Dodatna pitanja Evropske komisije u kontekstu predizborne kampanje u BiH

Vrlo brzo će biti jasno u kojem pravcu će se stvari kretati kada je odgovaranje na novopristigle upite u pitanju, odnosno da li će dodatna pitanja Evropske komisije biti, u kontekstu predizborne kampanje koja se već uveliko vodi, iskorištena na pozitivan ili negativan način.

U skladu sa ugovorenim razvojem odnosa između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, Evropska komisija je našoj zemlji poslala dodatnih 655 pitanja, na koja bi, kako se navodi, trebalo odgovoriti u roku od tri mjeseca.

Kao što je javnosti već poznato, dodatna pitanja nisu ništa novo ni neuobičajeno kada je u pitanju proces integracija u EU. Naprotiv, svaka od zemalja u regionu imala je zadatak da na njih odgovori. Tako je Makedonija svojevremeno dobila 181 dodatno pitanje, Crna Gora 673, Albanija 500, Srbija 629, te Hrvatska 184.

Dodatna pitanja uslijedila su nakon što je Bosna i Hercegovina predala odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, te ako se uzme procentualan odnos spram osnovnih pitanja koje je naša zemlja dobila, njihov je broj nešto manji u odnosu na broj koji su dobile zemlje u našem neposrednom okruženju. No, sam broj čini se nije toliko bitan, koliko je bitna sadržina dodatnog upitnika, te kvalitet odgovora koji će uslijediti.

U skladu sa izjavom direktora Direkcije za evropske integracije BiH, Edina Dilberovića “radi se o tehničkim podacima i odgovorima koji će pružiti dodatna objašnjenja na već odgovorena pitanja iz Upitnika” te se kako tvrdi, “u realizaciji te obaveze ne očekuju veći problemi”.

Prvi dio pitanja, njih 106, odnosi se na političke kriterije, dok se u drugom dijelu traže dodatna objašnjenja vezana za ekonomiju. Upravo u tom prvom dijelu, čini se da jedan broj pitanja nije isključivo tehničke naravi, kako to navodi Dilberović, te u skladu sa već poznatim stavovima relevantnih političkih partija i njihovih funkcionera u institucijama, nije posve sigurno da problema pri odgovaranju neće biti. U tom smislu, jedno od takvih pitanja je i  “zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi?”. Kakav će odgovor nadležnih na ovaj upit uslijediti ostaje da se vidi, ali je činjenica da je neprovođenje odluka ustavnih sudova u demokratski uređenim sistemima nešto se ne dešava, i za šta je veoma teško naći opravdanje.

U bliskoj vezi sa predhodnim je i zahtjev da se opiše“ trenutna situacija u vezi sa praksom “dvije škole pod jednim krovom” u Srednjobosanskom kantonu”, te navede “šta je urađeno ili se planira uraditi u pogledu izvršenja presude Vrhovnog suda FBiH iz 2014. godine, koja nalaže da Hercegovačko-neretvanski kanton uspostavi jedinstvene, integrirane i multikulturalne škole sa jedinstvenim nastavnim planom i programom?”. Dodatno se i pita, a u skladu sa zakonima i praksom demokratskog svijeta, “u koliko slučajeva je neizvršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dovelo do krivičnog postupka zbog kašnjenja ili odbijanja da se izvrše odluke Ustavnog suda?”, te se zahtjeva da se u vezi sa tim Evropskoj komisiji dostave podaci.

Još jedan od zahtjeva Evropske komisije koji se odnosi na našu ustavno-pravnu stečevinu je da se “dostave ažurirane informacije u vezi sa izvršenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i povezanih presuda protiv Bosne i Hercegovine o zabrani diskriminacije, uključujući mjere predviđene za njihovo potpuno izvršenje“. Na ovo pitanje neće biti teško dati odgovor obzirom da se na implemetaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, na žalost, nije radilo, niti uradilo bilo šta.

Dodatna pitanja dolaze u vrijeme rasplamsavanja predizborne kampanje. U tom kontekstu gledano, postoji realna mogućnost da se ispunjavanje obaveze Bosne i Hercegovine u formi slanja odgovora u predviđenom roku ne samo dovede u pitanje, već i da se sama pitanja iskoriste za nastavak i produbljivanje krize. “Koje su zakonske osnove za princip „konstitutivnosti naroda” i kako je taj princip povezan sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU?”, te “da li bi Ustav dozvolio primat prava EU nad domaćim pravom nakon pristupanja?”, dobri su primjeri iz dodatnog upitnika koji bi političkim partijama mogli poslužiti u dnevno-političke svrhe, zanemarujući pri tom obavezu da se na njih odgovori na najbrži i najkvalitetniji mogući način, te tako nastavi put na koji su se, barem deklarativno obavezale sve relevantne političke opcije u Bosni i Hercegovini. Tako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić podvukao da će se za odgovranje na dodatna pitanja koristit već formirana tijela Mehanizma koordinacije, ali upravo i izrazio bojazan da bi predizborna kampanja mogla negativno uticati na čitav proces:

Moram reći, naravno, da je ovo specifično predizborno vrijeme koje je uvijek opterećeno dodatnim i tenzijama i blokadama i da ono može negativno utjecati i na ovaj dio faze odgovaranja na dopunska pitanja.

Denis Zvizdić, 26.06.2018.

Sa druge strane, Zvizdić je izrazio i očekivanje da će svi biti racionalni i shvatiti značaj ove aktivnosti, te da “poslije ove aktivnosti praktično ne bi ništa drugo trebalo stajati na putu dobivanja kandidatskog statusa”. Međutim, kada je o dobijanju kandidatskog statusa riječ, treba naglasiti da u skladu sa procedurama, slanje odgovora na dopunska pitanja nije samo po sebi garant da će taj status nekon toga Bosna i Hercegovina neizbježno dobiti. Tako se na zvaničnoj stranici Delegacije EU u BiH navodi da se mišljenje Evropske komisije na osnovu kojeg se dodjeljuje kandidatski status ne zasniva samo na odgovorima koji su dati u Upitniku, te da “odgovori na Upitnik predstavljaju glavni element procesa prikupljanja informacija, ali ne i jedini. Pored njega, Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona. Komisija također dobija izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama kako bi dobila informacije za procjenu”.

Za sada, ključni akteri političke scene ne komentarišu sadržaj dodatnog upitnika. Jedna od rijetkih izjava političkih zvaničnika vezana za dodatna pitanja je ona predsjednice Vlade RS-a, Željke Cvijanović u kojoj se izražava opitmizam u pogledu ispunjanjavanja ove obaveveze koju je BiH preuzela na sebe:

Moja očekivanja su da će dodatna pitanja u svrhu pripreme mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU dobiti uskoro svoj odgovor i da se poslije toga bar može ući u proces da čekamo neko mišljenje koje bi trebalo da bude pozitivno.

Željka Cvijanović, 28.06.2018.

Vrlo brzo će biti jasno u kojem pravcu će se stvari kretati kada je odgovaranje na novopristigle upite u pitanju, odnosno da li će dodatna pitanja Evropske komisije biti, u kontekstu predizborne kampanje koja se već uveliko vodi, iskorištena na pozitivan ili negativan ili način.

Kašnjenje sa predajom odgovora na Upitnik Evropske komisije, podsjećamo, bilo je uslovljeno ne samo složenim procedurama pri donošenju odluka kroz Mehanizam kooordinacije, već i suštinskim neslaganjem oko nekoliko pitanja relevantnih političkih aktera u Bosni i Hercegovini. Mogućnosti zloupotrebe dodatnih pitanja u svrhu predizborne kampanje su reklo bi se neograničene, što otvara mogućnost za njihovo korištenje na negativan način, gdje bi obaveze da se odgovori bile gurnute u drugi plan, a u prvi plan bi izbile tendencije ka pridobijanju jeftinih političkih poena u nadi da će oni donijeti glasove na dolazećim izborima.

Sa druge strane, političke partije, prije svega one vladajuće imaju šansu da pozitivnim pristupom, brzim i kvalitetnim odgovorima u zadanom roku, netom prije izbora pokažu da su sposobne za tako nešto. Takav rezultat bi, sasvim legitimno, mogao biti iskorišten u izbornoj kampanji kao dokaz da su političke partije na vlasti sposobne za takvu vrstu djelovanja.

Kao i mnoštvo drugih pitanja u i oko Bosne i Hercegovine, dodatna pitanja su tu i čekaju na odgovore. Kako će se stvari odvijati ostaje da se vidi.

(istinomjer.ba)

 

Od danas veće penzije u RS

Premijerka Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović oktobra prošle godine najavila je da će u drugom kvartalu 2018....

Nakon donošenja Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, privrednici traže povrat sredstava

Nakon što je Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini usvojen sredinom 2015. godine od strane oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te objavljen u Službenom glasniku BiH,...



Hrvatska će “voditi brigu” o imovini Bosne i Hercegovine

Ni nakon više od 20 godina nakon završetka rata država Bosna i Hercegovina nije riješila status svoje imovine koju ima u državama bivše Jugoslavije. Pouzdanih i zvaničnih procjena o imovini, odnosno...