Majorizacijom do fotelja

Dragan ČovićPoznato je da je Dragan Čović više puta proglašavao Hrvatski narod neravnopravnim u Bosni i Hercegovini. Okidač za ovu sagu je bio izbor Željka Komšića na poziciju Hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata.

U posljednjih osam godina, Dragan Čović je konstantno ukazivao na navodnu neravnopravnost Hrvata u BiH, pa je pozivao na promjene Ustava i izbornog zakona u BiH kako bi se Hrvatima osigurala institucionalna ravnopravnost.

„Želimo državu u kojoj ćemo do kraja biti ravnopravni, i s bošnjacima, i sa srbima. Ne želimo da međunarodna zajednica odlučuje o našoj sudbini, stoga nam je potrebna promjena Ustava i izbornog zakona. Mi trebamo pravnu državu u kojoj će svi biti jednaki da bi BiH mogla profunkcionirati kao normalna država. (…) Vjerujem da možemo dobiti i kandidatski status u sljedeće četiri godine, ali jedino ako BiH bude funkcionirala kao normalna država, a to neće biti dok Hrvati ne budu jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda.” (Predizborni skup u Rami – 28.09.2014. godine.)

Zanimljivo je, nakon izbora u oktobru prošle godine pogledati rezultate “neravnopravnosti” o kojoj priča Dragan Čović.

U utrci za člana Predsjedništva BiH Dragan Čović je dobio ukupno 128.053 glasa.

U utrci za Predstavnički dom PS BiH sa prostora FBiH lista HNS-a je dobila ukupno 119.468 glasova ili 12,15%, te je dobila 4 mandata u Parlamentarnoj skupštini. HNS-ova lista također ima i četiri delegata u državnom Domu naroda. Dakle, ukoliko pogledamo situaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH, vidimo da HNS-ova lista ima 4 od 28 direktno izabranih zastupnika (14,2%) i ima 4 od 15 delegata u Domu naroda (26%), a u Klubu Hrvatskog naroda ima 4 od 5 delegata ili 80%.

Slična situacija je i na Federalnom nivou. Lista HNS-a je dobila 118.375 glasova za Zastupnički dom (11,23%), što je na kraju rezultiralo sa 12 mandata, od ukupno 97, što čini 12,3% ukupnog broja mandata. U Domu naroda FBiH ova lista ima 13 od 54 delegata, ili 24,07% delegata. U klubu hrvatskog naroda HDZ ima 13 od 17 delegata (76%). Budući da se delegati u Dom naroda FBiH biraju iz kantona, zanimljivo je pogledati i ukupan broj glasova koji je HNS osvojio za sve kantonalne skupštine. U devet kantonalnih skupština za koje je imao svoje kandidate, HNS je osvojio ukupno 107.431 glas, dakle, još manje nego što je osvojio u trci za Zastupnički dom Federacije.

Iz navedenih podataka, jasno se vidi da Hrvati u BiH ni u kom slučaju nisu neravnopravni, budući da je HNS sa oko 12% glasova u Federaciji BiH dobio mogućnost da u domovima naroda zaustavlja sve procese koji mu nisu po volji.

Ukoliko se još dodatno pozabavimo raspodjelom vlasti u BiH, vidjećemo da pozicija Hrvata, ili HNS-a kao saveza koji predstavlja interese većine Hrvata u BiH. Od ukupno 13 Vlada u BiH koje će biti formirane kao rezultat općih izbora 2014. godine, HDZ BiH ili HNS ima ili će imati svoje ministre u čak 9 Vlada, što znači da će sa 12% glasova učestvovati u 69% Vlada u BiH. Jedino u Sarajevskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu neće biti ministara iz HDZ-a. Poseban kuriozitet je ministarska pozicija za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS, koja pripada HDZ-u, iako je u izborima za NSRS u tom entitetu HNS imao tek 1.810 ili 0,27% glasova, više nego dva puta manje od HDZ 1990, koji je imao 3.698 ili 0,56% glasova.

Iz svega navedenog, sasvim je jasno da, u trenutnom političkom sistemu u BiH Hrvati ne samo da nisu neravnopravni, nego su čak i “ravnopravniji” od drugih naroda, te da njihov glas u principu “vrijedi više” od glasova ostalih naroda u BiH.

Dragan Čović za ovu izjavu dobija ocjenu neistinito.

(istinomjer.ba)

Stečaj nije bio opcija prije izbora

Zenički Čelik je jedan od fudbalskih klubova u kojem u posljednje vrijeme ne cvjetaju ruže. Zbog neodgovornog odnosa...

Damir Dajanović

Dodik vidi manjak radne snage u RS

Nije prvi put da predsjednik Milorad Dodik tvrdi kako u Republici Srpskoj fali radne snage. Posljednji put je to ustvrdio na otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma 2017” koji je počeo u...

Dalio Sijah

Istinomjer

Aida Ajanović

Sarajevska OŠ Silvije Strahimir Krančević nije deložirana

Osnovna škola Silvije Strahimir Krančević javnosti je više poznata po sudskom sporu, i agoniji oko deložacije učenika te borbi za vlasništvo nad objektom škole, sa Savezom izviđača FBiH, nego kao...

Selma Ašćerić