HDZ u programu za predstojeće izbore ponovio niz ranijih obećanja

U svojoj novoj programskoj platformi sa kojom izlazi pred birače 7. oktobra, HDZ BiH je ostao prilično dosljedan programskim principima iz kampanje za Opšte izbore 2014. godine, ali i onim iz 2010. godine. Ono što se na prvi pogled može zaključiti iz uporedne analize novog i dva ranija programa ove stranke je da je HDZ ostao dosljedan davanju nekonkretnih obećanja, koja većinom samo opisuju smjernice djelovanja i generalne ciljeve, ali ne navode konkretne aktivnosti koje će dovesti do njihovog ispunjenja. Tokom proteklog mandata Istinomjer je pratio progres ispunjavanja ukupno 106 obećanja HDZ-a BiH, od kojih su na kraju ispunjena samo 2, dok ih je najveći broj ostao neispunjen, čak njih 68.

Kao i ranijih godina Istinomjer donosi analizu programa stranaka koje su bile na vlasti u proteklom mandatu, a u nastavku možete pročitati više o novoj programskoj platformi HDZ-a i njenoj sličnosti sa najavljenim pravcima djelovanja ove partije iz ranijih mandata u kojima su također participirali u vlasti.

Kao što je to bio slučaj sa programom iz 2014. godine, ovogodišnja programska platforma HDZ-a podijeljena je u šest tematskih cjelina u kojima se nalaze slična obećanja. Program HDZ-a BiH iz 2010. godine činilo je deset tačaka, odnosno razloga zbog kojih su birači trebali glasati za njih (10 razloga zašto ću glasovati za HDZ BiH), u kojima su pak obrađene više ili manje slične teme.

Treba istači i da je HDZ ove godine kreirao i mobilnu aplikaciju pod nazivom „Zajedništvo“, putem koje je biračima predstavio izborni program i na kojoj svakodnevno pruža aktuelne informacije iz predizborne kampanje.

Pravna i sigurnosna politika   

U programskoj oblasti pod nazivom “Pravna i sigurnosna politika“, HDZ BiH najviše prostora je posvetio ustavnim reformama i izmjenama Izbornog zakona.

Reforma Ustava tema je koja je uz manje izmjene i prilagodbe trenutnoj političkoj situaciji, prisutna u sve tri programske platforme HDZ-a. U programu iz 2010. godine tako je navedeno da će se težiti ka donošenju “novog Ustava koji sadrži dugoročna rješenja koja će ostvariti ravnopravan položaj hrvatskog naroda s drugim konstitutivnim narodima u BiH, četiri federalne jedinice, tri razine teritorijalno upravne organizacije BiH.“ Ipak, u programu iz 2014. godine HDZ navodi da su propali „svi pokušaji oko promjene Ustava BiH, kao i brojni sastanci uz asistenciju i prijedloge Europske unije oko provedbe Odluke Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, poznatije kao slučaj „Sejdić i Finci protiv BiH“, te i dalje zastupa “ustrojstvo BiH kao decentralizirane država sa četiri federalne jedinice (administrativne, ustrojbene i sl.) i jedinicama lokalne uprave i samouprave (općine i gradovi).”

Jednu od jedinica čini Distrikt Sarajevo, ujedno i glavni grad Bosne i Hercegovine. Takvu decentraliziranu, pravnu i socijalnu državu sa tri razine vlasti uređuju Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao suvereni i konstitutivni narodi i građani BiH.”

Program HDZ, 2014.

U tom program HDZ se dotakao i izmjena Izbornog zakona BiH zbog potrebe provedbe Odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar.

Prijedlozi naših rješenja bili su ista pozicija za predstavnike svih konstitutivnih naroda i svih građana u procesu kandidiranja i izbora. Mostar ne može biti iznimka nego princip kojega mogu koristiti i drugi.”

Program HDZ, 2014.

I u ovogodišnjem programu, HDZ je ostao dosljedan svom prijedlogu o formiranju četiri administrativne jedinice, no ovoga puta nije isključio mogućnost uspostave i više takvih jedinica. Osim toga, HDZ se jasno ideološki pozicionirao kao stranka koja se zalaže za „načela etničkog federalizma“.

Nikada nećemo pristati na koncepte „građanskoga univerzalizma“ i „bosanskog integracionizma” koji se u praktičnoj izvedbi manifestiraju kao etnički majoritarizam.”

Program HDZ BiH, 2018.

Također, programom je tematizirano i aktuelno pitanje provedbe odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“, odnosno izmjena Izbornog zakona.  

Čvrsto se zalažemo za dosljednu provedbu odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“ što podrazumijeva promjenu Izbornoga zakona BiH kako bi se ostvarilo „legitimno predstavljanje koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa“, i to na svim administrativno-političkim razinama.”

Program HDZ BiH, 2018.

Obrazovanje, znanost, kultura, sport i mediji

Pitanje obrazovanja je još jedna od tema koje su konstantno prisutne u HDZ-ovim programima, a ova stranka je ostala je dosljedna u zalaganju za “Hrvatski jezik i nacionalni obrazovni program.”

Tako je 2010. godine HDZ naveo kako je “neotuđivo pravo svakog naroda, pa i hrvatskog, školovanje na hrvatskom jeziku i po vlastitim nastavnim planovima i programima koji omogućuju učenje vlastite povijesti i drugih nacionalnih posebnosti.”

U programu iz 2014. godine, HDZ ističe potrebu njegovanja jezika i kulture, dok je u svom najnovijem programu HDZ mnogo konkretniji, pa tako ranije programske ciljeve uobličava u zahtjev za stvaranje “Hrvatskog obrazovnog sustava”.

Stvaranje hrvatskoga obrazovnog sustava (HOS) u Bosni i Hercegovini, kao jedinstvenog sustava odgoja i obrazovanja na hrvatskome jeziku jest strateški nacionalni prioritet. Glavni cilj hrvatskoga obrazovnog sustava (HOS) je jačanje održivoga obrazovnog sustava hrvatskog naroda na hrvatskom jeziku na cijelom području BiH. HOS na hrvatskom jeziku mora biti u funkciji gospodarstva kako bi, uz inovacije i kreativnost, činio temelje suvremenog i održivog razvoja, ali i opstanka Hrvata u BiH.”

Program HDZ BiH, 2018.

HDZ je tu bio i nešto konkretniji pa je obećao da će napraviti analizu dosadašnjeg razvoja obrazovanja na hrvatskom jeziku, identificirati ključne probleme i izazove, te donijeti „Plan razvoja obrazovanja na hrvatskome jeziku u BiH“

Još jedno od obećanja koje se konstantno nalazi u programima HDZ-a, ali i biva neispunjeno, je ono o uspostavi TV kanala na Hrvatskom jeziku.

Ubrzanje EU i NATO puta

Među obećanjima koja se ponavljaju i prilagođavaju aktuelnoj situaciji su i ona o NATO i EU integracijama. Tako se 2010. godine samo izražava opredjeljenost za daljnji napredak ka EU, dok je u predizbornom programu prije prošlih Opštih izbora obećano sticanje statusa kandidata u proteklom mandatu, što je svakako obećanje koje je ostalo neispunjeno, s obzirom da BiH još uvijek nije kompletirala i poslala odgovore na dodatna pitanja na Upitnik EK.   

I ove godine HDZ je dao slično obećanje da će “aktivno djelovati na ubrzavanju procesa pristupanja Bosne i Hercegovine u EU, za stjecanje statusa zemlje kandidata kao i otvaranja pregovora za punopravno članstvo BiH u EU.” 

Osim članstva u EU, HDZ je kroz sva tri programa izrazio nedvojbenu podršku što bržem članstvu BiH u NATO savezu.

Gospodarski rast i razvoj

Svi programi HDZ-a prilično su nekonkretni kada je u pitanju oblast ekonomije, a neke od konstantno prisutnih tema su razvoja malog i srednjeg poduzetništva, razvoja poljoprivrede i turizma, no osim deklarativnog zalaganja tu se ne mogu naći primjeri konkretnih mjera koje će dovesti do realizacije generalno postavljenih ciljeva.

I gradnja cestovne infrastrukture nije previše zastupljena u programima HDZ-a, pa se tako u njima spominje gradnja samo nekoliko konkretnih projekata poput koridora Vc,  i to u programima iz 2010. i 2018. godine, dok se 2014. godine HDZ nije bavio ovim pitanjem.

U novom programu HDZ-a pak stoji da je “razvoj prometne infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta gospodarskoga rasta i razvoja. (…) U BiH za sada postoji samo jedan međunarodno prihvaćeni prometni koridor, a to je koridor Vc.”

HDZ također smatra da je “zbog već stvorenih povoljnih okolnosti, u idućem razdoblju realno očekivati snažniji razvoj cestovne prometne infrastrukture, osobito kada je riječ o izgradnji novih dionica cesta visoke razine uslužnosti (autoceste i brze ceste), ali i izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta.”

Hrvatski branitelji

Još u prošlom izbornom programu, HDZ je uveo nove oblasti koje su bavile boračkim pitanjima, dragovoljcima i veteranima, ratnim vojnim invalidima i obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. U njemu je HDZ iskazao svoje protivljenje mjerama prošlog saziva Vlade FBiH od 2010. do 2014. godine.

Tu najprije mislimo na nezakonitu, tendencioznu i selektivnu provedbu Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenje prava iz oblasti braniteljsko invalidske zaštite (revizija), diskriminirajući Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ali i na sve nezakonite aktivnosti koje ugrožavaju stečena prava pripadnika HVO-a.”

Program HDZ-a, 2014.

Ove godine HDZ BiH, između ostalog u ovoj oblasti, nudi i novo rješenje pitanja zastupanja branitelja, a osvrće se i na kadrovsku politiku resornog ministarstva u FBiH.

Kadrovska problematika u Federalnome ministarstvu branitelja, sudjelovanje hrvatskih predstavnika u pripremi akata Federalnog ministarstva branitelja i njihovo usuglašavanje unutar vladajuće većine moraju biti strateške odrednice politike u braniteljskoj oblasti u narednome razdoblju. U tom smislu potrebno je u sjedištu Federalnoga ministarstva branitelja uspostaviti dvije organizacijske jedinice, i to tako da jedna bude zadužena za pripadnike HVO-a, a druga za pripadnike ABiH, po uzoru na ustroj Ministarstva branitelja Hercegovačko-neretvanske županije.”

Program HDZ-a BiH, 2018.

Osim toga, obećana je i “detaljna analiza propisa koji se odnose na zapošljavanje branitelja, i procijena njihove svrsishodnosti i provedivosti”, ali i da će HDZ BiH “podržati inicijativu za izradu jedinstvenog zakona o braniteljima kako bi se dodatno poboljšala razina i kvaliteta sveukupne skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji.” 

Demografska obnova, obitelj i mladi

Iako se i ranijih godina ova partija bavila pitanjima zaštite obiteljskih vrijednosti, u novom programu HDZ je uvela posebnu oblast u kojoj je tematizovano pitanje obitelji.

HDZ se tako bavi problemom “depopulacije” i u cilju njenog smanjenja predlaže neke manje ili više konkretne mjere. Tako se ističe da je “primarna zadaća u povećanju nataliteta donošenje mjera poticajnoga rađanja kako bi se postigao cilj od minimalno troje djece u obitelji.”

Mjere poticajnoga rađanja podrazumijevat će, između ostalog, pravnu i institucionalnu jednakost, ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta financijskim davanjima iz proračuna, smanjenje psihološke cijene roditeljstva, usklađivanje rada i roditeljstva. Ublažavanje ekonomske cijene podizanja djeteta postići ćemo financijskim mjerama kao što je jednokratni roditeljski dodatak, uz progresivni rast za svako sljedeće živorođeno dijete.”

Program DHZ BiH, 2018.

Osim ovih, u programu su navedene i druge mjere poput dječijeg dodatka za svako dijete, ali i “uspostava mreža jaslica, vrtića i predškolskih ustanova s produženim boravkom, savjetovališta za mlade i obitelji, uspostava službi u zdravstvenim ustanovama koje će biti na raspolaganju roditeljima 0-24h, uz primjenu suvremenih sredstava komuniciranja (npr. mobilne aplikacije), itd.” 

 

Uporednom analizom programa HDZ-a BiH tako se može ustanoviti da u nekim oblastima poput ekonomije, posebno u sferi gradnje infrastrukture i poboljšanja poslovne klime, ova stranka kontinuirano pristupa samo deklarativno bez jasnih mjera i konkretnih planova. Sa druge strane, krupna politička pitanja poput reforme Ustava i izmjene Izbornog zakona od programa do programa su sve bolje razrađena i zahtjevi ove stranke su sve više artikulisani i konkretniji. Tako, između ostalog, u novom programu HDZ-a imamo i otvoreni zahtjev za uspostavu posebnog obrazovnog programa na hrvatskom jeziku.

HDZ je kako se vidi iz svega navedenog, ostao dosljedan davanju prilično uopštenih obećanja, a sama (ne)konkretnost ranijih programa ove stranke, dovela je i do veoma lošeg procenta njihove ispunjenosti.

(Istinomjer.ba)

 

SDA i HDZ dosljedni ranijim izbornim programima, SNSD bez programa

Na proteklim Općim izborima najveći broj glasova ponovo su ovojile iste političke partije koje su bile na vlasti u...

Načelnici na opštim izborima – nedosljednost koja je u skladu sa zakonom

Praksa da se načelnici opština i gradonačelnici koji su od strane građana dobili mandate na lokalnim izborima, još na polovini svojih tekućih mandata kandiduju na opštim izborima za neka od...


ZOI ‘84 i upravljanje olimpijskom dvoranom Zetra

Godinama svjedočimo činjenici da u preduzeću ZOI '84, ali i drugim javnim preduzećima, cijelu deceniju nije revidirano poslovanje, uprkos tome što ova javna preduzeća godinama sukcesivno propadaju, o...