Čović protiv Čovića

Dragan Čović je bio prvi političar koji je, nepune dvije sedmice nakon popisa, iznosio procjene o nacionalnoj strukturi stanovništva u BiH. Nevjerovatno, stoga, zvuči pitanje koje je postavio gostujući u emisiji “Pressing” (N1) u junu ove godine.

SARAJEVO, 21.srpnja (FENA) - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Èoviæ, smatra da je temeljni preduvjet za razgovor o spajanju, odnosno istodobnom održavanju opæih i lokalnih izbora u BiH, donošenje novog izbornog zakona. FOTO FENA/ARHIV

Ja bih mogao postaviti pitanje, evo, i vama i svima dugima – kako mi uopće znamo koliko nas je po nacionalnoj strukturi? Kako su ti podaci uopće došli u javnost ako su oni negdje arhivirani na nekim računarima nad kojima se ima poseban nadzor? Imate dvije entitetske strukture tih statističkih agencija i ovu državnu, a mi već godinu ili dvije špekuliramo oko strukture po nacionalnom ključu.

Dragan Čović, 8.6.2016.

Prva osoba kojoj bi ovo pitanje trebalo uputiti zapravo je sam Čović. Popis u BiH proveden je od 1. do 15. oktobra 2013. godine, a preliminarni rezultati objavljeni su 5. novembra, dok se Dragan Čović već 28.10.2013. oglasio sa svojom “procjenom broja Hrvata”, pozivajući s na misteriozne “podatke koji se svakodnevno dobijaju”.

 

Prema podacima koji se svakodnevno dobivaju, ja osobno mislim da će Hrvata u BiH prema zadnjem popisu stanovništva biti oko 570.000.  

Dragan Čović, 28.10.2013.

Čović nije bio jedini, ali jeste bio prvi političar u BiH koji je iznosio ovakve procjene u trenutku kada nisu bili objavljeni čak ni preliminarni rezultati popisa – koji su sadržali samo podatke o ukupnom broju stanovnika/ca u BiH. Čović se svoje priče o “procijenjenom broju Hrvata” držao još dugo nakon ove izjave, vraćajući joj se, uglavnom, u kontekstu HDZ-ovih zahtjeva za ustavni preustroj Federacije i izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.  

 

Popis stanovništva je dao odgovor, iako su ovo još nezvanični podaci, ali dao je odgovor na dva pitanja. Prvo je pitanje da nas ima, ipak, pristojniji broj – i da smo jednostavno otporan i žilav narod – nego što su neki priželjkivali i procjenjivali. I druga stvar, gdje god se nismo politički organizirali, nas nema. I to je upozorenje Draganu Čoviću kao onom koji u ime hvatskog naroda stavlja potpis na bilo koji novi dokument.

Nismo mi zadovoljni u Federaciji ni slučajno. Kako ćete biti zadovoljni, a u Sarajevu nemate više od 2% Hrvata? Ali, ako gledamo najave kakve su bile, kakve su nečije prognoze bile oko pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, čak su bile špekulacije oko toga kako će više biti “ostalih” nego Hrvata… S te strane, onda kad kažete 550 ili 570 tisuća, mogli bi kazati da imate zadovoljstvo. Međutim, ključna poruka ovog svega je, stvarno, gdje niste bili politički organizirani, vas nema. To je jednako i u Federaciji i u Republici Srpskoj.

Dragan Čović, 20.01.2014.

 

U ovakvim i sličnim istupima, Čović je svoje sopstvene procjene predstavljao kao činjenicu o kojoj je sasvim legitimno diskutovati, iako se nijedna statistička institucija nije oglasila o etničkoj strukturi stanovništva u BiH sve do zvanične objave finalnih podataka sa popisa u julu ove godine.

Štaviše, istog dana kada je Dragan Čović u emisiji “Pošteno” samouvjereno iznosio interpretacije i političke konotacije “broja Hrvata u BiH”, Agencija za statistiku BiH ponovo je istakla ne samo da još uvijek ne postoje nikakvi podaci o brojevima i procentima etničkih skupina u Bosni i Hercegovini, već da ni prebrojavanje i unošenje ovih podataka nije bilo započeto u tom trenutku.

 

Agencija za statistiku BiH je nekoliko puta obavještavala javnost da se ograđuje od svih podataka vezano za popis koje objavljuju pojedinci, organizacije i mediji zbog toga što unos i obrada podataka još uvijek nisu ni počeli.

Mirsada Adembegović, 20.1.2014.

Dvije i po godine kasnije, sa pozicije člana Predsjedništva BiH, Čović je odjednom “promijenio ploču” i naprosto se začudio špekulacijama o nacionalnoj strukturi stanovništva – iako je upravo on bio taj koji je “otvorio sezonu” licitiranja neobjavljenim podacima sa popisa. Ovu njegovu izjavu, stoga, ocjenjujemo kao apsolutno nedosljednu.

(istinomjer.ba)

 

Banja Luka: Zaposlen gradski arhitekta, čeka se pejzažni

Jedno od obećanja iz izborne kampanje Igora Radojičića 2016. godine odnosilo se na uvođenje pozicija gradskog i...

Istinomjer

Lokalni Istinomjer: Istočno Novo Sarajevo – Obećanja iz predizborne kampanje

„Istinomjer“ već treći mandat za redom prati ispunjenje predizbornih obećanja koja su dali načelnici i gradonačelnici 12 opština i gradova u BiH. S obzirom da se bliži kraj prve godine mandata...

Aida Ajanović

Hercegovačka kuća- butik domaće hrane


Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Zvizdić: Odgovori na Upitnik, po ko zna koji put

Istinomjer je već pisao o neispunjenim rokovima i neistinama koje je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, izrekao na temu odgovora na Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o...

Selma Ašćerić