dok se pitanje, navodno, dogovorom nešto ne riješi. Dakle, nije sporio ni on da je to imovina Republike Srpske i tako piše u zakonu o zabrani, kao što je donio zakon o zabrani i u Federaciji i u Brčko Distriktu.

Milorad Dodik, 28.08.2017. (Srna/TV1)  

 

Odluke o kojima govori Milorad Dodik donijete su 21.3.2005. godine, kada je na poziciji Visokog predstavnika u BiH bio Paddy Ashdown. One, međutim, ničim ne potvrđuju tumačenje imovinskih prava države i entiteta koje je ponudio Dodik.

Za početak, OHR nije donio pomenute zakone u “RS, Federaciji i Brčko Distriktu”, kako je to izjavio Dodik. Zakoni o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom jesu doneseni za oba entiteta, ali i za Bosnu i Hercegovinu. OHR nikada nije donio takvu odluku za Brčko Distrikt, već je u februaru 2005. godine tadašnja supervizorka BD, Susan R. Johnson, objavila Nalog supervizora kojim se naglašava obaveza pribavljanja odobrenja supervizora za raspolaganje javnom imovinom u Brčko Distriktu BiH.  

Sve tri odluke usvojene su u skoro identičnom tekstu, koji uspostavlja privremenu zabranu raspolaganja državnom imovinom “do stupanja na snagu zakona kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, i utvrđuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom”. Odlukom je propisano da će se predmetni kriteriji donijeti u skladu sa preporukama Komisije za državnu imovinu, najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

S obzirom da zakon o raspolaganju državnom imovinom nije usvojen u predviđenom roku, u narednim godinama usvojeno je nekoliko dopuna kojima je svake godine produžavan rok važenja zakona, sve dok u izmjenama usvojenim 2008. godine nije propisano da će zakon biti na snazi “do potvrđivanja prihvatiljvog i održivog rješenja pitanja raspodjele državne imovine između države i drugih nivoa vlasti od strane Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ili dok visoki predstavnik drugačije ne odluči.

Dalje, Dodikova tvrdnja da u odlukama OHR-a “nije sporno šta je imovina Republike Srpske”, takođe je netačna. U Odluci kojom se donosi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske navodi se da se ona odnosi na nepokretnu imovinu koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, te na nepokretnu imovinu na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR BiH, a koje se, na dan donošenja zakona o zabrani, smatraju “vlasništvom ili posjedom bilo kojeg nivoa vlasti ili javne organizacije u Republici Srpskoj”. Identična formulacija prisutna je i u odlukama o Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (imovina “koja se, na dan donošenja ovog zakona, smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili druge javne organizacije i javnih organa Bosne i Hercegovine i bilo koje administrativne jedinice Bosne i Hercegovine”) i Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (imovina “koja se, na dan donošenja ovog zakona, smatra vlasništvom ili posjedom  bilo kojeg nivoa vlasti ili javne organizacije Federacije Bosne i Hercegovine”).

U sve tri odluke, od zabrane je izuzeta imovina preduzeća koja su predmet privatizacije, te u slučaju entiteta i imovina koja je predmet prodaje prema Zakonu o prodaji stanova. Odluke propisuju i da Komisija za državnu imovinu “može, na prijedlog zainteresovane strane, odlučiti da određenu državnu imovinu izuzme od privremene zabrane prema ovom zakonu”.

Jasno je da je zabrana raspolaganja državnom imovinom donijeta upravo zbog činjenice da nije postojao dogovor o njenoj raspodjeli između državnog i entitetskih nivoa, te da joj je svrha i bila da ovo pitanje “zamrzne” dok se takav dogovor ne postigne i zakonski ne potvrdi. Odluke su se, dakle, odnosile jednako na imovinu oba entiteta i države, a ne samo na imovinu entiteta (dok se uopšte nisu odnosile na imovinu Brčko Distrikta), kako je to izjavio Milorad Dodik. Nijedna se nije određivala prema tome šta čini imovinu entiteta i države, osim u slučaju navedenih izuzetaka, koji se svakako ne odnose na vojnu imovinu. Milorad Dodik, stoga, kao i za svoje ranije izjave o odlukama Paddyja Ashdowna, za ove svoje tvrdnje od Istinomjera dobija ocjenu neistinito.

(istinomjer.ba)

HDZ imao sasvim dovoljno vremena da osigura konstitutivnost Srba u HNK

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kojima bi se Srbi počeli...

Damir Dajanović

Republika Srpska na putu ka super(ne)likvidnosti

Građani/ke BiH svjesni su prezaduženosti u kojoj se nalaze. Kada se sagleda ukupan dug na nivou BiH, svaki građanin/ka Republike Srpske zadužen je blizu 4.700 KM, dok je svaki građanin/ka Federacije...

Selma Ašćerić

Tijana Cvjetićanin

Dalio Sijah

Prosječna plata u Republici Srpskoj – veća od regiona ili ne?

Milorad Dodik nedavno je dao relativno preciznu, no ipak netačnu, procjenu odnosa visine prosječne plate u RS i zemljama okruženja.   Moram da kažem da je naša prosječna plata ovde 425...

Tijana Cvjetićanin