Komšić s pravom traži ocjenu ustavnosti ugovora sa MMF-om

Komsic„Poznato mi je da je ovaj aranžman s MMF-om jeste jedini način da se pokušaju spasiti vlade FBiH i RS i da se njime pokušaju zatvoriti nikada veći nedostaci novca u budžetima entiteta, kao i to da za budžet BiH ovaj aranžman nije potreban jer budžet BiH nema deficita.

Također, naknadnom provjerom u Predsjedništvu BiH, ustanovili smo da su svi aranžmani s MMF-om protivustavno i protivzakonito zaključeni i potpisani. Naime, niti jedan aranžman nikada nije ratifikovan od Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH, kao što nikada niko, od Ustavom BiH i zakonom ovlaštenih institucija BiH, nije dao saglasnost da se o njima uopće pregovara. Pa se, samo od sebe, nameće i pitanje ko je i zašto, protivustavno i protivzakonito, ovu zemlju zadužio za više milijardi dolara koje će vraćati, ne samo naša djeca, nego i unuci“ – upitao je Komšić.

Komentar:

Opštepoznata je činjenica da se kreditnim aranžmanima sa MMF-om već godinama nastoje zakrpiti budžetski deficiti entiteta, koji su već najavili nemogućnost pojedinih budžetskih isplata ukoliko se, uslijed neusvajanja Budžeta institucija BiH, u ovoj godini ne povuče i posljednja tranša kredita MMF-a. Veliki interes javnosti u BiH izazvala je, međutim, najava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, da će od Ustavnog Suda BiH zatražiti ocjenu ustavnosti četiri do sada sklopljena kreditna aranžmana sa MMF-om u vrijednosti od oko 3 milijarde i 200 miliona KM.

Istinomjer se, u namjeri da ispita istinitost tvrdnje Željka Komšića o neustavnosti sklapanja ovih aranžmana, pozabavio zakonskim okvirima za zaduživanje u BiH.

Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je zaduženo za vođenje međunarodne politike naše zemlje, te je, kako smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka, upravo ono moralo potpisati ovlaštenje za pregovore sa MMF-om, te usaglašeni kreditni aranžman poslati u Parlament na potvrđivanje.

„Potez Komšića za ocjenu ustavnosti ovih ugovora je sasvim valjan potez jer svugdje u svijetu legitimni predstavnici vlasti koji su izabrani od građana takve ugovore moraju ratifikovati“, smatra Trnka.

I prema članu 39. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, nakon što Vijeće ministara prihvati nacrt kreditnog sporazuma, dostavlja ga Predsjedništvu BiH s prijedlogom potpisnika. Predsjedništvo potom donosi odluku kojom prihvata vanjski državni dug i određuje potpisnika kreditnog sporazuma.

Prema članu 49. istog zakona, entiteti i Distrikt Brčko mogu se zadužiti po osnovu vanjskog duga, ali će takav dug, zajedno sa pratećom dokumentacijom, biti predmet prethodne saglasnosti Parlamentarne skupštine, u skladu s uslovima iz Ustava Bosne i Hercegovine.

Također, u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH, navodi se da prijedlog odluke o ratifikaciji međunarodnog ugovora utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i dostavlja ga Predsjedništvu, koje, radi dobijanja prethodne suglasnosti za ratifikaciju, dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zaključeni međunarodni ugovor na potvrđivanje.

Stoga možemo zaključiti da je Komšić u pravu i da opravdano postavlja pitanje ustavnosti do sada sklopljenih kreditnih sporazuma sa MMF-om, s obzirom da su u Ustavu i zakonima jasno navedene procedure sklapanja ovakvih ugovora, koje nisu bile ispoštovane, jer se nijedan od ovih sporazuma nije našao ni pred Predsjedništvom BiH, niti pred Parlamentarnom skupštinom. Također, s obzirom da se na pismima namjere nalazi više potpisa, postavlja se pitanje ko snosi odgovornost za ovakve sporazume. Pisma namjere 2012. i 2013. godine potpisali su Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, ministri finansija FBiH i RS Ante Krajina i Zoran Tegeltija, ministar finasija BiH Nikola Špirić, premijeri FBiH i RS Nermin Nikšić i Željka Cvijanović, odnosno Aleksandar Džombić u 2012. godini, kao i guverner Centralne Banke BiH Kemal Kozarić.

U slučaju eventualnog utvrđivanja neustavnog djelovanja od strane Ustavnog Suda BiH, jasno je da će ovdje biti posla i za državno Tužilaštvo, u vezi sa utvrđivanjem krivične odgovornosti za sklapanje ovih kreditnih ugovora. S obzirom na ovakvu strukturu odgovornih lica, ukoliko se pokrene, taj će proces svakako biti zanimljivo pratiti.

(istinomjer.ba)

 

Hujić nije obavio “dužnost” koju je 2016. godine obećao građanima B. Petrovca

Ovakve vrste kandidatura izborna legislativa u BiH predviđa, ali ćemo ovom prilikom podsjetiti i na obećanje koje je...

Vareš: Da li je Komšić dobrodošao?

Komentari i reakcije na izborne rezultate koje su ostvarile stranke i pojedinci na nedavno održanim Općim izborima 2018. godine i dalje su aktuelna tema u bh. javnosti. Komentirajući nedavno održane...


CIK BiH: Govor mržnje i govor koji je “mogao da pozove ili podstakne na nasilje”

Predizborna kampanja za Opće izbore 2018. godine bila je sve osim fer i korektna. Od stranaka koje su se borile za naklonost birača u BiH najmanje smo slušali konkretne programske ciljeve i planove...