Istina

Gradnja Pelješkog mosta: Mjerodavan stav i diplomatska nota

Već godinama smo svjedoci priče o gradnji Pelješkog mosta, uskraćivanju prava BiH na pristup otvorenom moru, (ne)davanju saglasnosti za gradnju mosta itd. Bh. zvaničnici putem diplomatskih kanala uradili su malo toga. Na ovu temu pisala su se pisma hrvatskom premijeru i Evropskoj komisiji, bh. parlamentarci donijeli su Dekleraciju o obustavi gradnje mosta, a kao epilog svega najavljuje se pravna bitka i maratonski procesi pred međunarodnim sudovima. Ono što je u međuvremenu trebalo biti, ali nije urađeno jeste slanje zvanične, diplomatske note Hrvatskoj od strane države BiH i pravovremeno reagovanje Predsjedništva BiH.

Damir Bećirović, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH komentirajući ovu temu izjavio je da:

Treba pitati Zvizdića i članove Predsjedništva zašto danas ne reaguju? Papir postoji u Predsjedništvu BiH gdje se država protivi izgradnji mosta.

(Damir Bećirović, 23.04.2018.)

Bećirović je podsjetio i da je BiH trebala, ali nikada nije, poslati i diplomatsku notu Hrvatskoj povodom gradnje Pelješkog mosta.

Ono što je potrebno je nota BiH prema Hrvatskoj, mi smo to i ranije tražili ali to nikada nije urađeno. Jedini mjerodavan stav što se tiče BiH i izgradnje Pelješkog je onaj koje je donijelo Predsjedništvo BiH.

(Damir Bećirović, 23.04.2018.)

Ustavne i zakonske ovlasti Predsjedništva BiH su “vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.”

Tačna je i tvrdnja da postoji “papir”, obzirom da je o ovoj temi počelo ozbiljnije da se priča 2007. godine, kada BiH nije dala saglasnost Hrvatskoj za početak gradnje Pelješkog mosta.

Naime, Predsjedništvo BiH je na 11. sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju između BiH i Republike Hrvatske, koja je održana 3. marta 2007. godine, iznijelo zvanični stav povodom izgradnje mosta Komarna – Pelješac, u kojem je naglašeno da je BiH protiv izgradnje mosta do rješavanje otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države. Ovaj stav ponovljen je i nakon posjete premijera Republike Hrvatske Ive Sanadera BiH u martu 2007. godine.

 

Posljednja zvanična reakcija, kojom se BiH usprotivila gradnji Pelješkog mosta jeste ona iz 2009. godine kada je, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović uz podršku ostalih članova Predsjedništva, pisao tadašnjem predsjedniku i premijeru Hrvatske.

Predsjedništvo BiH smatra da planiranu gradnju mosta “Kopno – Pelješac” od strane Republike Hrvatske treba riješiti na način koji će prvo razgraničiti teritorijalna mora BiH i Republike Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li planirani most prelazi teritorijalno more BiH te koji će na kraju osigurati pravo BiH na nesmetan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora.

(Nebojša Radmanović, 27.04.2009.)

Razlozi, zbog kojih naredna dva saziva članova Predsjedništva BiH nisu ostala dosljedna ranijem zvaničnom stavu, nisu sasvim jasni. Tokom prošlogodišnje parlamentarne rasprave, u Predstavničkom domu PSBiH, o gradnji Pelješkog mosta nije bilo jedinstvenog stava.

Ministri iz SDA i HDZ-a, kao i članovi kolegija oba doma PSBiH iz ovih stranaka prošle godine institucijama EU-a slali su pisma dijametralno suprotnog sadržaja.

Dok su jedni pisali da se Pelješki most ne može graditi bez riješenog pitanja granice i slobodnog prolaza između dvije zemlje, drugi su tvrdili da ovo nije zvaničan stav bh. Institucija, uprkos tome što zvaničan stav Predsjedništva BiH itekako postoji.

Tek sada, nakon što je Hrvatska objavila da je potpisan ugovor o početku gradnje Pelješkog mosta, svjedočimo izjavama bh. zvaničnika kako BiH treba da se izbori za svoja prava. Tako je Bakir Izetbegović rekao da će BiH svoja prava tražiti i pred međunarodnim arbitražnim sudovima.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zauzelo vrlo jasan stav koji je zatim potvrđen prošle godine od strane Predstavničkom doma Parlamenta BiH. BiH se definitivno protiv gradnji Pelješkog mosta, dok se ne definišu naša prava u skladu sa UNCLOS-om. (…)Mi ćemo se dalje obratiti Evropskoj komisiji koja finansira projekt i ranije smo se obraćali(…) Obratit ćemo se i hrvatskoj strani i po potrebi, na kraju krajeva, obratiti se sudovima koje se bave ovim stvarima, jedan od njih je u Hagu, Međunarodni sud pravde. Drugi je tribunal koji se direktno bavi rješavanjem sporova koji se odnose na pravo mora i nalazi se u Hamburgu. Ovo je proces koji će trajati.

(Bakir Izetbegović, 24.04.2018.)

Ovakva Izetbegovića reakcija i najava “pravne bitke” i obraćanja Evropskoj komisiji bila bi pohvalna da nije zakašnjela.

Juče je za N1 televiziju, portparol za regionalnu politiku Evropske komisije Johannes Bahrke izjavio da je komisija “zaključila da su ispunjeni svi uvjeti i procedure propisane Pravilom o Kohezijskoj politici” i “da nema otvorenih pravnih pitanja s ovim projektom”.

Govoreći o ovoj temi, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, i Izetbegovićev stranački kolega, Denis Zvizdić početkom ove godine izjavio je da ne vidi potrebu da gradnja mosta bude predmetom međunarodnih sudova.

Nikada nijedna institucija Bosne i Hercegovine nije potpisala ili izdala bilo koji akt kojim Bosna i Hercegovina daje Hrvatskoj saglasnost za izgradnju Pelješkog mosta. Ne vidim potrebu da ovaj projekat ode u fazu međunarodnih žalbi i arbitraže.

(Denis Zvizdić, 16.01.2018.)

Država BiH nije poslala ni protestnu notu Hrvatskoj iako je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH donio zaključak o slanju iste.

Podsjećamo, na 49. sjednicI Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 05.07.2017. godine razmatrana je poslanička inicijativa Hanke Vajzović vezano za gradnju Pelješkog mosta, nakon čega je zaključeno da se Republici Hrvatskoj uputi nota da se obustave sve aktivnosti Republike Hrvatske u vezi sa izgradnjom mosta Pelješac dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost, kao i da se sve nadležne institucije za ovo pitanje aktivno uključe u ove aktivnosti.

Dva mjeseca od ovog zaključka predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić 4. septembra 2017. godine uputio je pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, s prijedlogom “brzog rješenja pitanja utvrđivanja granice između BiH i Republike Hrvatske” s posebnim fokusom na razgraničenje na moru.

Dakle, u ime bh. Institucija poslano je pismo u kojem se podsjeća na raniji Ugovor o državnoj granici između između BiH i Hrvatske. U djelu pisma u u kojem se govori da je “neophodno pristupiti i neodložnoj parlamentarnoj ratifikaciji Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. godine čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora” Zvizdić je ujedno i potvrdio da bh. zvaničnicima brzina nije vrlina, i da se sve radi sa zakašnjenjem.

Nakon Zvizdićevog pisma, i predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH sredinom septembra zvanično se usprotivio izgradnji Pelješkog mosta. Tada je usvojena Deklaracija koju je podržala većina parlamentarnih stranaka, a kojom se “pozvala Hrvatska i EU da bez odlaganja “obustave sve radnje na najavi početka izgradnje Pelješkog mosta”.

Diplomatska nota Bosne i Hercegovine nikada nije poslana Hrvatskoj.

Damir Bećirović za svoju izjavu da je traženo upućivanje diplomatske note, i da je jedini mjerodavan stav o izgradnji Pelješkog mosta stav Predsjedništva BiH, dobija ocjenu istina.

 

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!