U prvom kvartalu 2014. godine, vlasti na državnom i entitetskim nivoima, radile su na ukupno 190 od 1.569 predizbornih obećanja partija koje su formirale Vijeće ministara, Vladu RS i Vladu FBiH. Međutim, od ovog broja, samo je 37 obećanja promijenilo ocjenu, dok se u ostalih 153 obećanja radilo samo o nastavku već započetih aktivnosti, koje nisu bitnije uticale na progres u ispunjavanju ovih obećanja. Među obećanjima kod kojih je došlo do promjene, u 8 slučajeva došlo je do pogoršanja ocjene, dok je 29 obećanja dobilo bolju ocjenu nego u prethodnom periodu. Od 29 pozitivno ocijenjenih obećanja, svega 5 obećanja je zabilježilo značajan progres, dok se u ostalim obećanjima radi ili o početnim aktivnostima, ili o nastavku ranije započetih aktivnosti koje su bile prekinute tokom dužeg vremenskog perioda.
Posmatrano po nivoima vlasti, rezultati tromjesečnog rada izvršnih vlasti izgledaju ovako:
Na državnom nivou, aktivnosti koje je provodilo Vijeće ministara BiH odnosile su se na svega 20 obećanja, te je ovaj nivo vlasti bio najmanje aktivan u ispunjavanju predizbornih obećanja u proteklom tromjesečnom periodu. Od ukupno 20 obećanja, samo je 4 promijenilo ocjenu, od čega se tri obećanja odnose na oblast ekonomije i jedno na oblast pravne države, dok u drugim oblastima nije data nijedna nova ocjena. Od ova četiri obećanja, jedno je dobilo nižu ocjenu nego ranije, a ostala tri su dobila više ocjene.
Obećanje koje je bilo ocijenjeno kao započeto, a zatim zaustavljeno dao je HDZ 1990, a odnosi se na realizaciju sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji se, početkom ove godine, našao u zastoju nakon što su domaći zvaničnici zaključili da se ipak ne slažu sa uslovima kreditnog aranžmana koji su potpisali u oktobru prošle godine. Bolju ocjenu nego u prethodnom periodu dobila su 2 obećanja SNSD-a koja se odnose na deblokadu sredstava Elektroprenosa BiH i uspostavljanje uprave u ovoj kompaniji, budući da su aktivnosti na formiranju i radu upravnog odbora, te izmjenama Zakona o osnivanju Kompanije za prenos električne energije u BiH, intenzivirane u protekla tri mjeseca. Jedino obećanje koje je dobilo pozitivniju ocjenu, a ne nalazi se u oblasti ekonomije, jeste obećanje SBBBiH o implementaciji državne Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, čija se ocjena popravila nakon što je, na 79. sjednici Vijeća Ministara, donijeta Odluka o uspostavi Nadzornog tijela za praćenje provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
Rad državnog nivoa vlasti i u ovom tromjesečju praćen je unutarstranačkim sukobima i vrlo slabim rezultatima po pitanju ispunjavanja predizbornih obećanja. Kontinuirane izmjene sastava ovog tijela, kroz koje je u aktuelnom mandatu “prošlo” čak 8 stranaka, svakako su imale negativan uticaj na njegovu produktivnost. Podsjetimo, nakon izbora 2010. godine, Vijeće ministara nije bilo formirano preko godinu dana, a nakon toga nije uspjelo kontinuirano ostati u istom sastavu duže od 12 mjeseci – krajem 2012. godine, smijenjeni su ministri iz SDA, te je u sastav ovog tijela ušao SBBBiH; zatim su krajem 2013. smijenjeni kardovi SDS-a, a u posljednjem tromjesečju pokrenut je i postupak za smjenu ministra sigurnosti iz redova SBBBiH. Za sve to vrijeme, partije koje jesu učestvovale u radu ovog tijela nisu uspjele postići nikakav značajan napredak u ispunjavanju svojih obećanja.
U Federaciji BiH, do kraja marta 2014. godiine ukupno je rađeno na 87 obećanja od čega je 21 obećanje dobilo novu ocjenu. Aktivnosti Vlade FBiH na ispunjavanju predizbornih obećanja zabilježene su u oblasti ekonomije, pravne države, socijalne politike i obrazovanja. U oblasti ekonomije, rađeno je na 40 obećanja, od čega je 8 promijenilo ocjene. Tri obećanja NSRZB-a, SDA i SDP-a, koja se odnose na uspostavljanje povoljne poslovne klime i poboljšanje lakoće poslovanja, promijenila su ocjene iz “u progresu” u “započeto”, s obzirom da je posljednji “Doing business” report pokazao da se poslovna klima u BiH pogoršala u protekloj godini, te je ponovo zabilježen pad ranga BiH u oblasti lakoće poslovanja, a naročito u lakoći otvaranja novih firmi. Aktivnosti Vlade FBiH, koje su u ovoj oblasti vršene u protekle tri godine, ipak nisu uspjele dovesti do rezultata koji bi poboljšali poslovno okruženje u Federaciji.
Obećanja koja su dobila pozitivne ocjene u oblasti energetike i ekologije odnose se na uspostavljanje novih institucija za nadzor nad eksploatacijom prirodnih bogatstava i donošenje nove legislative u ovoj oblasti (obećanja SDP-a), te na aktivnosti na deblokadi Elektroprenosa BiH (obećanje SDA). U prvom tromjesečju 2014. godine, zabilježena je i prva aktivnost u oblasti fiskalne politike nakon višegodišnjeg zastoja u ovoj oblasti koja je, prema najavama Vlade Federacije BiH, trebala biti reformirana još u 2012. godini. Radi se o obećanju SDP-a koje se odnosi na izmjene Zakona o porezu na dobit, ali treba naglasiti da se radi tek o početnim aktivnostima Vlade FBiH na izradi nacrta novog Zakona o porezu na dobit, te je pitanje hoće li nove odredbe ići u pravcu onoga što je SDP obećao 2010. godine, a to je smanjivanje osnovice za oslobađanje od ovog poreza za najmanje 50%.
U oblasti socijalne politike, zabilježene su aktivnosti na 29 obećanja, od čega je 9 obećanja promijenilo ocjene. Odluka Vlade FBiH da odobri povećanje penzija od 5% uticala je na smanjenje razlike između stepena rasta prosječne penzije i prosječne plate u Federaciji BiH, te je obećanje SDP-a o usklađivanju plata i penzija, prvi put u aktuelnom mandatu, ocijenjeno kao započeto. Ovo povećanje nije, međutim, uspjelo obezbijediti pozitivnu ocjenu za obećanje SDP-a o povećanju prosječne penzije na 63% prosječne plate, niti za obećanje NSRZB-a o povećanju prosječne penzije na 50% prosječne plate, s obzirom da je povećanje penzija uticalo samo na to da se ovaj odnos približi stanju kakvo je i zatečeno na početku aktuelnog mandata (prosječna penzija u iznosu od 42,9% prosječne plate). U oblasti povratka izbjeglih i raseljenih lica, pozitivan pomak zabilježen je u dva obećanja SDA, koja se odnose na Goražde kao centar povratka u Istočnu Bosnu, nakon što je na državnom nivou prihvaćena inicijativa za pregovore o kreditu sa Saudijskim fondom za razvoj o projektu „Razvoj infrastrukture u Goraždu“, te su ova dva obećanja ocijenjena započetim. U oblasti zaštite osoba sa invaliditetom također je zabilježen pomak u nekoliko obećanja, nakon što je Vlada FBiH u martu ove godine započela rad na izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom, te rad na Nacrtu zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti popravile su ocjene 2 obećanja SDP-a (o jedinstvenim standardima za utvrđivanje prava po osnovu invaliditeta i odvajanju zakona kojima se regulišu različita socijalna prava) i 2 obećanja SDA (o legislativi u oblasti socijalne politike, teizjednačavanju pravnog položaja osoba sa invaliditetom), mada treba naglasiti da se i ovdje radi samo o početnim aktivnostima, te da su ove mjere tek mali dio onoga što su partije obećale u ovoj oblasti i da je upitno koliko će značajno uticati na opšti rezultat, budući da su temeljne reforme socijalnog sektora u potpunosti izostale. Aktivnosti Vlade FBiH na prednacrtu Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, provedene tokom februara ove godine, uticale su na popravljanje ocjene obećanja SDP-a o boljem „targetingu“ isprječavanju zloupotrebe socijalne pomoći. Ponovo, ne radi se o značajnom progresu, već samo o nastavku aktivnosti koje su bile ranije započete, ali se nisu odvijale u predviđenim rokovima. U oblasti obrazovanja, rađeno je na 10 obećanja, ali su samo dva promijenila ocjene i to u negativnom smjeru, s obzirom da je, umjesto obećanog porasta, došlo do smanjenja upisa u srednje škole i na univerzitete.
U oblasti pravne države, zabilježene su aktivnosti na 8 obećanja, od čega su 2 dobila nove ocjene. Radi se o obećanju NSRZB o uspostavljanju mehanizma za transparentno finansiranje nevladinih organizacija iz budžetskih sredstava, koje je dobilo ocjenu „započeto“ nakon što je Vlada FBiH donijela Odluku kojom je usvojila Metodologiju za transparentno finansiranje projekata organizacija civilnog društva po standardima Evropske unije. Sa druge strane, prethodne aktivnosti Vlade FBiH po pitanju odnosa sa civilnim društvom nisu bile u skladu sa datim obećanjima u ovoj oblasti, s obzirom da su izmjene i dopune Zakona o udrugama i fondacijama FBiH, koje je Vlada FBiH ranije predložila, direktno prekršile obećanja o osiguranju potpune slobode udruživanja u FBiH. Drugo obećanje koje je dobilo ocjenu „započeto“ dao je SDP i odnosi se na reviziju privatizacije. Ni ova ocjena ne ukazuje na značajan progres u ovoj oblasti, budući da su se aktivnosti Vlade FBiH na ovom polju intenzivirale tek u trenutku i nakon izbijanja socijalnih nemira, iako su i ovim obećanjem bile označene kao „hitne“. Umjesto hitnog rješavanja ovog problema, bilo je potrebno da izbiju masovni protesti kako bi Vlada FBiH, recimo, donijela prvu Uredbu kojom se regulira osnivanje Agencije za reviziju privatizacije, iako je zakon koji je propisao osnivanje ove agencije donesen još u aprilu 2012. godine.
U Republici Srpskoj, do kraja marta 2014. godiine ukupno je rađeno na 83 obećanja od čega je 12 obećanja dobilo novu ocjenu. Aktivnosti Vlade RS na ispunjavanju predizbornih obećanja zabilježene su u oblasti ekonomije, pravne države, socijalne politike, obrazovanja, spoljne politike i javne uprave.
U oblasti ekonomije, zabilježene su određene aktivnosti na 50 obećanja, ali je samo 3 dobilo novu ocjenu, dok za u ostalih 47 nije bilo značajnih promjena. Među malobrojnim obećanjima u kojima je došlo do promjene ocjene nalaze se obećanje SNSD-a vezano za donošenje razvojnih planova za nacionalne parkove Sutjeska i Kozara, koje je, nakon cijele godine neaktivnosti, promijenilo ocjenu iz „zaustavljeno“ u „započeto“. Aktivnosti Vlade RS na formiranju Stalnog tijela za podršku i unapređenje spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštitu domaće proizvodnje, te određeno poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa, popravili su ocjenu i SNSD-ovom obećanju o boljoj pokrivenosti uvoza izvozom, no i ovo obećanje se može smatrati tek započetim. Obećanje SNSD-a o uspostavljanju kompletnog registra nepokretnosti u RS dobilo je lošiju ocjenu u odnosu na prethodnu, s obzirom da je posljednji izvještaj Poreske uprave RS pokazao da se iznos naplaćenih poreza na nepokretnost smanjio u ovoj godini u odnosu na prethodnu.
U oblasti pravne države, rađeno je na samo jednom obećanju, koje je također dobilo bolju ocjenu nego u prethodnom periodu. Radi se o obećanju SP RS koje se odnosi na uvođenje antikorupcijskih mjera, čija se ocjena popravila nakon što je Vlada RS, sredinom marta ove godine, usvojila Akcioni plan za provođenje Strategije borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj od 2013. do 2017. godine, te donijela više rješenja o uspostavljanju tijela za provođenje antikorupcijskih mjera. Simptomatično je da su pojačane aktivnosti Vlade RS na ovom polju, slično kao i u slučaju Vlade FBiH, uslijedile tek nakon februarskih protesta, te da je sjednica na kojoj su ove mjere donesene održana u Zvorniku, nakon krize koju je proizvela presuda Privrednog suda u Bijeljini u slučaju zvorničke firme „Birač“ – presuda na koju su, inače, predstavnici/e izvršne vlasti u RS reagovali/e na način potpuno suprotan onome što su njihove partije obećavale.
U oblasti socijalne politike, rađeno je na 9 obećanja, od čega su 4 promijenila ocjenu. Kao i u Federaciji BiH, radi se o efektima decembarske i januarske odluke Vlade RS o povećanju penzija, što je donijelo prve iole pozitivne ocjene za obećanja SNSD-a iDNS-a o rastu penzija u aktuelnom mandatu, s obzirom da se do sada ispunjavanje ovih obećanja kretalo u smjeru potpuno suprotnom od obećanog. Pored rasta penzija, pomak je zabilježen i u usklađivanju boračkih primanja sa troškovima života, koje je uslijedilo kada je Vlada RS, krajem januara, donijela odluku o povećanju osnovice za ove naknade. Još jedno obećanje SNSD-a u ovoj oblasti dobilo je ocjenu „započeto“ nakon februarske odluke Vlade RS o zaduženju u iznosu od 25.000.000 KM kako bi se okončao Program potpunog stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, čije je provođenje u aktuelnom mandatu bilo značajno usporeno zbog konstantnog nedostatka sredstava. I pored ove odluke, upitno je da li će čak i efekti ovako velikog zaduživanja biti u skladu sa obećanim, budući da je do kraja mandata ostalo svega pola godine, a još uvijek je ostalo 2.242 nezbrinutih korisnika, od 5.000 koliko je trebalo biti obuhvaćeno ovim programom.
U oblasti obrazovanja, zdravstva i spoljne politike, zabilježen je rad na 6 obećanja, ali nijedno nije promijenilo ocjenu. U oblasti javne uprave i lokalne samouprave, rađeno je na 11 obećanja, od čega su 4 obećanja, koja se odnose na troškove javne uprave i organizaciju lokalne samouprave, promijenila ocjenu. Među ovim obećanjima nalazi se jedno obećanje SNSD-a i dva obećanja SPRS-a o smanjivanju troškova javne administracije, koja su dobila pozitivnije ocjene nakon što je Vlada RS, na sjednici održanoj krajem marta ove godine, utvrdila mjere za kontrolu troškova javne uprave, te poduzela određene korake za implementaciju ranije donesenih zaključaka u ovoj oblasti. Efekti ovih mjera moći će se, pak, pouzdano procijeniti tek nakon objavljivanja izvršenja budžeta i uvida u to koliko su troškovi javne uprave porasli ili se smanjili u odnosu na protekli period. Još jedno obećanje koje je dobilo pozitivniju ocjenu u ovoj oblasti jeste obećanje SNSD-a o preciziranju vrste i nаčina prikupljаnjа izvornih prihodа lokаlnih zаjednicа.
Od početka januara do kraja marta 2014. godine, značajan napredak je zabilježen u 0,3% obećanja, u kategoriji djelimičnog napretka našlo se novih 1,5% obećanja, dok je za novih 0,2% obećanja ostvaren mali ili nikakav napredak u prethodnom tromjesečnom periodu. Podsjetimo, do kraja 2013. godine, sve partije na vlasti uspjele su ostvariti značajniji napredak u ispunjavanju tek 5,2% datih obećanja. Djelimični napredak ostvaren je u 21,5% obećanja, dok je u čak 73.3% predizbornih obećanja zabilježen mali ili nikakav napredak tokom protekle tri godine aktuelnog mandata.
U ovom trenutku, ukupni rezultati rada vlada na sva tri nivoa vlasti su takvi da se, od ukupno 1.569 obećanja koje su dale partije koje učestvuju u vlasti na državnom i entitetskim nivoima, u kategoriji obećanja sa slabom vjerovatnoćom za ispunjenost do kraja mandata nalazi 72,1% obećanja, u kategoriji djelimične vjerovatnoće nalazi se 22,7% obećanja, dok je situacija u kategoriji velike vjerovatnoće za ispunjenost ostala nepromijenjena u odnosu na protekli period, te se u ovoj kategoriji i dalje nalazi svega 5,2% predizbornih obećanja svih partija na vlasti.
S obzirom da je do Opštih/općih izbora ostalo još samo šest mjeseci, jasno je da Vijeće ministara, Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske nemaju dovoljno vremena da poprave izuzetno loše rezultate u ispunjavanju obećanja koje su građanima/kama prije četiri godine dale partije koje vrše vlast u aktuelnom mandatu. Tome u prilog govori i činjenica da se najveći broj obećanja, kod kojih je zabilježen pozitivan pomak tokom protekla tri mjeseca, zapravo odnosi tek na početne – u nekim slučajevima čak i preliminarne – mjere, koje su trebale davno biti poduzete od strane izvršnih vlasti kako bi vladajuće partije ispunile ciljeve koje su zacrtale svojim izbornim programima 2010. godine. Dodatno je poražavajuća činjenica da su neke od tih mjera, koje su same partije još prije četiri godine najavile kao hitne i neodložne, poduzete tek nakon što je nezadovoljstvo građana/ki eskaliralo na ulicama bh. gradova, ili nakon što su određene kategorije, poput boraca ili penzionera, zaprijetile svojim protestima ukoliko se njihov položaj bar donekle ne popravi. Pored toga, činjenica da se čekao početak izborne godine da bi se konačno počele usvajati “hitne” mjere – mada čak ni tada ne u zadovoljavajućem omjeru – također govori o izuzetno neodgovornom odnosu partija na vlasti prema sopstvenim izbornim programima, a naročito prema građanima i građankama koji su im poklonili povjerenje prije četiri godine.