Nermin Niksic

“Nakon rasprave je zaključeno da je Federalni štab Civilne zaštite u periodu koji je iza nas dao svoj puni doprinos u normalizaciji stanja na području Federacije BiH“, izjavio je Nermin Nikšić, premijer Vlade FBiH.

(FENA, 9. 2. 2012.)

Komentar:

Neum četiri dana nije imao struje, u Čapljini je uništeno preko hiljadu plastenika, danima su bila blokirana sela u opštini Konjic,  nekoliko stotina građana je bilo zavejano na putevima prema Mostaru; u Sarajevu se srušio “balon” koji je pokrivao ledenu plohu u Zetri, zatim i krov Ledene dvorane Skenderija, pa dio  tribine na stadionu FK Željezničar na Grbavici… Da ne nabrajamo dalje, navešćemo još samo da se 36 putnika dva dana smrzavalo u vozu u Mostaru, ne znajući da je Civilna zaštita osigurala smještaj za sve koji su zatečeni nevremenom, što najrječitije govori o “punom doprinosu normalizaciji stanja” CZ FBiH. Od konkretnih promjena vidjeli smo jedino novu uniformu komandanta Štaba Civilne zaštite FBiH, Jerka Ivankovića Lijanovića.

Mehmed Bradaric

“Ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj i njegovi saradnici očit su i nezamisliv primjer bahatosti, halapljivosti, raskalašenosti, raspojasanosti i neodgovornosti”, izjavio je član Komisije za finansije i budžet Doma naroda PS BiH Mehmed Bradarić i dodao da “treba pokrenuti pitanje odgovornosti odgovornih lica i mi ćemo to kroz zaključke i učiniti”. (Nezavisne novine, 28. 10. 2012.)

Komentar: 

Komisija za finansije i budžet Doma naroda PS BiH nije donijela zaključak kojim bi se Alkalaj makar ukorio zbog svog ponašanja, premda je nakon ovog obećanja održala još tri sjednice. Sjednice su održane 01.12., 15.12. i 03.02. no među njima ovakvog zaključka nema – iako je bilo više nego dovoljno vremena da se on donese. Nije rijetkost da političari ne drže datu riječ, ali posebno je apsurdno kada se upravo prema sopstvenim najavama o „pokretanju pitanja odgovornosti odgovornih lica“ – ponesu krajnje neodgovorno.

Bolnica Kasindol

Pokretanje međunarodnog tendera za početak građevinskih radova na rekonstrukciji bolnice Kasindo očekuje se u januaru - rekao je danas predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić. Lučić je rekao odbornicima da je ovo saznao u razgovoru sa pomoćnikom ministra zdravlja Republike Srpske Milanom Skrobićem.

(Srna, 24.12.2011.)

FOKUS: Pomenuli ste bolnicu Kasindo, a javnosti je dobro poznato da su sjednice Skupštine grada Istočno Sarajevo mjesecima unazad otvarane informacijom o realizaciji zaključaka u vezi s njenom izgradnjom. To je tumačeno i kao određena vrsta pritiska?

LUČIĆ: Ne vidim ništa sporno u takvom početku posljednjih sjednica Skupštine grada, jer pitanje bolnice u Kasindolu za Istočno Sarajevo i ovdašnje građane je svakodnevna aktuelnost i nešto od krucijalnog interesa i za grad, i za sve gradske opštine, naše građane. Naš posao i jeste bio da resorno ministarstvo u Vladi RS stalno podsjećamo na to i ne smatram to pritiskom, već našim odgovornim pristupom prema rješavanju pitanja od životnog značaja za naše građane. Tumačili to na ovakav, ili onakav način, stoji činjenica da smo na određeni način i natjerali, bolje reći požurili i dodatno aktivirali Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS da snažnije krene u akciju u vezi sa izgradnjom nove bolnice, ili rekonstrukcijom paviljona “Srbija”. To je projekat koji bi trebalo da se realizuje uz pomoć Vlade Republike Grčke i očekujemo objavljivanje međunarodnog tendera.

(Fokus, 29.01.2012.)

Komentar:

Od najavljenog objavljivanja tendera za rekonstrukciju bolnice Kasindo u januaru, kako se vidi iz dvije prethodne izjave, očigledno nije bilo ništa. Sredstva  namjenjena za obnovu bolnice Kasindo u iznosu od oko 1,9 miliona eura, koja su obećana još prije tri godine, predstavljaju dio od ukupno 19 miliona eura koje je Grčka izdvojila za HiPERB – Program za ekonomsku rekonstrukciju i razvoj Balkana. No, zbog finansijske krize u kojoj se našla ova država, početak ovog projekta konstantno se odlaže, a izgleda da se tome i dalje ne nazire kraj. Sredstva za ovu bolnicu nisu obezbijeđena ni iz najnovijih zaduživanja – poslanici u Skupštini Republike Srpske nastojali su da projekat rekonstrukcije bolnice u Kasindolu uvrste u kredit Evropske investicijske banke od 100 miliona eura, ali je Vlada RS odgovorila da bi to zahtijevalo izmjenu projekta sa Grčkom  i novi krug pregovora sa Bankom, što bi oduzelo i previše vremena, te je kredit usmjeren na rekonstrukciju Kliničkog centra u Banjaluci i bolnicu u Bijeljini, dok je bolnica u Istočnom Sarajevu, čija infrastruktura se nalazi u najgorem stanju, i dalje ostala na čekanju.

Krajem prošle godine, Miroslav Lučić je Srni rekao kako je “od nacionalnog koordinatora za HIPERB program saznao da su u budžetu Vlade Grčke planirana sredstva za tu investiciju” i na tome utemeljio svoju najavu o raspisivanju tendera do kraja januara. Januar je prošao, tender nije raspisan, a s obzirom da Grčka trenutno spada u najgore ekonomije Europe i svakodnevno je suočena su budžetskim rezovima i protestima nezadovoljnih građana, teško da će se to i dogoditi u dogledno vrijeme.

Desnica Radivojević

„Ukoliko Nacrt i Prijedlog prostornog plana budu blagovremeno uvršteni u dnevni red sjednica predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ovaj važan planski dokument može biti usvojen najkasnije do 31.decembra 2011.godine, odnosno plan ovog federalnog Ministarstva je da taj planski dokument dobijemo do kraja ove godine“, Desnica Radivojević, dopremijer FBiH i ministar prostornog uređenja.

(Oslobođenje, 5.10.2011.)

Autocesta kroz Hercegovinu zaobići će Blagaj i Počitelj, kazao je federalni ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević nakon što je Parlament FBiH usvojio prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za FBiH autocesta na koridoru Vc za 2008. – 2028.

 (24 sata info, 02.01.2012.)

Komentar:

Prostorni plan koridora Vc predstavlja najznačajniji planski dokument u FBiH, koji će, usvoji li ga i Dom naroda, biti osnovni i obavezujući dokument za regulisanje odnosa u prostoru prilikom izgradnje autoceste na koridoru kroz FBiH, a Federaciji će donijeti stotine novih radnih mjesta i mnogo novca u državnu blagajnu. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je, na sjednici održanoj 5. septembra prošle godine, Nacrt prostornog plana područja posebnih obilježja na Koridoru 5c na koji se čekalo niz godina. Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je ovaj plan na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici održanoj 29. decembra. No, na ovu odluku Predstavničkog doma burno su reagovali zastupnici iz HDZ-a BiH koji su naglasili da će se boriti protiv ovakve odluke i da ne isključuju ni ustavne tužbe protiv svih koji su učestvovali u donošenju ovakvog rješenja, iznoseći da prilikom pravljanja Prostornog plana nije ispoštovan Zakon o prostornom planiranju FBiH, utoliko što nije pribavljeno mišljenje kantona prije njegovog usvajanja, a najavili su i stopiranje prostornog plana u Domu naroda. Za HDZ su sporne izmjene trase kojima se zaobilaze Blagaj i Počitelj, dok se, sa druge strane, upravo stanovnici/e ovih mjesta ne slažu sa prolaskom auto-puta pored ovih kulturno-istorijskih spomenika, s obzirom da bi se time ugrožili njihovi prirodni, kulturno-istorijski, ali i turistički kapaciteti, pa ostaje pitanje kome je, zapravo u interesu da se trasa auto-puta ostavi u blizini ovih znamenitosti. Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek se nije izjašnjavao o planu, te ostaje pitanje da li će on biti usvojen.

Očito je da je ministar Radivojević, s obzirom na to da se komplikacije oko usvajanja ovog Prostornog plana nisu razriješile, ipak prenaglio kada je najavio njegovo usvajanje do kraja 2011. godine – što se, kako vidimo, nije desilo.

Selmo Cikotić

“Koliko god treba normirati sve odredbe Međunarodnog humanitarnog prava u upotrebi različitih vrsta borbenih postupaka, operacija, različitih vrsta naoružanja (dozvoljenog i nedozvoljenog), najbolji pristup u primjeni tog prava jeste prevencija rata kao instrumenta”, kazao je ministar odbrane Selmo Cikotić.

(Vijesti.ba, 30. 1. 2012.)

Komentar:

Kasetna municija, ako govorimo o nedozvoljenom naoružanju, je jedan od problema sa kojim se BiH suočavala. BiH je u januaru 2012. uništila i zadnje zalihe ove opasne – i nedozvoljene – municije, a za vrijeme mandata ministra Cikotića, BiH je potpisala (3. 12. 2008.) Konvenciju o zabrani kasetne municije i  ratifikovala je 7. 10. 2010. godine. Navedena Konvencija je ogroman korak naprijed za zemlju koja je ranije proizvodila kasetnu municiju, pa se može zaključiti da je ministar Cikotić u svom radu bio dosljedan u pogledu ovog aspekta poštivanja međunarodnog humanitarnog prava. Ova priča dodatno dobija na težini ako se zna da BiH iza sebe ima težak rat, te neposredno iskustvo u vezi sa nepoštivanjem i kršenjem međunarodnih normi, pravila i konvencija u vezi sa humanitarnim pravom.

Lazo Rajič

Lazo Rajič, predsjednik mostarske Gradske podružnice HSP BiH, kazao je da se ni danas ne zna kada bi Mostar mogao dobiti prostorni plan, premda je početkom 2008. kazano da je rok za njegovo donošenje dvije godine.

(1. 2. 2012., Nezavisne novine)

Komentar:

“Grad-slučaj” ostao je slučaj, zahvaljujući sebičnim interesima (do)sadašnje garniture vlasti. Prostorni plan, očito, više nije pitanje struke nego političkih interesa i odnosa. Član 5. Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Grada Mostara za period 2008 – 2018 godine propisuje da je “rok izrade Prostornog plana 2 (dvije) godine od stupanja na snagu ove Odluke.” Odluke stupaju na snagu danom objavljivanja u službenim novinama, što je u mostarskom slučaju 31. 1. 2008. Dakle, rok za završetak izrade Prostornog plana Grada Mostara je istekao 31. 1. 2010. godine, a plan do danas nije donesen. Lazo Rajič je bio u pravu, no od toga građani Mostara nemaju koristi i možda bi pritisak na gradske vlasti, u ovom slučaju, urodio plodom.

Ranko Škrbić

U Kliničkom centru Banja Luka do kraja ove godine trebalo bi da bude formirana biobanka koja podrazumijeva savremeni način arhiviranja tkiva uzetih od pacijenata iz Republike Srpske (RS), najavio je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić. “Nakon što bude formirana ona će vrlo brzo prerasti u nacionalnu biobanku ili nacionalni arhiv tkiva RS”, dodao je Škrbić.

(Tip.ba, 17. 6. 2011.)

Komentar:

Magazin Fokus je 1. 2. ove godine objavio intervju sa ministrom Škrbićem, u kojem je aktuelizirano pitanje biobanke: “Nedavno ste najavili i formiranje biobanke u UKC-u Banja Luka, koja podrazumijeva savremeni način arhiviranja tkiva uzetih od pacijenata iz Srpske. ŠKRBIĆ: Trenutno sva tkiva, koja se rutinski uzimaju tokom operacija ili dijagnostičkih procedura, čuvamo u Zavodu za patologiju u Banjoj Luci, što predstvalja njegovu svojinu i značajan nacionalni resurs. Međutim, ta arhiva bi sutra mogla da predstavlja značajan zahvat u smislu daljih istraživanja i međunarodnih povezivanja. U narednom periodu želimo da napravimo nacionalni arhiv, te da sve imamo na jednom mjestu.”
Biobanka, kako je i sam potvrdio ministar Škrbić, još uvijek nije formirana. Obećanje koje je dao u junu 2011. godine nije ispunjeno, a “naredni period”, koji ministar spominje, djeluje kao pokušaj “razvodnjavanja” vrlo preciznog obećanja o formiranju biobanke do kraja 2011. godine.

„U roku od tri do pet narednih dana zajednički ćemo predložiti parlamentu BiH zakon o ukidanju zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH“, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka s predstavnicima SDS-a, koje je predvodio Mladen Bosić nakon kojeg su ponovili neslaganje i nezadovoljstvo zbog obustavljanja istrage u „predmetu Dobrovoljačka“, uz tvrdnju da je to „duboko“ politička odluka. 

(24sata.info, 22.01.2012.)

Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) predložio je zaključak kojim traži od poslanika iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH da predlože zakon o prestanku važenja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH.

(24sata.info, 24.01.2012.)

Prijedlozi zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Zakona o Sudu BiH dostavljeni su danas Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru uputili su Drago Kalabić u ime Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH i Darko Babalj u ime Kluba poslanika SDS-a.

(Srna, 01.02.2012.)

Komentar:

Iako sa nekoliko dana zakašnjenja, ovaj potez je u skladu sa najavom Milorada Dodika da će zatražiti ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, a sve zbog obustavljanja istrage protiv više lica osumnjičenih u predmetu “Dobrovoljačka”. Na ovaj način ponovo se aktivira stara priča o ukidanju ovih pravosudnih institucija, koja je započela odlukom NSRS o referendumu za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, a potom bila zaustavljena kada je sa predstavnicima međunarodne zajednice započeo strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u našoj zemlji.

Dijalog je uslijedio nakon što je Narodna skupština RS-a stavila van snage odluku o referendumu, donesenu u aprilu 2011. godine, a kojim je bilo planirano izjašnjavanje stanovnika RS-a o “nametnutim odlukama Visokog predstavnika o Sudu i Tužilaštvu”.

Sa druge strane, iako je ranije najavio da Vijeće ministara BiH neće biti formirano bez istrage o Dobrovoljačkoj, Dodik je na konsultativnom sastanku sa predsjedavajućim Vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom ipak predložio kandidate iz svoje stranke te najavio formiranje izvršne vlasti u BiH za 15-ak dana, pa se čini da do uslovljavanja te vrste ipak neće doći.  Predstavnici RS-a su se, ipak, odlučili da na ustavan način traže rješenje problema, čak iako se na ovaj način podrivaju temeljne institucije BiH koje su i utemeljene na Ustavu, na šta posljednjih dana upozoravaju i predstavnici međunarodne zajednice, ali i stručne javnosti.

Milorad Dodik

Dodik je ustvrdio i da se nijednog momenta nije šalio kada je najavljivao da će RS otvoriti svoje predstavništvo u BiH, te da će to relizirati do kraja godine.

(Dnevni avaz, 9. 8. 2011.)

Komentar:

Znatiželja nas je natjerala da potražimo predstavništva Teksasa u SAD-u, Flandrije u Belgiji, Bavarske u Njemačkoj i Katalonije u Španiji. Nismo uspjeli. Razlog je, vjerovatno, to što je pomalo iracionalno da dio neke države otvori predstavništvo u – svojoj državi. Izuzev, naravno, na Balkanu. Sve u svemu, bez obzira na (be)smisao otvaranja predstavništva RS u BiH, 2012. je stigla, predstavništvo RS do kraja 2011. godine u Sarajevu nije otvoreno, te Milorad Dodik za ovo obećanje od Istinomjera dobija ocjenu “neispunjeno”.

Milorad Dodik

“Pojedinci su presuđeni, ali prema međunarodnoj kvalifikaciji ne može se smatrati da je kolektivitet odgovoran i ne može se smatrati da je RS nastala na genocidu, kad se zna da se zločin desio ’95, a RS je formirana ’92″, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik RS.

(Tanjug/Sarajevo-x.com, 1. 2. 2012.)

Komentar:

Tim Istinomjera ocjenjivaće samo drugi dio DOdikove izjave, koji se tiče formiranja RS: Opštepoznata je činjenica da je 21. 11. nacionalni praznik i neradni dan u Republici Srpskoj, a to je ujedno i dan potpisivanja “Dejtona”. Milorad Dodik je 16. 11. 2011. godine za Srnu izjavio sljedeće: “Ukoliko BiH želi da nastavi da egzistira i da ostane i ako to isto želi i međunarodna zajednica, onda ih pozivam da više uvaže RS, ne u smislu neke naše bolesne ambicije, nego onog što je napisano u Dejtonu” i dodao da je “Dejtonski mirovni sporazum je ‘Sveto pismo’ za Srpsku.”

Dodik je izjavom potvrdio da je RS “zahvalna” Dejtonu za postojanje, a potom je i “utvrdio” tu izjavu, nazvavši Dejton “Svetim pismom” za taj entitet, što je metaforički naziv za fundament postojanja nekoga ili nečega. U ovom slučaju to je RS, a Dodik je sebe demantovao ovakvom izjavom.
Treba li napomenuti da su 1992. UN priznale BiH kao suverenu državu, te da se svaka druga “paradržavna tvorevina” na njenom teritoriju nije mogla smatrati legalnom?