Diplomatija bez zakonskih okvira i unutrašnjih pravila

Pokušaj revizije presude iz 2007. godine, po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, osim što je izazvao novu političku krizu u zemlji iznio je na površinu i brojne probleme i nedorečenosti koje duže vremena postoje u odnosima institucija koje vode vanjsku politiku BiH. 

Problemi su se jasno mogli vidjeti i iz međusobnih prepiski člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića i ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka iz perioda neuspjelog pokušaja revizije navedene presude.

Nakon Izetbegovićeve najave revizije presude ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak je ambasadorici BiH u Holandiji uputio instrukciju kojom je obavijestio da:

U odsustvu zakonite odluke nadležnog organa BiH (Predsjedništvo BiH), kao i izričite instrukcije Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ambasada BiH u Hagu ne može preduzimati bilo kakve radnje koje bi mogle biti tumačene kao interpretacija ili prejudiciranje zvaničnog stava nadležnih organa BiH.

Igor Crnadak, 19.02.2017.

Tim povodom reagovao je Izetbegović koji je Crnadka optužio za zloupotrebu položaja.

Instrukcija kojom je ministar Crnadak naložio ambasadorici Čolaković da Registraru Međunarodnog sudu pravde dostavi njegovo pismo, za čije upućivanje nije bio ovlašten odlukom Predsjedništva BiH, predstavlja tešku zloupotrebu položaja ministra vanjskih poslova i Ambasade BiH u Hagu u svrhu davanja zvaničnog državnog karaktera neovlaštenoj korespondenciji sa Međunarodnim sudom pravde koja ne predstavlja zvanični stav države Bosne i Hercegovine.

Bakir Izetbegović19.02.2017. 

Međusobno nadmudrivanje se nastavilo, a Crnadak se u svom odgovoru Izetbegoviću pozvao na zakonitost svog postupanja.

Gospodine Izetbegoviću, obavještavam vas da u skladu s važećim zakonodavstvom BiH, ja kao ministar spoljnih poslova BiH imam ovlašćenja za saradnju s međunarodnim organizacijama, ali i sa drugim tijelima i međunarodnim institucijama. Pošto je Međunarodni sud u Hagu jedno od šest glavnih tijela Ujedinjenih nacija, korespondencija s ovim tjelom je u mojoj nadležnosti.

Igor Crnadak, 20.02.2017. 

Podsjećamo, ambasadore BiH imenuje Predsjedništvo BiH, na osnovu Odluke o postupku imenovanja iz 2013. godine, a navod ministra o nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova BiH koja je propisana Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH jeste tačan, no Član 8. već u prvom svom stavu glasi:

Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za: provođenje utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smijernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Naime, Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nema Zakon o vanjskim poslovima, iako ima sve institucije nadležne za obavljanje vanjskih poslova. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje raspolaže značajnim budžetskim sredstvima, poslove iz svog djelokruga obavlja bez gore pomenutog zakona.

Uzimajući u obzir činjenicu da BiH širom svijeta ima svoje ambasadore, konzule i predstavnike, i to u 44 ambasade, 6 konzulata i 6 stalnih misija, pomalo je nevjerovatno da svi oni svoj angažman obavljaju bez jasnih i preciznih zakonskih okvira i unutrašnjih pravila.

Posljednji Zakon o vršenju vanjskih poslova usvojen je 1992. godine, a u aktuelnom mandatu nije bilo aktivnosti na usvajanju novog zakona. Ministarstvo i dalje djeluje u skladu sa dokumentom Opšti pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike u BiH”, kojeg je 2003. godine usvojilo Predsjedništvo  BiH.

U Ustavu BiH, članom V 3. propisana su ovlaštenja Predsjedništva BiH za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, a članom III 1.(a) nadležnosti institucija BiH kada je u pitanju vanjska politika.

Proteklih godina BiH je imala mnoge neuspjele i zaustavljene pokušaje donošenja Zakona o vanjskim poslovima BiH. Analizirali smo posljednje dvije godine, kao najznačajnije za BiH na europskom putu, kada je ovaj zakon, osim potrebe, postao i obaveza.

Podsjećamo na situaciju iz 2015. godine, kada je ovo pitanje iznova aktuelizirano kroz službeni zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, da se ministarstvo vanjskih poslova službeno očituje na postavljeno zastupničko pitanje sa 18. sjednice PD Parlamentarne skupštine BiH, održane 07.10.2015.godine o tome “zašto nije usvojen Zakon o vanjskim poslovima i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji?”

U novembru 2015. godine MVP BiH, na zastupničko pitanje “zašto ministarstvo vanjskih poslova BiH nije donijelo Zakon o vanjskim poslovima” odgovorilo je, između ostalog da je tadašnja radna grupa Ministarstva vanjskih poslova BiH izradila radnu verziju Zakona  o vanjskim poslovima, ali da se Predsjedništvo BiH nikada o njoj nije očitovalo. Tada je (ponovo) zaustavljen proces kojim je BiH napokon mogla dobiti tekst Zakona o vanjskim poslovima. To bi zasigurno bio pomak u odnosu na dotadašnju i još uvijek postojeću pravnu prazninu.

Usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MVP BiH još uvijek nije došlo na dnevni red u Vijeću ministara. Prema navodima MVP, tekst pravilnika je pripremljen još kada je BiH bila članica Vijeća sigurnosti i od tada se navodno čeka na saglasnost. Vijeće ministara BiH nikada nije dalo saglasnost na Pravilnik, u skladu sa svojim nadležnostima, nego je umjesto toga naknadno pristupilo izmjenama pravilnika, u skladu sa podzakonskim propisima, koji su u međuvremenu doneseni. Izmjene i usklađivanje pravilnika sa propisima u nadležnosti su resornih ministarstava. Pravilnik je i poslije toga mijenjan, ali nikada nije usvojen novi tekst.

Novi pokušaj donošenja Zakona desio se i u maju 2016. godine, kada je Predsjedništvo BiH na 24. redovnoj sjednici donijelo Zaključak da se pristupi izradi strategije vanjske politike Bosne i Hercegovine, za period 2017.-2020. i formira nova radna grupa, koja treba da analizira kapacitet postojeće strukture Ministarstva vanjskih poslova i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH. Nakon analize, uz konačni prijedlog strategije trebalo je pripremiti i Predsjedništvu BiH na razmatranje dostaviti nacrt zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine kojim se uređuje način obavljanja vanjskih poslova.

Pomake u pogledu zakonskih rješenja, osim Predsjedništva BiH, najavljivao je i podržavao i ministar vanjskih poslova BiH.

Sagledali smo trenutno stanje u Ministarstvu inostranih poslova i diplomatsko-konzularnoj mreži BiH i konstatovali da treba da mijenjamo mnogo stvari i otklonimo razne nelogičnosti, sve s ciljem racionalizacije i unapređenja našeg rada, kao i popravljanja imidža BiH u svijetu.

Igor Crnadak, 14.06.2016.

Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova formirali su ubrzo i radnu grupu sastavljenu od predstavnika kabineta sva tri člana Predsjedništva, Ministarstva i Direkcije za evropske integracije. Prema Crnadkovim riječima grupa je trebala “ne samo da pripremi zakon o vanjskim poslovima nego i da analizira u kom dijelu treba osvježiti naše smjernice vanjske politike da bi se došlo do nove vanjskopolitičke strategije.” Tada je najavljena i “ozbiljna analiza” diplomatsko konzularnih predstavništava, s mogućnostima zatvaranja nekih od postojećih DKP-a i otvaranja novih.”

Međutim, kako se može vidjeti iz izjave date gotovo pola godine kasnije, pomaka gotovo da nije ni bilo.

Formirana je komisija koja je sastavljena iz tri kabineta članova Predsjedništva BiH i ministarstva. Radi se na spoljnopolitičkoj platformi i analizi diplomatsko-konzularne mreže, a takođe se priprema i nacrt zakona o spoljnim poslovima i nadam se da će se on na proljeće naći pred parlamentom BiH.

 Igor Crnadak, 14.11.2016. 

I iz Ureda za reviziju Institucija BiH kroz izvještaje, već godinama, se upozorava na nedostatak i važnost donošenja Zakona o vanjskim poslovima.

Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, u svojim izjavama često je naglašavao da to predstavlja prepreku u radu MVP BiH, ali i u radu cjelokupne diplomatsko-konzularne mreže BiH. 

Krajem 2016. godine Zvizdić je, na zastupničko pitanje “kada će biti usvojen zakon o vanjskim poslovima”, rekao da će se to desiti najkasnije do kraja marta 2017. godine.

Najavljeni martovski rok je prošao, a BiH nije dobila Zakon o vanjskim poslovima. I dalje smo svjedoci mnogih nejasnoća kada je u pitanju diplomatska korespondencija. Država Bosna i Hercegovina i dalje nema ambasadore u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji.

BiH je država u kojoj je posve nejasna raspodjela nadležnosti i ovlaštenja, zbog čega se i dalje čeka konačan epilog situacije vezane za “diplomatski okršaj” ambasadorice Čolaković i ministra Crnadka. Naime, Crnadak je krajem marta izjavio da pokreće disciplinski postupak protiv ambasadorice Čolaković, jer je odbila da njegovo pismo u vezi sa revizijom presude po tužbi protiv Srbije proslijedi Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Komisija koja je ispitivala ovaj slučaj završila je svoj posao i predala izvještaj u moj kabinet, a na osnovu onog što sam vidio, očigledno je da je tu bilo kršenja procedura i zato će moj sljedeći potez biti pokretanje disciplinskog postupka protiv Čolakovićeve. Na kraju tog postupka, vidjećemo do kakvih sankcija i posljedica će doći.

Igor Crnadak, 29.03.2017. 

Ni dan danas nikome nije jasno ko je kome nadređen u “diplomatskoj hijerarhiji” BiH, a ministar Crnadak ne odustaje od dokazivanja disciplinske odgovornosti Čolakovićeve.

Ovaj slučaj još nije zatvoren, iako je jasno da ozbiljne sankcije za težak prekršaj Čolakovićeve neće biti moguć zbog protivljenja jednog člana Predsjedništva. Jedina prava sankcija u ovom slučaju bi morala da bude smjena ambasadora.

Igor Crnadak, 25.06.2017. 

Komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova BiH, iako Crnadak nije precizirao o kom članu predsjedništva je riječ, Bakir Izetbegović je svojim odgovorom potvrdio da se radilo o njemu.

Upustio se u to da tumači međunarodnu politiku u ime Predsjedništva BiH, a onda se čudi zašto je Čolakovićeva postupila kako je postupila. Tako da je vrijeme da ta cijela stvar ostane iza nas.

Sve će to s 2018. godinom proći.

Bakir Izetbegović, 26.06.2017.

Kada bi političari u BiH uistinu htjeli poštovati pravila i postupiti ispravno, u nedostatku vlastite legislative u ovom slučaju mogli bi se, osim samo sa Odlukom Predsjedništva BiH o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH, poslužiti i Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima i Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima (čija država ugovornica je i BiH). Pomenute Konvencije predstavljaju kodifikaciju međunarodnog običajnog prava, detaljno reguliraju status diplomatskih predstavnika kao i drugih članova diplomatskog Predstavništva.

Zaključak je jasan, a to je da Ministarstvo vanjskih poslova BiH i dalje (ne)funkcioniše bez Zakona o vanjskim poslovima. O motivima zašto do danas nemamo Zakon dalo bi se diskutovati, ali da su odgovorni i nadležni za normativne praznine u ovom slučaju Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, svako iz svoje nadležnosti, sasvim je jasno.

(Istinomjer.ba)

BiH uskoro dobija Zakon o vanjskim poslovima

Istinomjer je već pisao o tome da je Bosna i Hercegovina jedina država u regionu koja nema Zakon o vanjskim poslovima i...

Selma Ašćerić

„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na "online sceni" u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni portali, dok zapravo sa novinarstvom imaju malo ili nimalo veze. Njihovi autori i...

Emir Zulejhić

Dalio Sijah

Selma Ašćerić

NSRS, SNSD i RTRS

Prije dvije sedmice, Narodna skupština Republike Srpske imala je svoju vjerovatno najburniju sjednicu. Povod je bio skidanje revizorskog izvještaja sa dnevnog reda. Rezultat je bio novi val...

Tijana Cvjetićanin