Do izbora tri putića

Ukoliko neka od strana u postupku podnese apelaciju, te odluka CIK-a eventualno bude osporena od strane nadležnih sudskih instanci nakon što se po takvoj odluci CIK-a implementiraju rezultati opštih izbora 2018. godine, čitav proces implementacije izbornih rezultata bio bi automatski proglašen nezakonitim.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine, sa svojim diskriminatorskim odredbama, već dugo je predmet političkih i javnih rasprava. Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav i formalno-pravno nametnule su obavezu nadležnim zakonodavnim tijelima u našoj zemlji da pravnu stečevinu Bosne i Hercegovine u tom polju usklade sa evropskim standardima. Netom nakon donošenja presude Sejdić-Finci, nije manjkalo optimizma da će se presuda implementirati i time, barem u tom dijelu, ukloniti diskriminatorske odredbe iz Izbornog zakona BIH.

Međutim, ubrzo se pokazalo da će se rješavanje presude Sejdić-Finci „pretvoriti“ u nešto sasvim drugo, te da će oni čija su osnovna ljudska prava ugrožena i na koje se presuda i odnosi, vrlo rijetko biti i spominjani u kontekstu samog iznalaženja rješenja.

 

Bio bih presretan kada bismo ovim riješili hrvatsko pitanje, ali mi to pitanje nismo ni otvorili. Tek ga trebamo rješavati. Ovo je prije svega rješenje presude ‘Sejdić-Finci’, a kakvi bismo mi to bili predstavnici hrvatskog naroda u BiH kada, uz rješenje presude iz Strazbura, ne bismo pokušali ispraviti i nepravilnosti oko izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Dragan Čović, 15.10.2013.

Nakon potpisivanja sporazuma o principima za implementaciju presude Sejdić-Finci u Briselu 01.10.2013. (koji je ubrzo nakon usvajanja proglašen neuspjelim), nije bilo ozbiljnih pokušaja da se ovaj problem riješi. Razlozi su, kako se najčešće navodi, „nepostojanje političke volje da se nađe kompromis“. Kako tada tako i danas, alibi za svoj neuspjeh stranke koje imaju svoje predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH nalaze u činjenici da je za takvo nešto potrebna dvotrećinska većina u oba doma PS BiH, te da za to, pogađate, „trenutno nema političke volje“.

Očigledno, ništa nisu značila ni upozorenja Vijeća Evrope, kao ni apeli eminentnih svjetskih pravnih stručnjaka. Tako Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kaže:

Neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava je nedopustivo…

Faris Vehabović, 08.10.2017.

No, ako na trenutak ostavimo po strani presude za čiju implementaciju je potrebna dvotrećinska većina, čini se da postoji i ozbiljan problem u okupljanju i tzv. proste većine koja je potreba da se Izborni zakon BiH izmjeni u dijelu u kojem nije nužno mijenjati i Ustav Bosne i Hercegovine.

Ta nova obaveza nametnuta je nadležnim zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini nakon donošenja odluke Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH. Zahtjev se odnosio na članove zakona koji se tiču načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da uskladi Izborni zakon sa Ustavom BiH u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke u kojoj se između ostalog navodi:

Djelimično se usvaja zahtjev dr. Bože Ljubića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva. Utvrđuje se da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine…nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Nalaže se Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine…sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”.

Nedim Ademović, stručnjak za Ustavno pravo, komentarišući ovu presudu između ostalog iznosi mišljenje da bi za njenu punu implementaciju bilo potrebno izmjeniti Ustav FBiH.

Ukoliko će Dom naroda zaista biti Dom naroda, a zadržati ove ovlasti koje su apsolutno ravnopravne Zastupničkom domu, imat ćemo problem s načelom demokratije, jer će se omogućiti jednoj izrazitoj manjini – pri tome ne mislim na hrvatski narod, predstavnike hrvatskog naroda, nego na bilo koji narod – da zaustavi demokratski parlamentarni život u cijeloj FBiH, čak i kad se raspravlja o pitanjima koja apsolutno nemaju veze s vitalnim nacionalnim interesom, tj. pitanjima zbog čega Dom naroda i postoji. Po meni, ovo je samo pola puta trenutno na provedbi odluke. Smatram da će se morati izvršiti revizija Ustava FBiH. Ako se Dom naroda, prema Izbornom zakonu, bude konstituisao isključivo na principu pariteta i reprezentativnosti naroda, u tom slučaju će se Dom naroda morati posvetiti isključivo zaštiti konstitutivnih naroda. To znači da neće imati nadležnosti prema Ustavu FBiH da odlučuje o pitanjima koja su čisto državnička pitanja, građanska pitanja, pitanja koja se ne tiču identiteta ili vitalnog nacionalnog interesa jednog naroda. Prema tome, da bi se implementirala odluka, prema mom mišljenju, moraće se doći do izmjene Ustava FBiH. To je najteži zadatak. Upravo zato i Parlament FBiH i Parlament BiH moraju raditi svoj posao kako upravo ne bi zašli u ćorsokak prad izbore 2018. godine.

Nedim Ademović, 06.07.2017.

Javnosti nije poznato da li su u periodu nakon donošenja presude po apelaciji Bože Ljubića, političke partije koje imaju zastupnike u Parlamentu FBiH imale konsultacije u pravcu rješavanja problema putem izmjene Ustava FBiH. Ono što znamo je, da su u cilju iznalaženja rješenja za novonastalu situaciju, u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH bila dva prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH- prijedlog HDZ BiH i prijedlog koji je u proceduru uputila SDA, te prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH upućen u parlamentarnu proceduru u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH od strane SDP-a i DF-a.

Niti jedan od prijedloga nije dobio dovoljnu podršku u zakonodavnim tijelima. Vanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zakazana za 23.01.2018. godine na kojoj je se trebalo raspravljati o prijedlogu SDP-a i DF-a zbog nedostatka kvoruma nije ni održana, dok su prijedlozi HDZ-a i SDA oboreni na nastavku 55. sjednice Zastupničkog doma PS BiH 31.01.2018. godine.

Stvari su tako vraćene na početak, te obzirom da će Centralna izborna komisija BiH u maju ove godine raspisati Opšte izbore, vremena da se dođe do rješenja sve je manje. Do dana raspisivanja potrebno je izmjenom izborne legislative stvoriti zakonski okvir za nesmetanu implementaciju izbornih rezultata, ali i prilagoditi Izborni zakon Ustavu BiH.

Stvari se mogu kretati u tri pravca.

Prvi je, da nadležna zakonodavna tijela urade ono što je njihova dužnost i kroz usvajanje odgovarajućih izmjena Izborog zakona donesu zakonski okvir koji bi omogućio da se volja građana na opštim izborima 2018. nesmetano pretoči u izvršna i zakonodavna tijela na pripadajućim nivoima. Da bi se ovo desilo, potrebno je da se unutar vladajuće većine ali i uz aktivno učešće opozionih stranaka usaglasi rješenje koje će imati potrebnu podršku. Iako se taj proces trenutno odvija uz pomoć dijelova međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, dosadašnji propali pokušaji iznalaženja dogovora, trenutna radikalna retorika koja dolazi od pojedinih stranačkih lidera, te njihovi zvanični stavovi koji se čine međusobno veoma udaljenim, ne daju previše razloga za optimizam da će se ovim putem izvršiti obaveze i usvojiti neophodne izmjene.

Druga opcija koja se sve češće pominje u javnosti je nametanje rješenja od strane Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. No, sudeći po izjavama Valentina Incka, OHR nema namjeru nametati rješenje i raditi posao za koji su zadužene nadležne institucije u Bosni i Hercegovini. Incko, ipak, nije u potpunosti isključio takvu mogućnost, rekavši da OHR “za sada” o tome ne razmišlja.

Za sada o tome ne razmišljamo. Kod Izbornog zakona, OHR nije vodeći u tom postupku, to je Evropska zajednica i Amerika, mi imamo tamo ekspertnu pomoć…

Valentin Incko, 26.01.2018.

Tako, kako stvari stoje, treća i po mnogima najizglednija varijanta, podrazumijevala bi da će pokušaj rješavanja problema pasti na pleća Centralne izborne komisije (CIK). Naime, zakonsko uporište za takav rasplet situacije nalazi se u Članu 10.12. stav 1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u kojem se navodi: „Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.“

Iako je posljednji popis proveden 2013. godine, Amandman LI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine jasno nalaže slijedeće: „Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. Ovim amandmanom mijenja se član IX.7 Ustava Federacije Bosne i Hercegovine”.

Iz Centralne izborne komisije sa pravom apeluju na zakonodavna tijela da u zakonom propisanom roku urade svoj posao. Tako je predsjednica Centralne izborne komisije BiH, Irena Hadžiabdić podsjetila javnost da CIK nema mandat da implementira odluku Ustavnog suda BiH i da je to nešto što mora uraditi zakonodavac. Hadžiabdić je dodala i da će, ukoliko to bude potrebno, CIK postupiti po članu na osnovu kojeg se određuje broj delegata poslije svakog popisa, u skladu sa zakonskim okvirom.

Ako zakonodavac ne usvoji nikakva rješenja i ako se desi da CIK donese određene odredbe o broju delegata u skladu sa postojećim zakonima i te odluke budu potvrđene na sudu, onda možda sve da bude u redu, ali ako stanje ostane kao sada, onda imamo ozbiljan problem.

Irena Hadžiabdić, 30.01.2018.

Dakle, sasvim je jasno da ukoliko PS BiH na vrijeme ne usvoji izmjene Izbornog zakona, neće biti implementirana odluka Ustavog suda BiH. U tom slučaju, Centralna izborna komisija BiH biti će prinuđena da donese odluku o broju delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Međutim, ukoliko neka od strana u postupku podnese apelaciju, te odluka CIK-a eventualno bude osporena od strane nadležnih sudskih instanci nakon što se po takvoj odluci CIK-a implementiraju rezultati opštih izbora 2018. godine, čitav proces implementacije izbornih rezultata bio bi automatski proglašen nezakonitim. Da je ovakav razvoj događaja moguć, može se naslutiti i iz izjave člana CIK-a, Ahmeta Šantića:

Ja mogu samo reći da ćemo mi sve aktivnosti preduzeti u momentu ako dođemo u situaciju da ne bude izmjena Izbornog zakona. Svaka odluka CIK se donese u određenoj proceduri, i oni koji nisu zadovoljni tom odlukom mogu tražiti zaštitu od odjela Apelacionog suda BiH.

Ahmet Šantić, 02.02.2018.

Čak i u varijanti u kojoj bi se, po eventualnoj apelaciji, negativna odluka spram odluke CIK-a donijela prije dana održavanja izbora 2018. godine, izbori bi se bez sumnje održali,ali bi veoma malo ili nikako vremena ostalo za donošenje nekog novog zakonskog okvira koji bi obezbijedio zakonsku implementaciju izbornih rezultata.

Šta bi pravni vakumi, koji bi ovakvi mogući raspleti izazvali, mogli da znače za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, te kakve bi katastrofalne posljedice mogli polučiti, iz ove perspektive može se samo nagađati. Stoga, više su nego opravdani apeli javnosti, članova Centralne izborne komisije ali i međunarodne zajednice da nadležna zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini ispune svoju zakonsku obavezu, implementiraju odluku Ustavnog suda BiH, i time spriječe moguću blokadu čitavog političkog sistema naše zemlje nakon opštih izbora 2018. godine.

(istinomjer.ba)

 

Strategija reforme javne uprave BiH u završnoj fazi

Na press konferenciji povodom predstavljanja rezultata rada Vijeća ministara BiH za protekle tri godine, Denis Zvizdić...

Pravila za proizvodnju naoružanja su jasna

Kako se bliže Opći izbori u BiH tako sve češće svjedočimo ratničkim narativima, izjavama o nabavci pušaka, naoružavanju za “ne daj Bože”, dometima namjenske industrije i sl. Posljednja u nizu izjava...


Unska pruga u fukciji od jula?

"Željeznice FBiH" najavile su još u augustu prošle godine elektrifikaciju Unske pruge, a prema posljednjim najavama željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo - Bihać trebao bi biti uspostavljen od...