Ekonomska diplomatija Vlade RS: Troškovi i rezultati

Pitanje opravdanosti i svrsishodnosti postojanja brojnih predstavništava Vlade RS u inostranstvu nije novo. Ono je, međutim, ponovo aktuelizovano nakon nedavnih gafova predstavnika/ca vlasti Republike Srpske oko inauguracije Donalda Trumpa, uvođenja sankcija Miloradu Dodiku od strane američkog State Departmenta, ali i izvještavanja medija o tome da se iz Budžeta RS i dalje finansira rad predstavništva u Izraelu koje je, po svoj prilici, privatizovano još prije tri godine, te najava da će RS možda otvoriti još jedno, novo predstavništvo – na Kipru.

TV Bijeljina je nedavno objavila da je predstavništvo Republike Srpske u Izraelu ugašeno, to jest preregistrovano u nevladinu organizaciju, još 2014. godine. Činjenica je da su za ovo predstavništvo i nakon 2014. godine izdvajana budžetska sredstva, iako nijedna institucija koju je TVBN kontaktirala nije eskplicitno potvrdila da je predstavništvo u Izraelu i dalje aktivno u kapacitetu javne institucije, u sklopu Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, koje je nadležno za rad svih predstavništava.

Na 16. sjednici Narodne skupštine RS, održanoj 07.02.2017, tim povodom je predstavnicima/cama Vlade RS postavljeno pitanje da li je ovo predstavništvo ugašeno, ko su njegovi uposlenici ukoliko je i dalje operativno i koji su značajni projekti dogovoreni preko njega. Predstavnica Vlade odgovorila je da će odgovori biti dostavljeni pismeno. Do trenutka pisanja ovog teksta, dvadeset dana kasnije, odgovori još nisu bili dostavljeni. Umjesto toga, premijerka RS medijima je izjavila da ovo predstavništvo i dalje radi, te najavila da će Republika Srpska možda otvoriti još jedno, ovog puta na Kipru:

 

Imamo nekoliko aranžmana gdje određeni ljudi obavljaju određene poslove, ali još nije zaživjelo predstavništvo. To znači da nisu izdvajane pare, ne obezbjeđuje se prostor i slično.

Željka Cvijanović, 20.07.2017.

 

Na 16. sjednici NSRS u pitanje je doveden i rad Kancelarije Vlade RS u Washingtonu, te je poslanik Zdravko Krsmanović zatražio da se na sjednici Vlade razmotri djelovanje ove kancelarije i inicira smjena njenog šefa Obrada Kesića, posebno s obzirom na činjenicu da je Milorad Dodik nedavno završio na “crnoj listi” State Departmenta. Ministar pravde RS na to je samo odgovorio da sva prestavništva podnose izvještaje o svom radu, pa će i izvještaj o radu Kancelarije u Washingtonu “sasvim sigurno biti razmatran”.

Rad ovih predstavništava može se posmatrati sa više aspekata, od kojih se, svakako, njihov uspjeh u privlačenju stranih investicija nameće kao dominantan, budući da su ona i osnivana sa deklarativnim ciljem promocije ekonomske saradnje i privlačenja stranih investicija u Republiku Srpsku. Istinomjer je već pisao o radu i rezultatima Kancelarije RS u Washingtonu, ali i pogled na investicioni “rejting” ostalih država u kojima RS ima predstavništva, pokazuje da u njihovom osnivanju nije bilo nikakve dosljedne ekonomske logike.

 

Tabela: Visina stranih investicija po državama (države u kojima postoje predstavništva prikazane su plavom bojom)

 

Države koje su odabrane za otvaranje predstavništava nemaju mnogo toga zajedničkog u pogledu visine investicija koje iz njih dolaze u Republiku Srpsku. Srbija i Rusija, čija su predstavništva bila najskuplja za građane/ke RS, te su skoro svake godine bilježila sve veće izdatke, nalaze se na prvom i drugom mjestu po visini investicija u RS, prema podacima za period od 2007. do 2015. godine. Obje zemlje izbile su na vrh liste još 2007. godine, kada su privatizovani Telekom RS, Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči. Ove privatizacije (zajedno sa registrovanim ulaganjem EFT grupe u TE “Stanari”) čine čak 66% ukupnih stranih ulaganja registrovanih u periodu 2007-2015, koja su iznosila 2,96 milijardi КМ. Sama prodaja Telekoma, u visini od 1,28 milijardi KM, čini 43% ukupnih stranih ulaganja u ovom periodu.

Nakon 2007. godine, investicije iz Srbije i Rusije više se nisu približile iznosima zabilježenim te godine, a u 2014. čak je registrovan negativan bilans investicija iz Srbije, u iznosu od -38.084.000 KM. Stopa rasta investicija iz Srbije u RS uglavnom je bila u padu tokom ovih godina, sa izuzetkom 2011. godine, kada je porasla sa 19 na 66 miliona KM. Slična je situacija i sa trgovinskim deficitom sa ovom državom, koji se uglavnom povećava iz godine u godinu, sa izuzetkom 2011. i 2013. godine, kada se smanjio za 26% i 12% (pri čemu je ukupni bilans ostao negativan). Istovremeno, predstavništva u Beogradu i Moskvi do kraja 2015. godine potrošila su 4.968.407 i 4.707.828 KM budžetskih sredstava i to, ako je suditi prema revizorskim izvještajima, često netransparentno i neplanski.

 

Slučajevi Belgije i Grčke posebno su zanimljivi. U pogledu visine investicija, ni jedna ni druga država ne nalaze se čak ni u prvih 40 na listi država iz kojih dolaze strane investicije, a koju je sastavila Vlada Republike Srpske. Investicije iz ovih država toliko su niske da su svrstane u kategoriju “ostale države” i o njima ne postoji precizna evidencija po godinama. Međutim, predstavništvo u Belgiji treće je po visini potrošenih budžetskih sredstava u posmatranom periodu (4.251.313 KM). Kako podataka o investicijama iz Belgije nema, jedina moguća usporedba opravdanosti ulaganja u ovo predstavništvo je bilans trgovinske razmjene, koji je, kao i u slučaju većine ostalih država, kontinuirano negativan. Trgovinski deficit sa Belgijom rastao je do 2011, smanjivao se do 2014, da bi u 2015. godini ponovo porastao za preko 100%.

Otvaranje i održavanje predstavništva u Belgiji očito nije povezano ni sa kakvim ekonomskim odnosima sa ovom državom, već isključivo sa činjenicom da su ključne institucije EU smještene u Briselu. Sa druge strane, Grčka nema ni tu vrstu “strateškog položaja”, niti se nalazi u kategoriji iole značajnog izvora investicija, ali je Republika Srpska i u ovoj državi imala predstavništvo – i to u više navrata. Konkretno, predstavništvo u Grčkoj ugašeno je 2007. godine; ponovo otvoreno 2013. godine, a potom drugi put ugašeno 2015.  U svom “dvokratnom” postojanju, ovo je predstavništvo potrošilo 389.643 KM.

Predstavništvo u Njemačkoj četvrto je po visini potrošenih budžetskih sredstava u praćenom periodu (3.599.746 KM), dok je ova država 17. po visini investicija koje su ušle u Republiku Srpsku. Godišnji prosjek investicija iz Njemačke je 524.125 KM, sa velikim oscilacijama – od 38.000 KM koliko je zabilježeno 2010. godine, do 1.448.000 u 2015. Trgovinski bilans takođe je bio neujednačen, ali uvijek u deficitu. Najmanji je zabilježen 2013. (-22.781.000 KM), a najveći 2008. godine (-124.427.000 KM)

Već pomenuto predstavništvo u Izraelu, čije je samo postojanje nedavno dovedeno u pitanje, nalazi se na petom mjestu po visini “troškova održavanja” (2.309.202 KM), dok se ova država nalazi na 20. mjestu po visini investicija, koje ukupno jedva prelaze visinu troškova samog predstavništva (2.593.000 KM). I trgovinski bilans sa Izraelom je negativan, uz povremeno smanjenje deficita (2010. i 2015. godine).

Jedina država koja pokazuje iole pozitivne rezultate trgovinske razmjene sa RS jeste Austrija, u kojoj je predstavništvo otvoreno 2012. godine, a na njega je do sada utrošeno 1.701.053 KM. Od 2011. godine, Republika Srpska bilježi pozitivan bilans trgovinske razmjene sa Austrijom, što je čini izuzetkom u odnosu na sve ostale države u kojima RS ima predstavništva. Ipak, isto se ne može reći i za visinu investicija iz ove države u Republiku Srpsku, koje su bile najviše 2008. godine (58,4 miliona KM), otkada su uglavnom bile u padu, te su 2015. godine čak prešle u minus (-15,3 KM).

Tabela: Troškovi predstavništava i trgovinski bilans

Kada se pogleda stopa rasta investicija u državama u kojima postoje predstavništva, vidi se da ni tu ne postoji nikakva bitno različita dinamika u odnosu na države u kojima RS nema predstavništva. Procenti rasta ili pada visine investicija iz svih prikazanih država oscilirali su od nekoliko promila do nekoliko desetina hiljada, bez obzira na to da li se radi o državama u kojima djeluju predstavništva Vlade RS ili ne. Isto važi i za visinu izvoza iz RS u ove države.

Tabela: Stopa rasta investicija po državama 

Tabela: Izvoz iz RS

Kada se pogledaju svi ovi podaci, jasno je da Vlada RS nije imala nikakvu ekonomsku strategiju po kojoj je otvarala (i zatvarala) svoja predstavništva po svijetu. Ona nisu bila fokusirana na zemlje iz kojih dolazi najviše investicija – da jesu, svakako bi uključila Veliku Britaniju, Holandiju i Sloveniju, iz kojih je u posmatranom periodu došlo 4 puta više investicija (preko 510 miliona KM) nego iz Njemačke, Izraela i SAD zajedno (nešto manje od 125 miliona KM, od čega samo iz Austrije oko 118 miliona). Isto tako, nije moguće utvrditi nikakvu pravilnost u kretanju ekonomskih trendova (investiranja i trgovine RS sa navedenim državama) u periodu otkada su u njima otvorena predstavništva, koja bi pokazala da je njihov rad na bilo koji način uticao na realno jačanje njihoviih ekonomskih odnosa sa Republikom Srpskom.

(istinomjer.ba)

 

 

Reforma penzionog sistema čeka dogovor SDA i HDZ-a

Prijedlog Zakona o PIO/MIO koji bi podrazumijevao novi obračun penzija, po bodovnoj formuli na osnovu koje će se vršiti...

Damir Dajanović

Službena vozila Predsjedništva BiH: Javno vlasništvo, tajna pravila (II)

Pokušavši da utvrdimo kako je regulisano korištenje službenih vozila u Predsjedništvu BiH, tražili smo od Predsjedništva da nam dostavi svoj interni Pravilnik o korištenju službenih vozila. Zahtjev...

Tijana Cvjetićanin

Selma Ašćerić

Aida Ajanović

Zakon o uvezivanju radnog staža u FBiH: Dvije godine najava bez konkretnih rezultata

Ekonomsko - socijalno vijeće FBiH na sjednici održanoj prošle sedmice, nije dalo svoju podršku teksu Zakona o preuzimanju finansiranja neizmirenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji...

Dalio Sijah