Istine i neistine na Slavkovom putu do škole

U slučaju Slavka Mrševića, dječaka sa Aspergerovim sindromom, umjesto poštovanja izdatih instrukcija i preporuka nadležne institucije su odabrale administrativnu “bitku” protiv samog učenika i njegovih roditelja. Ni Slavkova škola ni Ministarstvo obrazovanja RS nisu pokazali želju da nauče kako se treba odnositi prema inkluzivnom obrazovanju.

Već nekoliko mjeseci svjedoci smo kršenja osnovnih ljudskih prava mladića Slavka Mrševića, kojem je već drugu godinu uskraćeno pravo na srednjoškolsko obrazovanje. Slavko je dječak iz Rudog koji ima dijagnosticiran Aspergerov sindrom (visokofunkcionalni oblik poremećaja iz autističnog spektra) i koji je dospio u žižu javnosti kada se saznalo da mu je zbog ove dijagnoze onemogućen pristup Srednjoj saobraćajnoj tehničkoj školi (SŠC) u Rudom, koju je pohađao. Prema stručnim mišljenjima, Slavko je sposoban da se školuje redovnim putem, ali uz prilagođeni, inkluzivni nastavni plan i program. Umjesto toga, škola mu je zabranila da pohađa nastavu.

Ovaj slučaj nedavno je bio tema i u Narodnoj skupštini RS, gdje je zastupnik NDP-a, Zdravko Krsmanović, tražio od resornog ministra da suspenduje zabranu. Ministar Dane Malešević na to je odgovorio ovako:

Volio bih da mi pokažete to rješenje kojim sam ja zabranio djetetu da ide u školu. To nije istina. Drugo, sva djeca imaju pravo da idu u školu. I škola je omogućila djetetu da ide u školu. Međutim, sada roditelji traže od mene da ja dozvolim djetetu upis u treći razred, a djete nije završilo ni prvi ni drugi. To je po zakonu nemoguće. Mi tražimo rješenje, kako riješiti taj problem sa djetetom, i ne treba dijete koristiti u političke svrhe. Očito da u Rudom, malom mjestu, to se zloupotrebljava. Problem ćemo riješiti u skladu sa zakonom.

(Dane Malešević, 27.03.2018.)

Maleševićeve tvrdnje da je škola “omogućila nastavu” za Slavka nisu tačne. Ne samo da Slavku nije omogućeno pohađanje nastave, već je i njegovo ministarstvo, rješenjem na koje se referira, doprinijelo takvoj situaciji. Nezakonito postupanje škole predmetom je sudskog procesa koji je trenutno u toku, a protiv ministra Maleševića podnesena je krivična prijava.

Slavko je u septembru 2015. godine krenuo u prvi razred SŠC, gdje je upisao četvrti stepen, smjer tehničar drumskog saobraćaja. Od septembra do novembra 2015. godine pohađao je redovnu nastavu. Da bi Slavko mogao upisati srednju školu prethodno je bilo potrebno mišljenje Prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju. Mišljenje komisije je kasnilo, a rukovodstvo Srednjoškolskog školskog centra uzelo je u obzir ranije mišljenje komisije (iz marta 2014. godine) i Slavko je upisan u redovni školski program.

Mišljenje komisije o pohađanju srednje škole stiglo je u novembru, a u njemu je konstatovano da Slavko Mršević ima trajni oblik autizma, te je SŠC-u u Rudom i tadašnjem direktoru Branku Papiću naloženo da Slavko nastavi školovanje uz “maksimalnu podršku psihološkopedagoške službe i nastavnog kadra škole u procesu savladavanja nastavnog plana i programa i načina provjere stečenih znanja”.

S obzirom da ste tek krajem novembra, odnosno pred kraj prvog polugodišta dobili nalaz i mišljenje prvostepene komisije, a do tada je učenik pratio redovni nastavni plan i program i dobijao ocjene za ostvarene rezultate, mišljenja smo da je moguće da 1. polugodište završite tako, ili da učenik prvo polugodište završi u skladu sa saznanjima iz nalaza prvostepene komisije i zakonskih propisa.

(Republički pedagoški zavod – Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, 05.01.2016.)

Prema informacijama koje smo dobili od Bojana Bajića, koji u svojstvu javnog zastupnika, po ovlaštenju roditelja zastupa Slavka, dok se čekala kategorizacija Slavko je ocjenjivan kao i svaki drugi učenik, te je imao po 2 ocjene iz svakog predmeta do kraja prvog polugodišta prvog razreda srednje škole. Shodno Mišljenju i preporukama, bilo je potrebno individualizirati nastavu i istu prilagoditi Slavku. U praksi, to je podrazumijevalo prilagođavanje nastavnog plana i programa, metoda rada, podršku asistenta u nastavi, omogućavanje adekvatnih i prilagođenih pismenih i usmenih ispita i dr.

Postoji zapisnik sa sastanka Odjeljenskog vijeća od 31.12.2015. godine, na kojem je Odjeljensko vijeće donijelo odluku o opisnom ocjenjivanju Slavka (..). Na početku 2. polugodišta 2016. godine, Odjeljensko vijeće je, protivno svojoj prethodnoj odluci, nastavilo sa praksom neocjenjivanja cijelo 2. polugodište. Ovo je utom čudnije, ako se prisjetimo da je RPZ uputio jasnu preporuku od 05.01.2016.godine, da se prvo polugodište može zaključiti kao za tipično  dijete ili kao po prilagođenom programu kako je Komisija preporučila.

(Bojan Bajić, Javni zastupnik Slavka Mrševića)

Odluka direktora škole da se Slavko ne ocjenjuje i da mu se ne zaključuju ocjene je prvi, a možda i ključni korak ka uskraćivanju Slavkovog prava na obrazovanje i gubitka statusa učenika, jer je na ovaj način onemogućeno da Slavko dobije svjedočanstvo na kraju godine.

Bez svjedočanstva gubi se status učenika. Znači učenik Slavko ima nedefinisan status. Nema svjedočanstva, nema ispisnice, nema ničega na osnovu čega bi se on mogao žaliti. Kad sudija pita koji je Slavkin status kao učenika, odgovor je “nedefinisan”, a to je protuzakonito.

Da bi upisao drugi razred moraš donijeti svjedočanstvo iz prvog. Ministrovi postupci i izjeve su kontradiktorni.

(Bojan Bajić, Javni zastupnik Slavka Mrševića, 28.03.2018.)

Na zahtjev roditelja, SŠC Rudo se pred kraj školske godine (2016.) obratila ministarstvu prosvjete i kulture RS sa zahtjevom da se Slavku obezbijedi asistent u nastavi. Prepiska SŠC-a i Ministarstva prosvjete i kulture RS svjedoči o tome da je ministar bio dobro upoznat sa činjenicom da Slavko nema omogućenu adekvatnu nastavu. U dopisu od  06.06.2016. godine, koji je lično potpisao Malešević, rečeno je da škola pošalje zahtjev za asistenta iduće školske godine.

Imajući u vidu da uskoro završava školska 2015./2016. godina, Ministarstvo prosvjete i kulture RS smatra da se Srednjoškolski Centar Rudo obrati sa zahtjevom za angažovanje asisistenta u nastavi za učenika Slavka Mrševića početkom 2016/2017.godine.

(Ministarstvo prosvjete i kulture RS, 06.06.2016.)

Kada je počela naredna školska godina, ne samo da Slavku nije omogućen asistent i adekvatni uslovi za praćenje nastave, nego mu je onemogućen i ulazak u školu i njegov razred. Od tada započinje i pravna bitka njegovih roditelja i niz žalbenih postupaka koji još uvijek čekaju svoj sudski epilog.

Prijave i žalbe o nepravilnostima Slavkovi roditelji su dostavili na mnoge adrese, a nadležno tužilaštvo je 2016. godine pokrenulo istragu protiv škole zbog kršenja Zakona o srednjem i usmjerenom obrazovanju i nesavjesnog postupanja u obavljanju službe.

Nakon provedene istrage podignuta je i potvrđena optužnica protiv lica, uključujući tadašnjeg direktora škole, pedagoga i 8 i profesore/ice za krivično djelo “nesavjestan rad u službi.”

Prvostepena stručna komisija je u 4 navrata (06.11.2015., 02.02.2016., 02.03.2016. i 23.02.2017.) preporučila da se za Slavka “prilagode metode funkcionalnom statusu dječaka u redovnom školovanju, te da se angažuje stručni asistent u nastavi.” Međutim, Srednjoškolski školski centar u Rudom (SŠC) oglušio se na sve preporuke i učeniku Mrševiću uskratio pravo na inkluzivnu nastavu i školovanje kao takvo.

I Republički pedagoški zavod je u 2 navrata,  dopisom broj: 07/02.01/032-614-554/15 od 05.01.2016. godine i dopisom broj: 07/2.01/032-614-283/16 od 18.05.2016. godine dao instruktivno pojašnjenje rukovodstvu škole vezano za sve segmente prilagođavanja nastavnog plana i programa, odnosno šta treba pedagog da radi, kako da se radi sa drugim učenicima, te kako odjeljenski nastavnici treba da se ponašaju, kako bi individualizacija programa uspjela i “kreirala se inkluzivna klima”.

Ove programe kreira stručni tim škole – predmetni nastavnici i članovi stručne službe škole. Roditelj može dati značajan doprinos pri izradi individualno prilagođenih programa.

(Dopis Republičkog pedagoškog zavoda, od 18.05.2016.)

Također, Prosvjetna inspekcija RS je 10.11.2016. godine donijela Rješenje broj 24.120/616-293-74-9/16, kojim je naloženo SŠC Rudo da otkloni nepravilnosti i za Slavka organizuje Razredni ispit iz nastavnih predmeta iz kojih je ostao neocijenjen na kraju školske 2015./2016. godine u kojoj je pohađao prvi razred. Dakle, prosvjetna inspekcija je prethodno utvrdila da je SŠC počinio nepravilnost time što Slavko nije ocijenjen na kraju školske 2015./2016.godine, te da tokom juna i avgusta 2016. godine nije organizovao ni razredni ispit za Slavka. Prosvjetni inspektor se nije upuštao u tumačenje dijagnoze koju je izdala Prvostepena stručna komisija, jer za to nije bio ni stručan niti nadležan. Ali, zato će sve naredne instance tumačiti Slavkinu dijagnozu kako bi se pokušalo odbraniti protupravno oduzimanje učeničkog statusa.

Pobijajući odluke komisija i instrukcije Republičkog zavoda, direktor škole Branko Papić došao je do Ministarstva prosvjete i kulture kao posljednje žalbene instance. Naime, 18.11.2016. godine, dopisom broj: 01-61-315/16, direktor SŠC Rudo je Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske uputio Žalbu na rješenje Prosvjetne inspekcije. Ministarstvo prosvjete i kulture RS je usvojilo žalbu i rješenje je poništeno. Tada je predmet – odnosno Slavkovo pravo na školovanje – “vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak”.

Uskraćivanje prava na prilagođeno obrazovanje škola je odbila priznati kao grešku.

Glavni argument škole u žalbenim postupcima bila je Slavkina dijagnoza, i to da li on može ići u redovnu ili mora u “specijalnu školu”. U sudskom postupku koji je u toku ovo je naznačeno kao jedna od bazičnih greška, obzirom da se Slavko pogrešno smješta u kategoriju lica sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja, za koja je IQ u granicama max do 69, a Slavko ima IQ=79. Na osnovu ove nepravilne konstatacije direktor Papić je u nebrojeno dokumenata tvrdio da Slavko ne može pohađati srednju saobraćajnu školu.

Prema Bajićevom mišljenju ministarstvo je ili “prevareno od Papića”, ili je u svom Rješenju “preuzelo”, odnosno prepisalo istu grešku.

Po mojoj procjeni kao javnog zastupnika učenika Slavka Mrševića, do tako oprečnih dokumenata koje je ministar potpisao oba puta, došlo je jednostavno zato što je neki referent u Ministarstvu dao više povjerenja Branku Papiću nego što je trebao i tako bez loše namjere je nastao problem. Po mojim saznanjima na bazi dokumentacije, Papić je upao u grešku kada je izdao naređenje profesorima da ne ocjenjuju Slavka i nakon toga se pogubio. Pokušao je skrivati svoje prethodne greške novim greškama i tako vremenom uvukao veliki broj ljudi u problem.

(Bojan Bajić, Javni zastupnik Slavka Mrševića)

Prema Pravilniku o procjeni potreba i usmjeravanju djece i omladine RS sa smetnjama u razvoju, lica sa intelektualnim oštećenjem se razvrstavaju na sljedeći način:

“a) lica sa lakim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja (IQ u rasponu od 50 do 69),

  1. b) lica sa umjerenim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja (IQ u rasponu od 35 do 49),
  2. c) lica sa težim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja (IQ u rasponu od 20 do 34), i
  3. d) lica sa dubokim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja (IQ je ispod 20).”

U slučaju Slavka Mrševića, na osnovu višestrukih opservacija, kontrola kod kliničkog psihologa, nalaza i mišljenja Komisije za procjenu potreba djece sa smetnjama u razvoju, potvrđen je nalaz u 4 navrata, iz kojih je jasno je da on ima intelektualne sposobnosti u gornjim granicama graničnih vrijednosti (IQ iznosi 79),

te shodno tome ne spada niti u jednu kategoriju lica sa oštećenjima intelektualnog funkcionisanja. “Napominjem da se granične kognitivne vrijednosti kreću u rasponu IQ = 70 – 79”, glasi jedan od Bajićevih glavnih argumenata.

Polovinom 2017. godine potvrđena je optužnica protiv direktora, nastavnog osoblja i pedagoga JU SŠC Rudo. Roditelji su se nadali da će to uticati da se Slavko vrati u školu, ali to se nije desilo.

Roditelji pokušavaju da ga vrate u školu. Roditelji traže da se on vrati u svoj razred, njegov razred je sada III/c. Jedino logično rješenje je da ga vrate u njegov razred, a da mu onda zaključe ocjene u prvom, pa da oni onda nešto urade, nekakve istpite (…) nije Slavko kriv što nije završio.

(Bojan Bajić, Javni zastupnik Slavka Mrševića, 28.03.2018.)

Da je Slavku uskraćeno pravo na obrazovanje mišljenja je i institucija ombudsmana za prava djece.

Ombudsman za djecu Republike Srpske je, u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim članom 9. Zakona o ombudsmanu za djecu donio preporuku kojom je predložio školi da preduzme potrebne mjere i aktivnosti radi otklanjanja situacije koja je dovela do povrede prava učenika, na način da:
– učeniku S.M. koji je stekao status redovnog učenika, omogući status redovnog učenika u skladu sa zakonom. Preporuka je dostavljena Srednjoškolskom centru Rudo, Ministarstvu prosvjete i podnosiocu žalbe. Do danas po preporuci Ombudsmana za djecu nije postupljeno.

(Ombudsman za djecu RS, Dragica Radović, 12.02.2018.)

Da rezimiramo, škola je Slavku Mrševiću onemogućila obrazovanje i učestvovanje u nastavi, prije toga nisu mu zaključivane ocjene na polugodištu, a na kraju školske godine 2015./2016. godine nije mu izdato svjedočanstvo niti ispisnica iz škole. Iako su za to postojale jasne instrukcije, za Slavka nije organizovana adekvatna nastava, uključujući i obezbjeđivanje asistenta, što je odgovornost i samog entitetskog ministarstva obrazovanja. Zatim, SŠC Rudo za njega nije organizovalo odgovarajući razredni ispit u junu i avgustu 2016. godine. Prosvjetna inspekcija je naložila da se razredni ispiti održe u novembru 2016. godine kako bi se ispravilo nezakonito postupanje. U finalu, ministarstvo prosvjete i kulture RS, kao krovna institucija, poništilo je ovo Rješenje, i cijelu situaciju vratilo dva koraka unazad. Ovim je “poništena” i Slavkova šansa za redovno školovanje.

Također, treba naglasiti i to da se, u skladu sa mišljenjima Republičkog pedagoškog zavoda, Prvostepene stručne (ljekarske) komisije, te Prosvjetne inspekcije i ombudsmana, ne treba pronalaziti nikakvo posebno rješenje niti kreirati ”specijalni” nastavni plan i program za Slavka, već samo izvršiti prilagodba postojećeg. Međutim, umjesto poštovanja izdatih instrukcija i preporuka, i ministarstvo i škola su odabrali administrativnu “bitku” protiv samog učenika i njegovih roditelja, bez želje da nauče kako se SŠC, odnosno obrazovni sistem u cjelini, mora i treba odnositi prema inkluzivnom obrazovanju.

Dakle, i škola i nadležno ministarstvo su Slavku itekako uskratili pravo na obrazovanje. Iz dokumenata u koje je Istinomjer imao uvid jasno je da je škola onemogućila nastavu za Slavka. Roditelji nisu tek tako pokušali da “preskoče” dva razreda srednje škole i upišu Slavka u treći, kako je Malešević konstatovao. S obzirom na sve navedeno, Malešević od Istinomjera, za svoju izjavu koju je dao odgovarajući na poslaničko pitanje dobija ocjenu neistina.

 

(Istinomjer.ba)

Još jedna netačna tvrdnja o broju neprovedenih odluka Ustavnog suda BiH

Veoma često se od strane visokih političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini iznose netačne tvrdnje kada je u pitanju...

RS: Obavljanje pravnih poslova elektronskim putem

Prema najavi direktora Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, Srđana Rajčevića, od sredine naredne godine građanima/kama RS biće omogućeno brže i efikasnije obavljanje pravnih poslova...



Formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo je moguće bez SDA?

Sastanak i dogovori o formiranju postizborne vlasti na nivou Kantona Sarajevo najavljen je za sutra, 19.10.2018. godine. Inicijator i domaćin sastanka je Naša stranka, a ideja vodilja pregovora ove...