Milorad Dodik: Hipotetički, mijenjam se iz korijena, a možda i ne

Milorad Dodik je, nakon par mjeseci “nećkanja” i odugovlačenja, nedavno potvrdio da će se kandidovati za člana Predsjedništva BiH. Stavovi koje je iznosio tim povodom već su toliko kontradiktorni da će, ukoliko se nađe na ovoj funkciji, neke od njih neizbježno morati da pogazi.

Miloradu Dodiku uskoro ističe predsjednički mandat u Republici Srpskoj, za koji se više ne može kandidovati. Sada je, kako smo saznali, odlučio da želi da predsjedava državom koju je često nazivao “nepostojećom”, te je nedavno okarakterisao kao “surogat koji nije uspio postati državom”. Ništa od toga nije novo – Dodik je svoju političku karijeru gradio na konstantnom negiranju državnosti i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. Dok je u javnosti često osporavao da je BiH država, te ovaj naziv jednako često koristio da opiše entitet Republiku Srpsku, činjenica da namjerava postati član Predsjedništva BiH neizbježno će ga dovesti u sukob sa sopstvenim stavovima.

Upitan o tome kako će se ponašati ako bude izabran za člana Predsjedništva, Dodik je nedavno odgovorio ovako:

Ako i hipotetički budem to, svakako će to biti poštivanje Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Postaviću sve teme vezano za funkcionisanje Ustava BiH na dnevni red i ne bih dozvolio bilo kakvu zloupotrebu Predsjedništva BiH u smislu samog Savjeta ministara koje je po Ustavu definisano kao pomoćni organ Predsjedništva BiH. U toj situaciji bih Savjet ministara BiH postavio u funkciju pomoćnog organa Predsjedništva, jer to piše u Ustavu. 

(Milorad Dodik, 12.02.2018.)

Na stranu izjava da će od Vijeća ministara napraviti “pomoćni organ”, Dodikovo naglašavanje da će poštovati Ustav BiH teško je pomiriti sa brojnim stavovima koje je ranije iznosio – čak i o samoj kandidaturi za Predsjedništvo.

Tako je, početkom godine, u intervjuu za  N1 televiziju izjavio da će, ukoliko “sjedne u fotelju” člana Predsjedništva, zakletvu polagati u Banja Luci, a na posao ići u Istočno Sarajevo. Upitan da pojasni takav stav, to jest da li smatra da bi član Predsjedništva BiH trebao polagati zakletvu samo u Republici Srpskoj, ili i u institucijama Bosne i Hercegovine, Dodik je tada dao odlučan odgovor:

Samo u Republici Srpskoj, on je biran ovde. Srpski član predsjedništva je biran u Republici Srpskoj. Ja poštujem pravila. Ako sam biran odavde, ja odgovaram onom ko me birao. Tako je u Americi, tako je i u Francuskoj.

(Milorad Dodik,16.01.2018.)

Ponovo, ostavimo po strani činjenicu da se ni u SAD ni u Francuskoj zakletva ne polaže nigdje osim u glavnom gradu i potpuno neopravdano povlačenje paralele između Dodikovih zamisli i realne prakse u pomenutim državama Dodik sada tvrdi da će, ukoliko pobjedi na izborima, raditi sve kako pravila nalažu. Dakle, zakletvu za kolektivnog šefa države BiH trebao bi polagati nakon okončane konstituirajuće sjednice Predsjedništva, u zgradi Predsjedništva BiH, čije je sjedište u glavnom gradu, Sarajevu, gdje bi i svakoga dana trebao dolaziti na posao. Navedeno, već u najavi, ukazuje da će jednog od ova dva stava Dodik morati da se odrekne.

Milorad Dodik sada implicira i da, ukoliko “zasjedne u fotelju” člana predsjedništva, neće dozvoliti ni “bilo kakvu zloupotrebu Predsjedništva BiH. Sa druge strane, lično je Dodik forsirao zloupotrebu funkcije člana Predsjedništva vezano za postrojavanje i angažmana Trećeg pješadijskog puka OS BiH na svečanom defileu povodom 9. januara, Dana Republike Srpske.

Mladen Ivanić je prošle godine to i učinio, osiguravši prisustvo Trećeg puka nakon insistiranja Milorada Dodika. Ove godine, Ivanić i Dodik su razmijenil žustra pisma prije proslave, a Ivanić, suprotno Dodikovim očekivanjima, nije ponovio prošlogodišnje “zalaganje”, kada je nelegalno “isposlovao” postrojavanje jedinice u roku od dva-tri dana. Ivanić je ove godine odlučio poštovati pravila, te je odbio Dodikov zahtjev, iznesen u pismu koje je poslao samo par dana prije same manifestacije, gdje je Dodik izrazio očekivanje da će se “jedinica Srba u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (naći) na čelu svečanog defilea u čast Dana RS-a”. Mladen Ivanić, u obrazloženju odbijenice naslovljene na Milorada Dodika, naveo je sljedeće:

Uvjeren sam da je Vama i saradnicima poznato da pravne norme propisuju da organizator manifestacije koji želi angažman Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka to treba zatražiti najmanje 30 dana prije održavanja manifestacije, što su institucije RS-a svih ranijih godina činile.

(Mladen Ivanić, 05.01.2018.)

Sama priča o Danu RS, jedan je od primjera najistrajnijeg kršenja Ustava BiH od strane Milorada Dodika – istog onog za koji tvrdi da će ga poštovati postane li član Predsjedništva. Da li to istovremeno znači i da neće biti proslave 9. januara, Dana RS proglašenog neustavnim, za sada je nejasno. Podsjećamo, nakon što je Ustavni sud BiH 2015. godine ovaj praznik proglasio neustavnim, Milorad Dodik izjavio je sljedeće:

Dok sam ja predsednik Srpske, ona će obiljžavati 9. januar kao Dan Srpske, jer je tad osnovana Republika Srpska, prije oružanih sukoba i nagovještaja da će doći do ratnih sukoba.

(Milorad Dodik, 26.11.2015.)

Dodik ne osporava samo odluke Ustavnog suda, već i odluke, čak i samo postojanje, bilo kakvih pravosudnih institucija BiH. U svojim javnim istupima Milorad Dodik često je isticao da su Sud i Tužilaštvo BiH “vještačke” institucije, koje su stvorene da bi sudile Srbima i Republici Srpskoj.

Svih prethodnih godina govorio sam o Sudu i Tužilaštvu BiH, pokušavajući da osporim njihovo ponašanje i nelegalno postupanje, o kojima najbolje govore javno iznijetii dokazi o zloupotrebama svjedoka i procedura.

(Milorad Dodik, 12.12.2017.)

Jedna od odluka koje Dodik i dalje intenzivno osporava, odnosi se i na imovinu Bosne i Hercegovine. Dodik je istrajan u svojim navodima da je knjiženje vojne imovine na državu BiH nezakonito, iako su i Sud BiH i Ustavni sud BiH, kao jedine nadležne institucije za tumačenje i odlučivanje o ovoj problematici, odlučili drugačije. Dodik se u takvim istupima postavlja kao vrhunski arbitrar i tumač Ustava – što je praksa koja se vjerovatno može očekivati i ukoliko postane član Predsjedništva.

Nema nijednog zakonskog propisa, nijednog elementa Dejtonskog ili bilo kojeg drugog sporazuma koji omogućava transfere imovine na način kako to pokušava da uradi Sud BiH na bazi ugovora o sukcesiji, koji ne može da bude pravni osnov za regulisanje pitanja imovine. Tako je oko Žepa, tako je i oko bilo čega drugog.

(Milorad Dodik, 28.08.2017.)

Ove svoje stavove Dodik, po pravilu, pokušava argumentirati neistinitm tvrdnjama – u ovom slučaju, pozvao se na zaključke OHR-a koje je predstavio potpuno drugačijim nego što su stvarno bili. Uknjižba državne, sa naglaskom na vojnu imovinu, i dan danas je jedna od gorućih tema dnevnopolitičkih prepucavanja, a svaki put za epilog ima isti ishod, Dodikovo negiranje države BiH i njenog prava da raspolaže istom.

Dakle, stavovi Milorada Dodika o pitanju državnog suvereniteta BiH, imovine BiH, nadležnosti Ustavnog suda, Suda BiH, Tužilaštva BiH i ostalih državnih institucija uvijek završavaju isto- negacijom postojanja države BiH. Međutim, njegovi stavovi itekako znaju biti nedosljedni i mijenjati se “kako vjetar duva”. Kakvi će biti ukoliko Milorad Dodik postane član Predsjedništva BiH, ostaje da se vidi. Odgovore na ova pitanja i jasan zaključak dat će nam najprije njegovo polaganje zakletve, zatim proslava 9. januara naredne godine, kao i provođenje sudskih odluka i generalno obavljanje državničkih dužnosti, za koje je nedavno rekao da će biti u skladu sa Ustavom BiH.

 

(istinomjer.ba)

Elektronski dnevnici i dalje na čekanju

Nakon što je Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS, u prošloj školskoj godini, realizovalo pilot projekat...

Vlada FBiH neefikasna u ispunjavanju ciljeva iz Novalićevog ekspozea

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić funkciju je preuzeo 31. marta 2015. godine, kada je pred Parlamentom FBiH pročitao i svoj ekspoze u kom je dao osnovne smjernice rada Vlade FBiH u proteklom...


Dok sporazum sa DNS-om kaže jedno, Dodik sada kaže drugo

Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik jučer je u javnost iznio drugačiji stav po pitanju dijelova “Sporazuma o međusobnoj koalicionoj saradnji” potpisanog između SNSD-a, DNS-a i SP-a, od onoga kojeg je...