Kako teče ispunjavanje ekonomskih planova premijera FBiH

Gostujući u emisiji Interview 20, krajem januara 2016. godine, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić izložio je planove Vlade FBiH za poboljšanje poslovnog ambijenta u FBiH. 

Glavna stvar za privatni sektor (…) pa i za naše kompanije, jeste znači poslovni ambijent. On podrazumijeva tri stvari, da bi to sve imalo djelovanje na ekonomski rast i zapošljavanje, ono što nas zanima. On podrazumijeva radno-pravno zakonodavstvo, zato ovoliko trauma oko toga. Ove godine, 2016. u fokus dolazi poslovno okruženje. Znači, registracije (…) stečajni postupci efikasni, privredni sudovi itd.

I treće, kako učiniti dostupne naše resurse. Bosna je bogata resursima (…) kako učiniti privatnom, i svakom drugom, kapitalu i društvenom, kako učiniti dostupnim.

(Fadil Novalić, Odgovorite ljudima, 06.04.2016.)

Tom prilikom premijer Novalić dao je i vremenski okvir za sprovođenje obećanih mjera koje bi trebale pozitivno djelovati na ekonomski rast i zapošljavanje.

Jedna godina za radno-pravno zakonodavstvo, jedna godina za poslovno okruženje i treća za dostupnost resursa.

(Fadil Novalić, Odgovorite ljudima, 06.04.2016.)

S obzirom da smo na pragu treće godine mandata premijera Novalića, provjerili smo šta je do sada napravljeno od onoga što je obećano.

Prvu godinu mandata premijer je, kako on kaže, bio rezervisao za radno-pravno zakonodavstvo. Iako je isto mijenjano i usvajano tokom 2015. godine, ne možemo reći da je rezultiralo uspješnim reformama, s obzirom da ga je pratio niz kontraverzi.

Novi Zakon o radu donesen je u julu 2015. godine. Diskusija o Zakonu vođena je netransparentno, uz proteste sindikata, te optužbe da nisu uključeni u dijalog sa Vladom FBiH, a obećanje Fadila Novalića da će javnosti omogućiti uvid u Nacrt zakona ostalo je neispunjeno, o čemu je Istinomjer već ranije pisao.

Ono što je bilo najviše kontraverzno za ovaj Zakon jeste da je isti usvojen po hitnom postupku. Od utvrđivanja Zakona na Vladi, pa do njegovog konačnog usvajanja u Parlamentu FBiH trebalo je samo 7 dana. Cjelokupan proces pratio je protest nekoliko hiljada radnika/ca pred zgradom Parlamenta.

Saga zvana radno-pravno zakonodavstvo nastavila se sredinom decembra 2015. godine kada je Vlada FBiH odbila potpisati novi Opći kolektivni ugovor dogovoren između sindikata i poslodavaca. Premijer je tim povodom izjavio da je povećanje najniže plate koje su utvrdili poslodavci i sindikati “društveno opasno”, iako je prije samo pola godine sam obećao mnogo veći rast “minimalca” od onog koji su dogovorili socijalni partneri. U pokušaju da spriječi dogovor sindikata i poslodavaca, Vlada je čak ukinula reprezentativnost Udruženju poslodavaca FBiH i to bez ikakvih zakonskih osnova.

Vlada je zatim, na sjednici održanoj 14.01.2016. godine, bez ikakve prethodne najave i konsultacije sa socijalnim partnerima usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, te najavila da će ga parlamentu uputiti u hitnoj proceduri. O pomenutim izmjenama i dopunama zakona nikada se nije raspravljalo.

Vrhunac cjelokupne priče bila je činjenica da je početkom februara 2016. godine Ustavni sud Federacije BiH utvrdio da je procedura donošenja Zakona o radu FBiH bila neustavna, te je Federacija tako ostala bez novog Zakona o radu. Zakon o radu ponovo je usvojen 31.03.2016. godine.

Međutim, to nije i kraj priče o Zakonu o radu. Iz resornog ministarstva krajem decembra 2016. godine najavljene su nove izmjene i dopune Zakona o radu. Federalni ministar rada i socijalne politike, Vesko Drljača izjavio je da je pripremljen set izmjena Zakona o radu kojima se kvalitetnije uređuje oblast kolektivnog pregovaranja, onemogućuju razne zloupotrebe te suzbija siva ekonomija.

2016. godina bila je, prema najavama premijera Novalića, rezervisana za poboljšanje poslovnog okruženja. Međutim, da se ovim pitanjem Vlada FBiH do sada nije bavila pokazuje premijerova izjava data na Ekonomskom forumu prije par dana, kojom je jasno kazao da je ipak 2017. godina poslovnog okruženja.

Ova 2017. je godina poslovnog okruženja i tu su složeni zakoni i propisi koji tretiraju stečaj i stečajno poravnanje, parafiskalne namete, formiranje privrednih sudova i drugo, te je potrebna interoperabilnost svih aktera u tom procesu.

(Fadil Novalić, Klix.ba, 09.02.2017.)

Da se na reforme još uvijek čeka potvrđuje i Izvještaj o lakoći poslovanja za 2017. godinu (Doing Business 2017) prema kojem je Bosna i Hercegovina zauzela 81. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja, te je u odnosu na prošlogodišnji izvještaj lošija za dvije pozicije i ostala najslabije plasirana država našeg regiona.

Dodatno, Vlada FBiH nije se bavila ni formiranjem privrednih sudova, koje je premijer najavio još u svom ekspozeu, o čemu svjedoče izvještaji sa njenih sjednica. Privredni sudovi su, za gotovo dvije godine mandata ove Vlade, spomenuti samo jednom. Tako je početkom jula 2015. godine Vlada FBiH zadužila federalnog ministra pravde da, na Strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, inicira formiranje privrednih sudova u Federaciji BiH. Napominjemo, posljedni sastanak Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH održanje u maju 2014. godine.

Iako je prema Akcionom planu za sprovedbu Reformske agende bio planiran još u junu 2016. godine, Nacrt zakona o stečaju Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru poslala tek sredinom novembra 2016. godine. Nacrt zakona se trenutno nalazi u javnoj raspravi.

Većina drugih zakona, planiranih Akcionim planom za 2016. godinu za oblast “Poslovna klima i konkurentnost” još uvijek nisu usvojeni, dok se tek poneki nalaze u proceduri (Zakon o šumama, Zakon o turizmu, Zakon o bankama).

Prema najavama premijera, 2017. godina je trebala biti godina u kojoj će se Vlada FBiH baviti “stavljanjem na raspolaganje naših prirodnih resursa”. S obzirom da je premijer ponovo najavio poduzimanje koraka za unaprjeđenje poslovnog okruženja, ali ovaj put rezervisanih za 2017. godinu, Vlada FBiH će se “prirodnim resursima” izgleda baviti naredne godine.

To su nam potvrdili i iz kabineta premijera Novalića, kojeg smo zamolili za pojašnjenje načina i vremenskog perioda u kojem će „učiniti dostupne naše resurse privatnom, i svakom drugom, kapitalu“.

Prvo smo se fokusirali na uređivanju oblasti radno-pravnih odnosa kroz Zakon o radu. Kasnije krenuli smo u provođenje niza mjera koje imaju za cilj smanjenje formalnosti vezanih za registraciju i poslovanje preduzeća i to je jedan od naših prioriteta za ovu godinu. Nastojimo eliminisati sve barijere i prepreke zbog kojih su potencijalni investitori često odustajali od posla.

Treći korak je usvajanje Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama.

Iz kabineta nisu previše detaljisali o konkretnim planovima za raspolaganje prirodnim bogatstvima, osim što su istakli da je za tako nešto ključno donošenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama.

Bosna i Hercegovina je bogata prirodnim i drugim resursima koji imaju potencijal da postanu jedan od temelja našeg privrednog rasta. Nažalost, sve dosad taj potencijal nije bio dovoljno iskorišten.

Razloga takve situacija ima nekoliko. Prije svega, godinama nedostaje nam odgovarajuće zakonodavstvo. Nemamo Zakon o javno-privatnom partnerstvu na federalnom nivou, dok je federalni Zakon o koncesijama u praksi neprovodljiv.

Cijeli odgovor kabineta premijera na naša pitanja možete pročitati ovdje.

Komentar na temu raspolaganja prirodnim bogatstvima tražili smo i od ekonomskog stručnjaka i profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Veljka Trivuna. I on je istakao kako je usvajanje potrebne legislative ključ da bi se ovo sprovelo u djelo.

U BiH jedino Federacija BiH nije uredila ovo pitanje legilsativno i još od 2010. godine se „vrti“ pred nekim tijelima nacrt Zakona o JPP-u. Pored toga ne postoji ni određeno resorno minsitarstvo za ovu oblast, kao ni nadležno tijelo. Ovim se smanjuje prohodnost kapitala, ino i domaćeg. Stavljanje infrastrukture na raspolaganje tržištu nije moguće bez pravnog okvira jer će u protivnom to biti predmetom za moguće zloupotrebe.

Koncesije su pravno uređene na nivou Federacije i kantona i u ovom sketoru postoji manje ili više uspješno davanje pod koncesiju voda i mineralnog blaga sa vrlo minorrnim finansijskim efektima.

(Veljko Trivun, profesor Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu)

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje smatra stavljanje prirodnih resursa na raspolaganje javnom i privatnom kapitalu može imati određene finansijske benefite, ali i da ne treba gajiti nade da će ta aktivnost rezulirati značajnim ekonomskim rastom.

Stavljanje prirodnih resursa na raspolaganje javnom i privatnom kapitalu može donijeti određene finansijske benefite, ali je pitanje da li će donošenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu donijeti bilo kakvu, a kamo li veliku privrednu aktivnost koja će rezultirati značajnim ekonomskim rastom. RS ima zakon o JPP, ali iz toga nije proizašao ni jedan značajan privredni projekat.

Također, uzevši u obzir brojne izazove koje nosi odnos javnog i privatnog, zakoni koji uređuju ovu oblast trebaju biti doneseni konstruktivnom javnom raspravom i širokim koncenzusom, kako bi se izbjegle suvišna ili nedovoljna regulacija. Dakle, kvalitetan Zakon može omogućiti povećanu privrednu aktivnost, pod uslovom da politika bude imala razumijevanja za interes investitora. Ipak, ne treba gajiti nade da će ta aktivnost rezulirati značajnim ekonomskim rastom.

Strateški gledano, ekonomski rast u 21. stoljeću treba zasnivati na znanju, ljudima i “mekim” uslugama. Mnogo je bitnije šta je dodana vrijednost u ekploataciji resursa, od same sirovine ili grunta. Ako nemamo dodanu vrijednost u znanju i tehnologiji, što trenutno nemamo, možemo ostati u istoj ili goroj poziciji od one u kojoj smo trenutno, gdje ostajemo izvora sirovine koji najviše gubi, a najmanje doprinosi, tj. profitira u lancu vrijednosti.

(Adis Muhović, Centar za politike i upravljanje)

Iz gore navedenog da se zaključiti da provedba obećanih reformi kasni u odnosu na spomenute rokove, te je praćena brojnim problemima i kontraverzama, te s toga obećanja premijera Novalića ocjenjujemo kao neispunjeno. Istinomjer će svakako pratiti daljnju realizaciju obećanog, kao i usvajanje zakona predviđenih Reformskog agendom.
(Istinomjer.ba)

HDZ imao sasvim dovoljno vremena da osigura konstitutivnost Srba u HNK

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kojima bi se Srbi počeli...

Damir Dajanović

Republika Srpska na putu ka super(ne)likvidnosti

Građani/ke BiH svjesni su prezaduženosti u kojoj se nalaze. Kada se sagleda ukupan dug na nivou BiH, svaki građanin/ka Republike Srpske zadužen je blizu 4.700 KM, dok je svaki građanin/ka Federacije...

Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

SDA-ov Izborni zakon još nije predstavljen javnosti

Izmjene Izbornog zakona BiH će po svemu sudeći u narednom periodu biti jedna od top tema u bosanskohercegovačkoj politici. Dvije stranke koje su barem nominalno u koaliciji, SDA i HDZ, o tekstu...

Damir Dajanović