Ministrica finansija slijedi premijerov primjer

Istinomjer je nedavno analizirao saopštenje kojim je Vlada Federacije BiH najavila izmjene Zakona o radu FBiH. Intervju federalne ministrice finansija, Jelke Milićević, potakao nas je da ponovimo neke od činjenica koje predstavnici/e vlasti očito uporno ignorišu kada govore o predloženim izmjenama.

jelka milicevic

 

Dok se korisnici_e društvenih mreža u BiH “igraju” sa nedavnim izjavama premijera FBiH Fadila Novalića, prilično je neopaženo prošao intervju Jelke Milićević, ministrice finansija Federacije BiH, u kom je Milićević iznijela jednako problematične stavove o novom Zakonu o radu i radnim pravima u FBiH.

“Prema odredbama aktualnog kolektivnog ugovora, radnici imaju veća prava nego što ih imaju Zakonom o radu i to se mora uskladiti”, rekla je Milićević Večernjem listu 18.1.2016.

Milićević je ovom izjavom potvrdila ono što je Istinomjer zaključio na osnovu Saopštenja Vlade FBiH sa 37. sjednice – da Vlada FBiH namjerava spriječiti svaku mogućnost da se kolektivnim ugovorom propišu povoljnija prava za radnike/ce od postojećih. No, apsolutno je netačno da se “to mora uskladiti”, kako je izjavila ministrica. Štaviše, ovakvo “usklađivanje” je u suprotnosti sa dva pravna načela: načelom povoljnosti (primjenjivanje povoljnijeg prava za radnika/zaposlenog u slučaju postojanja više pravnih normi) i općim pravnim načelom specijalnosti lex specialis derogat legi generali (“uži zakon ima prvenstvo nad širim zakonom” koje se primjenjuje u slučajevima kolizija pravnih normi).

U svim kolektivnim ugovorima isključila se Vlada kao najveći poslodavac u ovoj državi. Vlada, međutim, ne može biti dio udruge poslodavaca zbog čega smo tražili da kao i u drugim državama minimalnu satnicu, a ne najnižu plaću, čega više nigdje nema, određuje Vlada. Sada, međutim, dvije udruge građana, sindikat i poslodavci, preuzimaju ulogu određivanja cijena rada i naknada koje izravno utječu na proračun i fiskalnu stabilnost. Na određeni način sindikati i udruga poslodavaca su preuzeli i ulogu Parlamenta koji je donio zakon.” navela je dalje Milićević.

Ministrica finansija FBiH ni ovdje nije rekla istinu, kao, uostalom, ni sama Vlada FBiH koja je u svom saopštenju navela da su predložene izmjene u računanju najniže plaće samo na osnovu BDP-a “u skladu sa principima Evropske unije”. Netačno je da “više nigdje nema” utvrđivanja najniže plaće, a za dokaz koji opovrgava ovu tvrdnju ne mora se ići dalje od susjedne Hrvatske, koja ima čak i poseban  Zakonu o minimalnoj plaći – u kom se, uzgred budi rečeno, minimalna satnica čak i ne spominje.   

Što se tiče uloge Vlade u određivanju najniže zarade, iako su zakonska rješenja država članica EU o utvrđivanju najniže plaće različita, generalni je trend da se do njih dolazi kroz socijalni dijalog ili ekspertske analize, a ne kroz samovoljne odluke izvršne vlasti. Tako se, recimo, u  Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Švajcarskoj, Austriji, Italiji i Kipru, minimalne plaće ne utvrđuju za cijelu državu, već se određuju kolektivnim ugovorima koji se sklapaju između poslodavaca i sindikata – pri čemu je uticaj izvršne vlasti minimalan ili nepostojeći. U državama u kojima se, pak, određuje jedinstvena minimalna plaća, to se radi uz konsultacije sa tijelima čija je svrha da uspostave precizne kriterije za njeno definisanje.

Pogledamo li zemlje okruženja, vidjećemo da se i tu uspostavljanje najniže plaće ne vrši arbitrarno od strane Vlade, niti samo na osnovu kretanja BDP-a, već se ona uspostavlja na osnovu kriterija poput odnosa sa prosječnom zaradom (Crna Gora – minimalna zaradane može biti niža od 30% prosječne zarade, a njen iznos utvrđuje Vlada na prijedlog Socijalnog savjeta), u odnosu na minimalnu cijenu rada (Srbija – minimalnu zaradu određuje Vlada na osnovu minimalne cijene rada koju utvrđuje Socijalno-ekonomski savjet), ili na osnovu precizno propisane formule za računanje najniže plaće (Hrvatska – uzima se u obzir niz faktora kao što su mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo, koeficijent broja članova prosječnog kućanstva podijeljen s koeficijentom zaposlenosti i korigiran za prosječnu promjenu indeksa potrošačkih cijena dobara).

Za ove svoje izjave, ministrica finansija FBiH od Istinomjera dobija ocjenu – dupla neistina.

(istinomjer.ba)

Revizorski i konsolidovani izvještaj Budžeta RS nisu “ista, gotovo identična stvar”

Zbog skidanja revizorskog Izvještaja sa dnevnog reda 21. sjednice NSRS održane u septembru, Republika Srpska, ali i...

Aida Ajanović

Konaković: Vlada KS izdvojila po 500.000 KM za dva sarajevska stadiona

Iz dana u dan svjedočimo nebrizi nadležnih za bh. kulturu i sport. Eminentne ustanove kulture se ili zatvaraju ili su pred zatvaranjem, sportske manifestacije isčezavaju, vrhunski sportisti nemaju...

Selma Ašćerić

Damir Dajanović

Selma Ašćerić

Prosječna plata u Republici Srpskoj – veća od regiona ili ne?

Milorad Dodik nedavno je dao relativno preciznu, no ipak netačnu, procjenu odnosa visine prosječne plate u RS i zemljama okruženja.   Moram da kažem da je naša prosječna plata ovde 425...

Tijana Cvjetićanin