Izmjene Izbornog zakona BiH: Šest godina Čovićevih “za mjesec, dva”

Od početka ove godine ponovo je u javnosti postepeno aktualizirano rješavanje dugogodišnjeg problema izmjena Izbornog zakona BiH, a glavni zagovornik donošenja skorog rješenja je lider HDZ-a i član Predsjedništva BiH, Dragan Čović koji u tome svakako ima najviše interesa. Način izbora članova Predsjedništva, izbor delegata u Domu naroda BiH ali i rješenje blokade izbornog procesa za Grad Mostar, teme su koje stoje otvorene već godinama.

 

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u decembru 2009. godine donio je odluku u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, po kojoj se svim građanima/kama u BiH mora omogućiti da se mogu kandidovati za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Kako bi se presuda ispoštovala, na političkim garniturama u BiH bilo je da promjene Ustav i izborno zakonodavstvo u BiH. 

Pored gore navedenih, izborno zakonodavstvo BiH zahtjevalo je i dodatne izmjene kako bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, kojima su određene odredbe Statuta grada Mostara proglašene neustavnim, što je dovelo do toga da grad Mostar nije imalo lokalne izbore od 2008. godine.

Iz godine u godinu, politički lideri, prvenstveno oni iz Federacije BIH, obećavali su što skorije rješavanje ovih problema, ali se Izborni zakon BiH “mijenjao” samo na riječima, ali ne i na djelima.

Posljednjih dana izmjene Izbornog zakonodavstva ponovo su postale top tema u domaćoj javnosti, posebno nakon sastanka lidera regije koji je održan početkom aprila u Mostaru.

Upravo je tada i hrvatski premijer Andrej Plenković dao vjetar u leđa Draganu Čoviću kada je nakon održanog sastanka izjavio kako “Inicijativa za izmjene Izbornog zakona dolazi na vrijeme i dovoljno rano uoči izbora 2018. godine“ te kako su „Izmjene tog zakona su minimum za ravnopravnost Hrvata u BiH”, pa je tako Čović izjavio sljedeće:

Ključ svega će biti u narednih 15 dana, kada ćemo razgovarati o izmjenama Izbornog zakona u BiH. Kriza koju danas imamo neki potcjenjuju, ali moramo znati da je ključno pitanje naš evropski put. Još uvijek neko vjeruje da može birati u ime drugih, a ja vas uvjeravam da ne može. Moramo razumjeti da BiH neće preživjeti kao normalna evropska država bez Hrvata”.

Dragan Čović, Klix.ba, 03.04.2017.

Ipak, nakon što se smirila diplomatska ofanziva, a regiju zaokupili drugi problemi, poput spašavanja hrvatske korporacije Agrokor, Čović je izjavio kako se rješenje očekuje u naredna dva mjeseca.

U naredna dva mjeseca želimo riješiti pitanje Izbornog zakona, ali da euroatlanski put ne bude ugrožen, jer ja sam uvjeren da mi danas imamo sve preduslove da do kraja godine dobijemo kandidatski status kad je u pitanju EU”

Dragan Čović, Klix.ba, 10.04.2017.

„Mjesec, dva“ kao rok za postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona, Čović je spominjao i početkom godine.

Do kraja januara mi moramo imati vrlo jasan stav oko tri pitanja, jedno je izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda, zatim rješavanje pitanja Grada Mostara, te tehnička pitanja u izbornom zakonu (…) Želimo sa svojim partnerima u naredna dvije-tri sedmice iznijeti ideje o kojima smo do sada raspravljali da vidimo u kojoj formi, koje izmjene i dopune se mogu ugraditi u izborni zakon da bi i tu priču ostavili iz nas te se posvetili životu i funkcioniranju države“

 Dragan Čović, Dnevni avaz, 09.01.2017.

Dakle, očigledna je nedosljednost u izjavama koje su date u samo jednoj sedmici, ali ovo nije prvi put da se najavljuju skore izmjene Izbornog zakona, a posebno u onom dijelu koji se odnosi na Grad Mostar, a da se na kraju ne dogodi ništa.

Istinomjer se iz godine u godinu bavi neispunjenim obećanjima i nedosljednostima Dragana Čovića na ovu temu.

Tačno prije godinu dana, u aprilu 2016. godine, propao je posljednji pokušaj da se u PSBiH riješi pitanje izbora u Mostaru. Naime, nakon sastanka delegacija HDZ-a i SDA, održanog 21.04.2016. godine, Čović je kazao kako je najviše govora bilo o pitanju izbora u Mostaru, te je tada najavio njegovo rješenje već na narednoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH.

Mislimo da zakon oko Mostara možemo usaglašavati s partnerima, ali da za to nema vremena od pet mjeseci. To treba učiniti na nadrenoj sjednici Parlamenta, zakazanoj za 27. april.“

Dragan Čović, Klix.ba, 21.04.2016.

Najavljena sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ipak okončana je bez usvajanja ijednog od tri prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH koji su se odnosili na grad Mostar. Ne samo da prijedlozi nisu usvojeni, nego očito nikada nisu ni bili usaglašeni, budući da su odvojene amandmane u proceduru dostavili SDA i SBB (prijedlog Amira Fazlića i Mirsada Đonlagića), HDZ (prijedlog Borjane Krišto) i konačno, DF i SDP (prijedlog Mirsada Mešića i Damira Bećirovića).

Još u februaru 2016. godine Čović je otišao toliko daleko da je izjavio kako bi neusvajanje Izbornog zakona bilo njegov lični poraz.

Moraće biti donesen izborni zakon. Ja bih smatrao osobnim neuspjehom i političkim porazom ako se to ne dogodi. Moramo donijeti izborni zakon koji će uvažiti presudu Sejdić i Finci i riješiti pitanje Mostara. Vremena još ima, iako ono polako curi, upravo zbog svih ovih tema.”

Dragan Čović, Nezavisne novine, februar 2016 godine

Iako je prije godinu dana propao jedan od rijetkih pokušaja da se o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH razgovara unutar institucija zemlje, Dragan Čović umjesto proglašenja ličnog poraza, nastavlja sa ustaljenom praksom sastančenja u restoranima i najavljivanja skorih rješenja.

Da je to ustaljena praksa pokazuju i izjave koje je davao još uoči lokalnih izbora 2012. godine.

Sigurno je kako sada neće biti izbora u Mostaru, ali vjerujem kako su oni mogući u roku od 4-5 mjeseci.

Dragan Čović, Večernji list, 6.9.2012.

Godinu dana kasnije, zanemarujući da je sličnu najavu već dao u septembu 2012, Čović je sa optimizmom najavljivao novo rješenje “u paketu” sa implementacijom odluke ECHR u predmetu “Sejdić i Finci”, a sve to u dogovoru sa SDA.

Cilj nam je u ovoj godini završiti cijelu priču i kad su u pitanju Mostar, izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno Hercegovačko-neretvanski (HNK) i Srednjobosanski (SBK), gdje moramo promijeniti izborna pravila kako bi sve bilo spremno za izbore iduće godine, a onda kroz parlamentarnu možemo provesti izmjene u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH.”

Dragan Čović, Oslobođenje, 29.9.2013.

Međutim, i 2013. godina dočekala je kraj bez izmjena Izbornog zakona BiH. Na red su zatim došli Opći izbori 2014. godine. Predizborna kampanja HDZ-a BiH nije mogla proći bez obećanja o izmjenama Izbornog zakona. Najavljivao je to kao prvi potez nakon sigurne pobjede:

Zato će naš prvi potez nakon Izbora biti izmjena Izbornog zakona. Moramo mijenjati izborno zakonodavstvo kako bi izbjegli utjecaj jednog naroda na položaj drugog, jer time apsolutno destabiliziramo zemlju ne samo politički, nego i sigurnosno i ekonomski. Uostalom, dužni smo mijenjati Izborni zakon već na osnovu presude Europskog suda za ljudska prava po presudi Sejdić-Finci, koji nam je naložio da mijenjamo diskriminirajuće uvjete izbora za člana Predsjedništva BiH, za koje ne mogu biti birani pripadnici drugih nacionalnosti osim Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Dragan Čović, Jutarnji list, 22.9.2014.

Čović je i nakon izbora, u martu 2015, najavio da će do kraja te godine doći do promjena Izbornog zakona, te da će se 2016. godine lokalni izbori održati i u Mostaru. Ipak i ta godina je prošla bez izmjena Izbornog zakona i dogovora oko Statuta grada Mostara.

Dakle, već više od 6 godina u javnosti je prisutna konstantna tenzija u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva, no sudeći prema svemu što se dešavalo tokom prethodnog i tekućeg mandata aktuelne vlasti u BiH, teško je očekivati da će se nova obećanja Dragana Čovića ispuniti u postavljenim rokovima.

(istinomjer.ba)

„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na "online sceni" u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni...

Emir Zulejhić

HDZ imao sasvim dovoljno vremena da osigura konstitutivnost Srba u HNK

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kojima bi se Srbi počeli tretirati kao jedan od konstitutivnih naroda. Vanredna sjednica na kojoj se trebalo...

Damir Dajanović

Tijana Cvjetićanin

Selma Ašćerić

Čovićeva i HDZ-ova selektivna ravnopravost naroda u BiH

Godinama smo svjedoci negodovanja bosanskih Hrvata, predvođenih trenutno predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem, o tome da su Hrvati u BiH neravnopravni, da nemaju legitimne...

Selma Ašćerić