Analize

Nakon donošenja Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, privrednici traže povrat sredstava

Nakon što je Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini usvojen sredinom 2015. godine od strane oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te objavljen u Službenom glasniku BiH, ništa nije ukazivalo na to da će ispunjavanje uslova za njegovu operativnost predstavljati problem.

Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini usvojen je sredinom 2015. godine od strane oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te nakon što je objavljen u Službenom glasniku BiH, ništa nije ukazivalo na to da će ispunjavanje uslova za njegovu operativnost predstavljati problem. Međutim, ispostavilo se sasvim suprotno.

Da podsjetimo, pomenutim zakonom uređuju se osnovni elementi carinske politike, kao i opšta pravila i postupci koji se primjenjuju na robu koja se unosi i iznosi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine. Dakle, u pitanju je veoma značajna oblast i zakon koji je od krucijalnog značaja za bosanskohercegovačke firme koje uvoze ili izvoze svoje robe ili usluge.

Nakon što je Zakon donesen, rok za donošenje provedbenog propisa iz člana 208. zakona, a koji se odnosi na uvjete i postupak za ostvarivanje oslobađanja od plaćanja uvoznih dadžbina, istekao je još 29.01.2016. godine. Ubrzo nakon toga, uslijedile su najave da će se ipak ispuniti uslovi za njegovo provođenje.

Tako je polovinom 2016. godine pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Hajrudin Podbičanin najavio “da će provedbeni akt uskoro biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje”, te dodao:

Novi Zakon o carinskoj politici BiH omogućava privrednim subjektima da efikasnije, jednostavnije i modernije koriste carinske procedure. To, između ostalog, podrazumijeva maksimalnu upotrebu informacionih tehnologija, a minimalnu upotrebu fizičke kontrole.

Hajrudin Pobićanin, 01.06.2016.

Međutim, vrijeme je prolazilo, firme su trpjele štetu, a provedbeni propisi su i dalje čekali na usvajanje. Novim Zakonom o carinskoj politici predviđeno je da privreda u BiH bude oslobođena od plaćanja carine na uvoz mašina koje će koristiti u procesu proizvodnje, te je zbog toga pritisak privrednika na nadležne organe rastao.

Neophodno je da se što prije usklade svi propisi kako bi novi Zakon o carinskoj politici BiH bio u cjelosti primjenljiv, što će svakako unaprijediti poslovni ambijent BiH. Privrednici su sada izloženi trošku koji predstavlja carina prilikom uvoza mašina, a koje bi bili oslobođeni da je novi zakon počeo da se primjenjuje. Takođe, višestruki gubitak za privrednike predstavlja to što ne mogu dobiti sertifikat ovlaštenog ekonomskog operatera, koji je takođe propisan novi zakonom.

Spoljnotrgovinska komora BiH, 13.11.2016.

Portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Ratko Kovačević ustvrdio je tada da propisi koje, na prijedlog Upravog odbora UIO donosi Savjet ministara BiH, još uvijek nisu usvojeni “iz opravdanih razloga”, te naglasio da je donošenje ove odluke planirano u 2017. godini, dok je početak njene primjene, a samim tim i novog zakona planiran od 1. januara 2018. godine:

S obzirom na to da se u EU od maja ove godine primjenjuju novi propisi, UIO je na sastanku sa predstavnicima EU ukazano na činjenicu da se prednacrt Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici, u pogledu odredbi o elektronskom postupku provoza, o ulaznoj i izlaznoj sažetoj deklaraciji kao i odredbi o ovlašćenom privrednom subjektu, mora uskladiti sa novim carinskim propisima EU.

Ratko Kovačević, 13.02.2016.

Da se ubrza donošenje i usklađivanje potrebne legislative, nisu pomogli ni ponovljeni apeli koji su dolazili iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. U onom koji je upućen pred sam kraj 2016. godine napominje se da je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine “zaprimila veliki broj zahtjeva od strane privrednika povodom problema sa kojima se suočavaju zbog ograničenja koje im nameće nemogućnost primjene Zakona o carinskoj politici BiH”.

U odgovoru Uprave za indirektni oporezivanje još jednom je potvrđen njihov stav da Odluka o sprovođenju Zakona o carinskoj politici i Odluka o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobođanje od plaćanja uvoznih dažbina “ne mogu biti operativne prije 01.01.2018. godine”.

Spoljnotrgovinska komora BiH i Izvozno Vijeće BiH naglasili su da “nisu izneseni dostatni argumenti za nedonošenje barem jedne Odluke i to prvenstveno Odluke uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobođanje od plaćanja uvoznih dažbina naročito jer su već pokrenute određene aktivnosti”.

Konačno, na 131. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 30.01.2018. godine, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje, usvojena je dugo očekivana Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina radi usklađivanja s odgovarajućim carinskim propisima Evropske unije. Tim povodom u Privrednoj komori Federacije BiH, stupanje na snagu pomenute odluke prokomentarisali su na način da će ona “u značajnom mjeri podstaći privrednike da modernizuju svoju opremu i proizvodnju”. Dodali su pored toga da će “za svaku ozbiljniju kompaniju, a prevashodno izvoznika iz BiH, primjena Odluke omogućiti uštede značajnih sredstava koja će biti presmjerena na modernizaciju proizvodnje i unapređenje poslovanja, kao i nova ulaganja”, te da su sada “svim proizvodnim sektorima u BiH je konačno otvorena mogućnost da koriste svoje pravo za dobrobit podizanja konkurentnosti proizvodnje u bh preduzećima”.

No, čini se da ovim nije završena priča koja je počela samim usvajanjem Zakona o carinskoj politici u BiH. Naime, Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge pri Privrednoj komori FBiH, podsjećajući da je pomenuti Zakon stupio na snagu 29.07.2015. godine, te da je prema tome rok za donošenje provedbenog propisa iz člana 208, a koji se odnosi na uvjete i postupak za ostvarivanje oslobađanja od plaćanja uvoznih dadžbina bio 29.01.2016. godine, ustvrdio da je “Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koje je donosilac Odluke, sa svojim kašnjenjem od dvije godine prouzrokovalo finansijske izdatke za privrednike koji su mogli ostvariti povrat uvoznih dadžbina”.

Mi smo u Udruženju metalske i elektro industrije radili određene analize i većina firmi iz metalskog i elektro sektora iz Federacije BiH je vršila nabavke takve opreme. Na osnovu urađene analize i na osnovu uzorka od 15 obrađenih firmi (malih, srednjih i velikih) iz oblasti metalske industrije, sa područja Federacije BiH za period kašnjenja donošenja navedene odluke, koja je stupila na snagu 25.4.2018. godine utvrđeno je da su izgubili pravo na oslobađenje plaćanja uvoznih dažbina u iznosu od 688.000,00 KM.

Almin Malešević, 04.07.2018.

Obzirom da su firme od dana donošenja Zakona plaćale carinu kao da zakon nije ni donešen, u proteklih par mjeseci, kao se navodi, “veliki broj firmi obratio Privrednoj komori FBiH sa zahtjevom da se zajednički nastupi prema nadležnim institucijama i zahtijeva povrat uplaćenih sredstava za carinu na uvoz mašina i opreme”. Malešević je i najavio da će inicijativa za povrat uplaćenih sredstava za carinu u toku ove sedmice stići na adrese predsjedavajućeg i svih ministara u Vijeća ministara BiH i Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te se stiče da bi se povratom sredstava firmama podstaklo dodatno ulaganje u proširenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Inicijativi se priključila i Privredna komora FBiH koja je uputila pisma za traženje podrške Vladi Federacije BiH, Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Privrednoj komori RS-a, Udruženju poslodavaca FBiH i Udruženjima privrednika.

Na koji način će nadležne institucije odgovoriti na ovaj zahtjev firmi u Bosni i Hercegovini, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno je da su uslovi za sprovođenje Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini morali i trebali biti ispunjeni najkasnije šest mjeseci nakon njegovog usvajanja, te se u tom slučaju ne bi došlo u situaciju da dio privrednika traži povrat sredstava, za koji smatraju da im pripadaju.

(istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!