Na put ka EU BiH kreće bez zaštite domaće poljoprivrede

Nerijetko se u programima političkih partija nađu obećanja koja isključuju jedna druga, te ih je naprosto nemoguće parlaleno ispuniti. Jedna od oblasti u kojima se ovo dešava je i domaća poljoprivredna proizvodnja i trgovina.

SDA je u svom predizbornom programu uoči Općih izbora 2014. godine obećala “rigoroznu kontrolu provođenja člana 13. Zakona o unutrašnjoj trgovini”, koji predviđa da se u velikim trgovačkim objektima mora naći najmanje 50% domaćih prehrambenih proizvoda da bi Ministarstvo izdalo saglasnost za rad takvog trgovačkog objekta ili lanca.

Međutim, Nacrt o Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je Vlada FBiH utvrdila u julu 2016. godine, predviđa brisanje ovog člana u potpunosti. U saopštenju sa sjednice tada je navedeno da se ovom odredbom “po ocjeni Evropske komisije, narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i insistira na otklanjanju protekcionističkih mjera u oblasti trgovine”. Kako je saopšteno iz Vlade FBiH, ovim izmjenama i dopunama stvaraju se uslovi za ispunjenje međunarodnih obaveza BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ugovora o slobodnoj trgovini, kao i otklanjanje prepreka u pregovorima BiH za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

Nacrt  se trenutno nalazi u proceduri i o njemu se provode javne rasprave. Aktuelni ministar trgovine FBiH, Zlatan Vujanović, priznaje da ne zna koliki je trenutni procenat zastupljenosti

domaćih proizvoda na policama trgovina, niti da li je uopšte razrađena metodologija kako bi se taj podatak mogao utvrditi. Ministar je ovo kazao na javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, održanoj u Mostaru 10. januara. Sa druge strane, u udruženju “Kupujmo i koristimo domaće” kažu kako ove izmjene Zakona neće mnogo toga promijeniti, jer dosadašnja zakonska odredba o 50% obaveznih domaćih proizvoda u trgovinama praktično nikada nije ni zaživjela.

Brisanje ovog člana Zakona u suprotnosti je i sa obećanjem premijera FBiH, Fadila Novalića, koji je, preuzimajući funkciju u martu 2015. godine, obećao borbu za plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda na sve moguće načine:

Na svaki mogući način moramo poticati plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda i to kroz: robne rezerve, program kupujmo domaće, kupovinu za državne i javne institucije, pa i moguću isplatu jednog dijela socijalnih davanja u vaučeru za kupovinu domaćih proizvoda.”

Fadil Novalić, ekspoze, 31.03.2015.

U aktuelnim predizbornim programima partija koje participiraju u Vladi FBiH nisu zabilježena obećanja koja se odnose na članstvo BiH u WTO, ali u programu iz 2010. godine SDA je obećala kako će “podržati dovršenje procesa prijema BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju u cilju poboljšanja njene globalne ekonomske pozicije”. Iako se slično obećanje nije našlo u posljednjem predizbornom programu SDA, opredjeljenje za ulazak u WTO nije dovođeno u pitanje te je i potvrđeno namjerom Vlade da uskladi zakonska rješenja u cilju napretka ka članstvu u ovoj organizaciji. Iz te perspektive davanje obećanja o rigoroznoj provedbi Člana 13. Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH u samom početku je bilo uzaludno, što se i potvrdilo nakon utvrđivanja njegovih izmjena i dopuna.

Sa druge strane, SDA je u oblasti poljoprivrede eksplicitno obećala uvođenje “dozvoljenih mjera zaštite” domaće proizvodnje, te je nabrojala olakšice za otkup domaćih proizvoda, uspostavu posebnog kreditnog fonda u poljoprivredi, kao i jedinstvenog i harmoniziranog sistema poticaja. Pored toga, SDA je obećala i povećanje izdvajanja za podsticaje poljoprivrednicima, kao što je učinila i svaka druga stranka u svojoj izbornoj platformi: HDZ BiH je najavio “veću materijalnu i financijsku potporu” u okviru sveobuhvatne reforme ove oblasti, a SBB poreske olakšice u kombinaciji sa povećanjem stimulacija za proizvodnju. Isti je slučaj i sa partijama na vlasti u Republici Srpskoj. SNSD je obećao povećanje izvora i obima finansiranja razvoja poljoprivrede, DNS povećanje podsticaja u oblasti poljoprivrede, a SPRS stimulativne mjere za vezivanje proizvodnje i prerade.

Entitetske vlasti su slične smjernice poljoprivredne politike usvajale i u zvaničnim dokumentima. U maju 2015. godine, Vlada FBiH usvojila je Srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH 2015-2019, kojom je takođe planirano povećavanje izdvajanja za poljoprivredu. Iznos budžetskih poticaja sa federalnog nivoa trebao se, prema ovom planu, u 2016. godini povećati na 77.800.000 KM i slijediti godišnji rast kojim bi do 2019. godine dostigao 92.700.000 KM. Zajedno sa drugim planiranim sredstvima i podrškom kantonalnih ministarstava, do 2019. godine za poljoprivredu bi se u Federaciji trebalo izdvajati 185.700.000 KM godišnje. U Republici Srpskoj, strateški plan za razvoj poljoprivrede u istom petogodišnjem periodu bazira se na sredstvima u iznosu od 2 milijarde KM, od čega 425 miliona KM za podršku proizvodnji, 962 miliona KM za podršku restruktuiranju poljoprivrede i 619 miliona KM za podršku integralnom ruralnom razvoju. Kako je to eksplicitno naveo i SNSD u svom obećanju, početna tačka za ovakav finansijski okvir trebala je biti u izdvajanju 6% ukupnog budžeta za razvoj poljoprivrede “kako je i predviđeno Zakonom o obezbjeđenju i usmjeravanju sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela”.

Ništa od najavljenog se nije dogodilo, niti ima naznaka da će se ostvariti do kraja aktuelnog mandata. U Federaciji BiH, ukupan iznos poticaja za poljoprivredu u budžetima za 2015. i 2016. godinu ostao je isti kao i u 2014. godini, a u planu budžeta za 2017. on je čak i umanjen – sa 65.800.000 KM, koliko je iznosio od 2014. do danas, na 65.700.000 KM. Pored toga, 2015. godine ukinuta je realizacija određenih programa novčanih podrški koje su bile posebno usmjerene na izvozno orijentisanu proizvodnju. U Republici Srpskoj, iznos budžetskih poticaja takođe je ostao nepromijenjen u odnosu na prošli mandat. Poticaji i dalje iznose 60.000.000 KM, a procenat njihovog učešća u ukupnom budžetu se smanjio – u 2015. godini za poljoprivredu je planirano 3,7% budžetskih rashoda, da bi u planu budžeta za 2017. godinu taj procenat pao na 2,3% što čini malo više od trećine zakonski propisanog iznosa. Pored toga, u prve dvije godine aktuelnog mandata, Vlada RS prisutno je konstantno kašnjenje sa isplatama budžetskih podsticaja poljoprivrednicima – podsticaji za 2015. godinu u potpunosti su isplaćeni tek početkom decembra 2016. godine, dok je resorno ministarstvo na kraju godine dugovalo još 20 miliona KM podsticaja za 2016. godinu. Poljoprivrednici u RS i dalje bezuspješno insistiraju na izdvajanju barem 5% budžeta za poljoprivredu, dok ministarstvo optužuje poljoprivredna udruženja da pozivaju na proteste sa namjerom “rušenja autoriteta institucija Republike Srpske” – iako iste te institucije ne poštuju sopstvene zakonske obaveze prema poljoprivredi.

Ono što posebno zabrinjava proizvođače u poljoprivredi jeste stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, za koji su uvjereni da će dodatno oslabiti njihov položaj na tržištu, na koje ulaze sa daleko lošijih pozicija od svojih konkurenata iz drugih država. Njihovu zabrinutost svakako povećava nepoštovanje postojećih zaštitnih mjera, te očiti nedostatak perspektive da će se one u budućnosti poboljšati. U svemu tome, posebno je apsurdna činjenica da nijedna od brojnih institucija u čijem je opisu posla razvoj poljoprivrede i osnaživanje domaćeg tržišta, još uvijek nije ponudila čak ni analizu efekata koji se mogu očekivati kada SSP stupi na snagu, iako je do njegovog aktiviranja ostalo svega desetak dana. Sve što je do sada ponuđeno domaćim proizvođačima su kontradiktorna obećanja i “namaštane” strategije, čije implementacije nije bilo ni do sada, a posebno je upitno kakva će ona biti u izmjenjenim uslovima koji će uslijediti aktivacijom SSP-a i drugih aranžmana koje najavljuju domaće vlasti.

(istinomjer.ba)

 

Troškovi predstavništava RS i dalje rastu

Bez obzira na sva neodgovorena pitanja o efektima njihovog rada, budžetska podrška za predstavništva koja je Vlada...

Tijana Cvjetićanin

Reforma penzionog sistema čeka dogovor SDA i HDZ-a

Prijedlog Zakona o PIO/MIO koji bi podrazumijevao novi obračun penzija, po bodovnoj formuli na osnovu koje će se vršiti redovno i transparentno usklađivanje penzija, usvojen je na 20. redovnoj...

Damir Dajanović

Tijana Cvjetićanin

Selma Ašćerić

RS (ni)je bolji dio BiH

Predsjednik Republike Srpske je po ko zna koji put ustvrdio da je Republika Srpska u dobroj situaciji, te da se pod njegovim i vodstvom njegove stranke standard života drastično poboljšao. Poseban...

Aida Ajanović