On je podsjetio da su ranije, zbog nerazumijevanja na nivou BiH, postojali veliki zastoji na nekim drugim kreditnim linijama za Klinički centar u Banjaluci, autoput, te za krak gasovoda “Južni tok”.
“Dakle, mi nismo spremni više da naši projekti zavise od cinizma koji možemo da vidimo i čujemo u Sarajevu, nego hoćemo da to bude brzo i ‘propusno’, jer ako ne bude tako onda se pitamo za šta će nam uopšte taj parlament i te strukture”, ocijenio je Dodik.
On je istakao da gasovod “Južni tok” u Republici Srpskoj “ne dodiruje” ni u čemu interese FBiH, ne pravi obaveze ni za BiH u cjelini, niti za FBiH.
“To je projekat koji Republika Srpska razvija zajedno sa ruskim partnerima i Ruskom Federacijom i mi ćemo nastaviti da to i dalje stavljamo u vrh prioriteta na svim mjestima odlučivanja gdje je potrebno, pa i u parlamentu BiH”, rekao je Dodik.
(Nezavisne novine, 15.09.2014.)
Komentar:
Potpisujući jučer u Moskvi ugovor o direktnoj isporuci gasa za RS, predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik je izjavio kako je zbog „nerazumijevanja na nivou BiH“, ali i „sarajevskog cinizma“, u zastoju i projekat izgradnje kraka gasovoda „Južni tok“ koji bi prolazio kroz RS. Ovaj projekat gasovoda koji bi prolazio kroz više evropskih država, već duže vremena je jedna od glavnih tema o kojoj govori predsjednika RS-a, koji je još krajem prošle godine najavljivao skoro dobijanje saglasnosti Vijeća ministara za potpisivanje ugovora sa Ruskom Federacijom oko projekta „Južni tok“. U septembru prošle godine najavljeno je i kako će Srbija pomoći RS u izgradnji kraka ovog gasovoda u ovom bh. entitetu.
Kako se Vijeće ministara nije izjasnilo ni do početka februara ove godine, Milorad Dodik je najavio čak i povlačenje svojih ministara iz Vijeća ministara i blokadu državnih institucija. Iz FBiH tada su stigli prigovori da je ovaj ugovor o izgradnji Južnog toka u suprotnosti sa planom koji je ranije usklađen sa Europskom energetskom zajednicom.
Međutim, mimo svih dešavanja u našoj zemji, projekat izgradnje Južnog toka osporen je i od strane Evropske komisije. Evropski zvaničnici su tada istakli da nemaju ništa protiv izgradnje gasovoda, ali kada se poštuju konkurencijska pravila i Energetski paket EU, što kako smatraju, nije bio slučaj.
Vijeće ministara na dnevnom redu za sjednicu održanu 08. maja je imalo i „Nacrt osnova za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma između Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u oblasti plina i elektroenergetike“, koji je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali je on skinut sa dnevnog reda, upravo zbog upozorenja EU-a.
„Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, ima obavezu da primjeni sve obaveze koje proizilaze iz tog Ugovora. Praktično, to znači da bi dio Južnog toka koji prolazi kroz zemlje Energetske zajednice morao da posluje po istim pravilima i principima kao i onaj u zemljama članicama EU“, naveli su u svom saopštenju tada iz Evropske komisije.
Zbog ovog projekta Evropska komisija je upozorila i druge zemlje uključene u ovaj projekat, u prvom redu Bugarsku i Austriju, gdje je projekat i obustavljen do daljnjeg.
Dakle, ako pogledamo hronologiju dešavanja, možemo vrlo lako zaključiti da prepreka projektu Južnog toka nisu vladajuće garniture iz FBiH, nego nepoštivanje preuzetih obaveza prema EU, te je ova Dodikova izjava očigledno neistinita. Svakako bi i novi ugovor o direktnoj isporuci plina za RS, potpisan sa Ruskom Federacijom mogao bi biti predmet novih kritika od strane EU-a.
Također, na državnom nivou, prema zvaničnoj evidenciji, nije se raspravljalo o rekonstrukciji KBC-a Banjaluka.
Inače, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, donijelo je u aprilu 2013. godine Odluku o prijenosu odobrenih a neutrošenih 1.973.439,30 KM iz proračuna bh. institucija i međunarodnih obveza BiH Vladi Republike Srpske za rekonstrukciju bolnice Kasindo, shodno instrukciji Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Međutim, nikakvih inicijativa za rekonstrukciju KBC-a Banjaluka, na državnom nivou nije bilo.
Sa druge strane, NSRS je još u junu 2011. godine dala saglasnost za kredit od 100.000.000 eura kod Evropske investicijske banke, za izgradnju bolnice u Bijeljini i rekonstrukciju i opremanje Kliničkog centra u Banjaluci. Ugovor za kredit je potpisan iste te godine. Za isti projekat Vlada RS je bez problema uzela kredit i od Vlade Republike Koreje u iznosu od 30 miliona dolara. Projekat obnove KBC Banjaluka je provođen u aktuelnom mandatu ali aktivnosti nisu provođene u planiranom vremenskom roku. Dakle, od početka mandata inicijativa za rekonstrukciju ovog bolničkog objekta je vođena sa entitetskog nivoa, pa se postavlja pitanje o kakvim je opstrukcijama na državnom nivou govorio Dodik.
S obzirom na to možemo zaključiti i da je dio Dodikove izjave koji se odnosi na zastoj u rekonstrukciji ovog kliničkog centra također neistinit.
(Istinomjer.ba)