Hrvatska će “voditi brigu” o imovini Bosne i Hercegovine

Ni nakon više od 20 godina nakon završetka rata država Bosna i Hercegovina nije riješila status svoje imovine koju ima u državama bivše Jugoslavije. Pouzdanih i zvaničnih procjena o imovini, odnosno nekretninama koje BiH ima pravo da potražuje- nema. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, čak jedna trećina objekata  koja je bila u vlasništvu bh. preduzeća nije ni evidentirana. 

Privredna preduzeća poput UNIS-a, Hidrogradnje, Šipada, Energoinvesta itd. imali su na desetine svojih objekata širom država bivše SFRJ. U maju 2001. godine između BiH, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i SR Jugoslavije potpisan je međudržavni Ugovor o pitanjima sukcesije, odnosno raspodjeli i pravnom nasljeđivanju imovine bivše države SFRJ. Od tada, pa do danas Vijeće ministara nije uradilo ništa kako bi se Anex G ovog ugovora, koji se odnosi na “privatnu imovinu i stečena prava” primjenjivao u korist BiH, barem onda kada se tiče konkretno njene imovine.

Prema ugovoru o sukcesiji, imovina koja je registrovana na ime preduzeća tadašnjih republika do kraja 1990. godine pripada današnjim državama.

Zbog Aneksa G u Hrvatskoj je vođen niz pravnih postupaka u kojima su tužitelji tražili (pozivajući se upravo na Ugovor o pitanjima sukcesije i ovaj Aneks) proglašavanje ništavim prava vlasništva upisanog vlasnika (BiH, pravnih lica iz BiH) nastojeći ishoditi to pravo vlasništva na svoje ime.

U slučaju Aneksa G glavna nedoumica je da li se Ugovor o pitanjima sukcesije primjenjuje direktno ili države potpisnice, odnosno njezina tijela, moraju na temelju njega donijeti odgovarajući akt o priznavanju prava iz Ugovora.

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbijao je tužitelje s tužbenim zahtjevima da na uštrb upisanog vlasnika, pravo vlasništva upišu na svoje ime, i tako je u Hrvatskoj na osnovu sudske prakse zauzeto stajalište da se prava iz Ugovora o pitanjima sukcesije ne priznaju neposredno na temelju ovog ugovora, već da država potpisnica treba donijeti odgovarajući akt o priznavanju prava iz Ugovora. Hrvatska sada ima odgovarajući akt- Zakon o upravljanju državnom imovinom, na osnovu kojeg je između ostalog uređeno i raspolaganje bh. imovinom. Sabor Republike Hrvatske je 18. maja ove godine usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom R Hrvatske koji, između ostalog, daje mogućnost hrvatskim vlastima da imovinu Bosne i Hercegovine na osnovu ugovora o koncesiji, mogu davati na upravljanje trećim licima, i to na period do 30 godina. Kako bh. vlasti proteklih dvadeset i više godine nisu našle za prevashodno da se pobrinu za imovinu BiH, nekadašnjim radničkim odmaralištima na jadranskoj obali i drugim objektima “legalno” će upravljati i iste od njihovog vlasnika, na određeni način otuđiti država Hrvatska.

S druge strane, BiH nije u stanju sagledati ni koliko ima svojih nekretnina, u kakvom su stanju, koja je vrijednost imovine u Hrvatskoj i sl. Trakavica oko Informacije o aktivnostima vezanim za zaštitu imovine i prava BiH u Hrvatskoj, koja je trebala biti razmatrana na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 29.05.2018. godine najbolje dokazuje (ne)brigu nadležnih o ovom pitanju.

Iako je prilično jasno da će stupanjem na snagu ovog zakona u Hrvatskoj BiH formalno-pravno dosta teško vratiti svoju imovinu, i da će pravdu morati tražiti pred međunarodnim sudovima, ministar pravde BiH Josip Grubeša tvrdi da “BiH nije izgubila svoju imovinu u Hrvatskoj”, priznajući pri tom da bh. vlasti za dvadeset i kusur godina nisu učinile ništa da do toga ne dođe.

Zanimljivo je bilo čuti i Grubešino pravdanje donošenje ovog zakona;

Ovim Zakonom Hrvatska je pokazala da im je stalo do tih objekata”, i da “želi naći neke koncesionare koji će tu imovinu sačuvati. (…) Bosna i Hercegovina nije izgubila svoju imovinu u Hrvatskoj. Pregovori o imovinsko – pravnim odnosima su krenuli prije 21 godinu, zašto smo čekali i zašto se danas bavimo posljedicama, a ne uzrocima? Razgovarao sam s kolegama u Republici Hrvatskoj i razgovore sam prenio sukcesoru za BiH, pokušali smo da organiziramo zajedničke sastanke da vidimo u kojem smjeru će to ići.

 (Josip Grubeša, 28.05.2018.)

I sami vrh bh. vlasti, odnosno Vijeće ministara BiH ne trudi se sakriti svoju indolentnost, i koliko im nije stalo do bh. imovine u Hrvatskoj.

Predsjedavajući Vijeća ministar BiH, Denis Zvizdić sjetio se, sa godinom zakašnjenja, i nakon što je Hrvatska donijela sporni zakon da Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija BiH 2017. godine nisu dostavili Vijeću ministara Informaciju o stanju bh. imovine u Hrvatskoj, te vrlo tendencijozno i populistički najavio da će se “već sutra razmatrati ta informacija”. Ministar pravde Josip Grubeša navodno je za ovu tačku dnevnog reda saznao od novinara, a na pitanje zašto se to ranije nije našlo na sjednicama Vijeća ministara, konstatovao je da o tome ipak odlučuje predsjedavajući Vijeća ministara, te da on nema obavezu da informiše Vijeće ministara o ovom pitanju.

Naše ministarstvo nije obavezno dostavljati informacije Vijeću ministara, mi imamo sukcesora za BiH, to je zamjenik ministra finansija, i sve one informacije koje sam ja imao, a nisam imao neki veliki izvor informacija i sve što sam imao ja sam obavjetio sukcesora.

 (Josip Grubeša, 28.05.2018.)

Prema Grubešinim saznanjima većina bh. imovine, odnosno spornih objekata je u ruševnom i devastiranom stanju, a priklonjen je i mišljenju da isti “narušavaju” ljepote Jadranskog mora, i da nije lijepo da turisti koji tamo dolaze “to gledaju”. Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore bh. preduzeća imala su Hrvatskoj 22 odmarališta, koja naši političari sada vide kao ruglo ili otvoreno pitanje, a Hrvatska kao objekte pogodne za davanje pod koncesiju.

Usprkos Zvizdićevoj najavi da će se informacija o bh. imovini razmatrati na sjednici 29.05.2018. godine, to se nije desilo. Vijeće ministara BiH skinulo je sa dnevnog reda tačku koja je glasila “Informacija o aktivnostima u vezi sa zaštitom imovine i prava Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj.”

Ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić rekao je da je ova tačka skinuta s dnevnog reda zbog nedolaska zamjenika ministra finansija BiH, Mirsada Žuge na sjednicu. Mirsad Žuga, zamjenik ministra finansija i trezora BIH koji je ovlaštni sukcesor, odnosno šef Pregovaračkog tima BiH za provedbu Ugovora o pitanjima sukcesije, vrlo brzo je demantovao ove navode, tvrdeći da ga na sjednicu niko nije ni zvao.  

Nije tačno da je tačka dnevnog reda o statusu imovine u Hrvatskoj skinuta zbog mog neprisustva sjednici Vijeća ministara. Nisam ni pozvan na sjednicu, na način da mijenjam gospodina Bevandu, koji je bio odustan, jer je vjerovatno ovlastio ministricu odbrane Marinu Pendeš da i njega zastupa na sjednici. S druge strane ono što je traženo od mene jučer u popodnevnim satima jeste da se dostavi Informacija o provedbi Ugovora o sukcesiji Aneks G i ja sam je dostavio jutros u Sekretarijat Vijeća ministara. Pitanje je da li je Josip Grubeša, kao nosilac aktivnosti za Aneks G dostavio informaciju o njegovim aktivnostima. Da se kojim slučajem raspravljalo o informaciji ja bih svakako došao na sjednicu kao izvjestilac da obrazložim ono što je iz mog domena nadležnosti. Međutim, prema mojim saznanjima ministrica Pendeš je odmah na početku skinula tačku sa dnevnog reda.

(Mirsad Žuga, 29.05.2018.)

Da je Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH zaista bila ovlaštena da mijenja ministra Bevandu, jer je on bio “opravdano odsutan”, i da je upravo ona skinula s dnevnog reda ovu tačku ispostavilo se tačnim. Razlog zbog kojeg je informacija “skinuta” sa dnevnog reda pokušao je pojasnit ministar Mektić. Navodno je ministrica Pendeš zatražila da se Vijeću ministara BiH dostavi i izvještaj Komsije za državnu imovinu kako bi se vidjelo šta je komisija uradila”, ali da je također i “konstatovano da se ta komisija nije nijednom sastala.” Svi ostali razlozi i izgovori, kao i to da li je Grubeša, ili pak sukcesor, trebao dostaviti Izvještaj ili Informaciju Vijeću ministara BiH, za javnost je ostala nepoznanica, a za Vijeće ministara, prema tvrdnjama članova istog, začarani krug. Naime, ministar Vjekoslav Bevanda, svojim saopštenjem dodatno je zakomplikovao ionako nejasnu situaciju:

Temeljem odluke Vijeća ministara, šef Pregovaračkog tima za provedbu sporazuma o pitanjima sukcesije je Mirasad Žuga, koji je ujedno i zamjenik ministra financija i trezora BiH, a za Aneks G nadležan je ministar pravde BiH, Josip Grubeša te je informacija pripremljena bez uplitanja ministra financija i trezora BiH jer to i nije njegova nadležnost.

(Saopštenje Ministarstva finansija i trezora BiH, 29.05.2018.)

Nakon ovih dešavanja predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić rekao je da će se o imovini BiH u Hrvatskoj “zauzeti stav” na narednoj sjednici, koja je bila zakazana za 05. juni. Međutim, Informacija o bh. imovini ni tada nije razmatrana.

Sa velikim zakašnjenjem, Vijeće ministara BiH, na sjednici održanoj 03.07.2018. godine,“upoznato je s informacijama o pitanjima sukcesije” sa osvrtom na zaštitu bh. imovine u Hrvatskoj. Informacija od strane Ministarstva pravde BiH i Zajedničke komisije za pitanja sukcesije bivše SFRJ konačno je pripremljena i dostavljena. Nakon jučerašnje sjednice Pregovaračkom timu BiH, u čijoj je nadležnosti implementacija Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRj, naloženo je da:

(…) hitno poduzme sve druge potrebne aktivnosti u cilju direktne primjene Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ kako bi se obezbijedio povrat i zaštita pokretne i nepokretne imovine građana i drugih pravnih lica u Bosni i Hercegovini, kao i imovina Bosne i Hercegovine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama sukcesorima po osnovu samog Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ.

(Vijeće ministara BiH, 03.07.2018.)

Ekonomski analitičari smatraju da se ovo pitanje trebalo rješavati mnogo ranije, prije nego je Hrvatska ušla u EU, jer je to dodatno otežalo položaj Bosni i Hercegovini. Osim sa Hrvatskom BiH ima neriješene imovinsko pravne odnose i sa drugim državama bivše SFRJ.

Odgovor na pitanje zašto će BiH vjerovatno za svoju imovinu morati da se “bori” sudskim putem, ako ikad i odluči da istu vrati, jeste taj što u BiH ne postoji dovoljno političke ni volje ni želje da se ovo pitanje riješi na adekvatan način.

Dodamo li ovome i apsurd da naši ministri pravdaju ovakav zakon, koji je po mišljenju stručne javnosti i pravnika protivan međunarodnom pravu, jedino preostaje nada da će možda neka druga garnitura bh. vlasti naknadno zatražiti pravdu i povrat bh. imovine pred međunarodnim sudovima.

 

(Istinomjer.ba)

 

Nezavisni odbor može predlagati Vladi USK imena kandidata za policijskog komesara

Premijer Unsko-sanskog kantona, Husein Rošić, govoreći o proceduri imenovanja policijskog komesara, ustvrdio je da...

Klirinški dug uplaćen Federaciji BiH nije otišao u infrastrukturne projekte

Još prije nego su sredstva uplaćena, premijer Vlade FBiH, Fadil Novalić u par navrata izjavio je da će novac od klirinškog duga biti iskorišten u infrastrukturne projekte. Avgusta mjeseca...



Prolongirana rekonstrukcija Velike aleje na Ilidži

Općina Ilidža je u julu prošle godine potpisala ugovor sa Javnom ustanovom za zaštićena područja Kantona Sarajevo o sufinansiranju projekta rekonstrukcije Velike aleje. Tada je najavljeno da...