Kandidature za Predsjedništvo BiH i “skrivanje karata”

Najzanimljiviji dio tek slijedi. Usložnjeni geopolitički odnosi, borbe frakcija unutar stranaka za svoje favorite, neizvjesnost vezana za moguće načine rješavanja problema izmjene Izbornog zakona BiH, te neodlučnost i nesigurnost glavnih stranačkih favorita u pobjedu u utrci za članove Predsjedništva BiH, sigurno je, u većoj ili manjoj mjeri utiču na “skrivanje karata”.

U očekivanju da Centralna izborna komisija (CIK) početkom maja 2018. godine raspiše Opšte izbore koji bi se trebali održati u oktobru ove godine, političke partije, a sa njima i javnost u Bosni i Hercegovini već se izvjesno vrijeme bave i pitanjem potencijalnih kandidata za izbor članova Predsjedništva BiH. Kada će se kandidature moći ozvaničiti, bit će poznato nakon što CIK raspiše izbore, te objavi rok za predavanje kandidatura. Do tada, izmjene i iznenađenja kada su u pitanju kandidati, uvijek su moguća.

Da podsjetimo, kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ispred vladajućeg bloka SNSD-DNS-SPS, najavio je Milorad Dodik, što je potpisivanje njihovog novog koalicionog sporazuma i potvrdilo. Ukoliko Dodik sam ne promijeni odluku, javnost u Republici Srpskoj očekuje da organi SNSD-a podrže njegovu kandidaturu. Špekulacije koje su se pojavile u medijima u kojima se pominje mogućnost uvođenja sankcija Miloradu Dodiku od strane Evropske unije, dovode se u kontekst njegove kandidature za Predsjeništvo BiH, gdje bi, u skladu sa takvom vrstom predviđanja, u tom slučaju Dodik mogao odustati. U tom pravcu, potpredsjednik NDP-a, Zdravko Krsmanović vidi i mogućnost presudnog utjecaja Republike Srbije na odustajanje Dodika od kandidature:

Dakle, vjerujem da će Srbija sugerisati Dodiku da je neprimjereno da bude član Predsjedništva BiH, države koju ne priznaje. Mislim da je to scenario koji će se desiti.

Zdravko Krsmanović, 11.03.2018.

Koliko je ovakav razvoj događaja realan i izgledan, teško je procijeniti. U tom kontekstu, znakovita je i Dodikova posljednja izjava u kojoj tvrdi “da mu je zbog odbijanja bespogovorne poslušnosti, nekadašnji predsjednik SR Jugosalvije Slobodan Milošević, skoro dvije godine zabranio ulazak u Srbiju”:

Tražio je da podnesem ostavku na mjesto premijera. Odbio sam. Mjesec i po dana kasnije zabranio mi je ulazak u Srbiju.

Milorad Dodik, 30.04.2018.

Sa druge strane PDP je kandidovao Mladena Ivanića koji bi trebao biti zajednički kandidat ispred Saveza za promjene. Ono što je tu jedina nepoznanica je da li će Krsmanovićev NDP podržati kandidata SZP-a obzirom na skorašnje zahtjeve koje je NDP iznio, a koji se tiču raspodjele pozicija unutar SzP-a nakon izbora. Ipak, bez obzira na to kako će se završiti pregovori sa Krsmanovićem, Ivanić će zasigurno biti kandidat ispred SZP-a.

Obzirom na broj stranaka i činjenicu da se iz tog entiteta biraju dva člana Predsjedništva BiH, u Federaciji BiH situacija je puno složenija. Tako vodeće stranke sa tzv. hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 90, još uvijek čekaju.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 90, to je obrazložio na slijedeći način:

Ozbiljne stranke sačekaju raspisivanje izbora i izborno zakonodavstvo po kojem će se natjecati i u skladu s tim donose odluke.

Ilija Cvitanović, 26.04.2018.

No, ne misle svi tako, te je svoju kandidaturu još januara 2018. godine, najavio lider Demokratske fronte, Željko Komšić. Do sada poznati konkurenti bit će mu ispred Naše stranke, Boriša arFalat, te ispred stranke Radom za boljitak, Jerko Lijanović.

Uz napomenu “da su neke kolege već počele kampanju i već kandiduju svoje predstavnike za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i prave spektakl”, trenutni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dragan Čović, komentarišući najavljene kandidature, dodao je:

Ja ću im ostaviti neka nastave sa tim spektaklima. Mi izbore dočekujemo spremni.

Dragan Čović, 26.04.2018.

Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, kao nezavisni kandidat, svoju kandidaturu objavio je Mirsad Hadžikadić, osnivač i dekan Fakulteta informacionih tehnologija u Charlotteu u Sjevernoj Karolini, te direktor Instituta za kompleksne sisteme.

Osim Amera Jerlagića, predsjenika Stranke za BiH, koji je kandidaturu ispred svoje stranke obznanio aprila prošle godine, još uvijek, barem zvanično, u Federaciji BiH ispred političkih stranaka nema nove objavljene kandidature za ovu poziciju. U tom smislu najdalje je otišao SDP, koji je u najvećoj mjeri sproveo svoju stranačku proceduru izbora kandidata. Međutim, Denis Bećirović koji je dobio najveću podršku tokom pomenutog procesa, još uvijek se nije izjasnio da li prihvata kandidaturu. Iz tog razloga, konačnu odluku u tom pravcu najviši organi SDP-a još uvijek nisu donijeli. Podsjećamo, Denis Bećirović u više navrata insistirao je na jednom zajedničkom kandidatu stranka lijevo od centra:

Građanske stranke ne mogu biti istinska alternativa rascjepkane, nepovezane, nekoordinirane i sa odvojenim kandidatima za Predsjedništvo BiH.

Denis Bećirović, 25.02.2018.

Upravo u ovim i sličnim stavovima koje je Bećirović ranije iznosio, mnogi vide razlog zbog kojeg SDP još uvijek nema zvaničnog kandidata za Predsjedništvo BiH.  

Najveća stranka sa sjedištem u Sarajevu, SDA, u skladu sa najavama, svog će kandidata izabrati na izbornoj konvenciji 26.05.2018. godine, dok nije poznato kada će njihov koalicioni partner SBB zvanično objaviti svoje ime. Da je moguće da ovaj put ispred SBBa to bude kandidatkinja, nagovijestila je potpredsjenica SBB-a, Adisa Omerbegović-Arapović u svojoj nedavnoj izjavi za medije:

Dakle, ako dođe do odluke na organima stranke da je vrijeme da žena, Bošnjakinja, uđe u Predsjedništvo to je mogućnost.

Adisa Omerbegović-Arapović, 20.04.2018.

Da će imati kandidate na svim nivoima, najavili su i lideri novoformiranih političkih subjekata Senad Šepić i Elmedin Konaković, čime bi uz eventualne kanditate ispred Građanskog saveza, BPS-a i A-SDA, izbor kandidata u brojčanom smislu, koji bi birači u Federaciji BiH imali za člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda, bio bi veliki.

Ako posmatramo dosadašnji tok procesa kandidovanja iz ugla odnosa vlast i opozije, očigledno je da opozicione stranke u oba entiteta prednjače kada se radi o pokretanju pitanja izbora svojih kandidata za Predsjedništvo BiH. To se donekle može objasniti i time da na taj način, obzirom da su kao opozicija u inferiornijem položaju u odnosu na vladajuću većinu, time na sebe žele dodatno privući pažnju javnosti. Kada je u pitanju grupacija stranaka lijevo od centra, posebice u Federaciji BiH, ranije pokretanje pitanja kandidatura uzrokovano je i potrebom za pregovorima oko eventualnih zajedničkih kandidata, a koje iziskuje dodatno vrijeme. I pored činjenice da taj proces traje već nekoliko mjeseci, za sada nema naznaka da će SDP, DF i GS iznaći zajedničko rješenje po ovom pitanju. Iz istog razloga u ovaj su proces krenuli ranije i u Savezu za promjene, s tim što stranke koje ga čine nisu imale većih problema da stanu iza jednog, zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH.  

 

Sa druge strane, političke partije koje čine vladajuću većinu u Federaciji BiH, sada je sasvim jasno, neće izaći sa imenima prije nego CIK raspiše izbore. Zbog čega pomenute partije “kasne” za opozicijom, teško je sa sigurnošču reći. Razlozi mogu biti višestruki. Borbe frakcija unutar stranaka za svoje favorite, neizvjesnost vezana za moguće načina rješavanja problema izmjene Izbornog zakona BiH, te neodlučnost i nesigurnost glavnih stranačkih favorita u pobjedu u utrci za članove Predsjedništva BiH, sigurno je, u većoj ili manjoj mjeri utiču na “skrivanje karata”.

Nakon svega, treba imati na umu da niti jedna do sada objavljena kandidatura nije zvanična. Ona će to biti tek nakon što svaka politička partija ili koalicija svoje kandidature preda Centralnoj izbornoj komisiji. Sve do tada, obzirom na opšte složeno stanje u državi, usložnjene geopolitičke odnose koji se jasno reflektuju na društveno-političke procese u  Bosni i Hercegovini, složene odnose unutar pojedinih političkih partija i koalicija, retoriku koja se koristi u javnosti od strane pojedinih zvaničnika, te na kraju, ali ne manje važno, neizvjesnost vezanu za rasplet situacije oko izmjena Izbornog zakona BiH, ne može se sa sigurnošću reći koga će građani Bosne i Hercegovine imati priliku da biraju kada je Predsjedništvo BiH u pitanju.

Najzanimljiviji dio tek slijedi, te će ova tema javnosti u narednom periodu biti primarna, dok će rad zakonodavnih i izvršnih tijela i dalje ostati u drugom planu.

(istinomjer.ba)

Elektronski dnevnici i dalje na čekanju

Nakon što je Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS, u prošloj školskoj godini, realizovalo pilot projekat...

Vlada FBiH neefikasna u ispunjavanju ciljeva iz Novalićevog ekspozea

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić funkciju je preuzeo 31. marta 2015. godine, kada je pred Parlamentom FBiH pročitao i svoj ekspoze u kom je dao osnovne smjernice rada Vlade FBiH u proteklom...


Dok sporazum sa DNS-om kaže jedno, Dodik sada kaže drugo

Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik jučer je u javnost iznio drugačiji stav po pitanju dijelova “Sporazuma o međusobnoj koalicionoj saradnji” potpisanog između SNSD-a, DNS-a i SP-a, od onoga kojeg je...