Četiri godine Željke Cvijanović: Pogled iz vlasti i opozicije

Prošlog mjeseca navršile su se četiri godine otkako je Željka Cvijanović na funkciji premijerke Republike Srpske. Cvijanović se tim povodom oglasila tekstom u kom je sumirala svoje rezultate na polju ekonomije, a na njih su se osvrnuli i predstavnici opozicije u RS.

Očekivano, vlast i opozicija imali su različite poglede na to kako se Cvijanović pokazala na čelu Vlade RS u pogledu podsticanja ekonomskog rasta i obezbjeđivanja socijalne sigurnosti u ovom entitetu. Cvijanović, Borenović i Govedarica odabrali su različite parametre kako bi ilustrovali svoje stavove o (ne)uspjehu dvije vlade koje je u prethodne četiri godine vodila Cvijanović.

Premijerka RS je, tako, istakla rast BDP-a, zaposlenosti i penzija u prethodne četiri godine. O penzijama je, međutim, govorio i Branislav Borenović, ali se pored njih osvrnuo i na ukupnu zaduženost RS, koju je spomenuo i Vukota Govedarica. Provjerili smo neke od ključnih tvrdnji koje su iznijeli premijerka i opozicija.

 

1. Visina penzija

 

Povećavali smo penzije i nastavljamo da radimo na unapređenju položaja najstarije populacije. 

Željka Cvijanović, 13.03.2017.

Po penzijama smo ubjedljivo najlošiji u regionu. 

Branislav Borenović, 11.03.2017.

Obje tvrdnje su tačne, s tim što je premijerkina nepotpuna.

Prosječna penzija u Republici Srpskoj jeste porasla sa 318 KM u 2013. godini na 341,84 KM u 2017. Sa druge strane, nakon “predizbornog” povećanja od 4,7% u 2014. godini, prosječna penzija od 2015. do danas ponovo bilježi pad (0,3% u 2016. i 0,1% u prva dva mjeseca 2017. godine).

Prosječna penzija (KM) Stopa rasta (%)
2006 210 /
2007 230 9,5
2008 297 29,1
2009 320 7,7
2010 321 0,3
2011 321 -0,1
2012* 312 -2,5
2013 318 1,9
2014 333 4,7
2015 343 3
2016 342 -0,3
2017* 342 -0,1
*Podaci za januar i februar 2017.

 

Prosječna penzija u RS, iako je porasla, jeste ostala i “ubjedljivo najlošija” u regionu. U odnosu na penzije u Federaciji BiH niža je za 29 KM; u odnosu na Srbiju 33 KM; u Crnoj Gori penzije su u prosjeku više za 217 KM, dok su u Hrvatskoj više za čak 293 KM – razlika koja će se uskoro dodatno povećati, s obzirom da se u aprilu očekuje povećanje penzija nakon redovnog usklađivanja sa kretanjem cijena i plata. Nasuprot tome, povećanje penzija u RS, koje je Cvijanović najavila za mart 2017, nije se desilo i teško da će do njega uskoro i doći.

 

2. Broj zaposlenih

 

Bilježimo rast zaposlenosti, 2016. godine imali smo 20.000 više zaposlenih u odnosu na 2013. godinu.

Željka Cvijanović, 13.03.2017.

Zavod za statistiku RS objavljuje podatke o broju zaposlenih dva puta godišnje, u martu i septembru. Kada je Željka Cvijanović stupila na premijersku dužnost (mart 2013), broj zaposlenih u RS bio je 236.975, dok je godišnji prosjek za istu godinu, dobijen na osnovu broja iz marta i septembra, bio 238.640. Posljednji podaci objavljeni su za septembar 2016. i govore o 257.001 zaposlenih, što je povećanje od 20.026 u odnosu na mart 2013.

 

Godina Mjesec Broj zaposlenih Prosjek
2013
Mart 236.975
238.640
Septembar 240.305
2014
Mart 239.986
241.544
Septembar 243.102
2015
Mart 243.166
245.975
Septembar 248.783
2016
Mart 249.610
253.306
Septembar 257.001

Poređenje rezultata iz marta jedne godine i septembra druge nije, međutim, isto što i poređenje cijelih godina, jer između ovih mjeseci uvijek postoji “sezonski” porast unutar jedne godine. Stoga se ovakvim poređenjem ne može dobiti slika o tome kakva je stvarna razlika u godišnjem prosjeku broja zaposlenih 2013. i 2016.  Ona je, pak, značajno manja od broja koji je istakla Željka Cvijanović i iznosi 14.666 zaposlenih, te se ova izjava može ocijeniti kao poluistinita.

 

3. Rast BDP-a

 

Ipak, od 2013. godine Republika Srpska bilježi stalni rast BDP-a.

Željka Cvijanović, 13.03.2017.

 

U proteklih 15 godina, samo dva puta je zabilježena negativna stopa realnog rasta BDP-a: 2009. godine on se smanjio za 3%, a 2011. godine za 1,1%. U svim ostalim godinama od 2001. na ovamo, BDP je rastao, uključujući i posljednje četiri.

Ova je izjava u tom smislu istinita, ali sama po sebi navodi na pogrešne zaključke, s obzirom da je “stalni rast BDP-a” bio prisutan i ranije, uz pomenuta dva izuzetka. Štaviše, BDP je početkom 2000-tih rastao mnogo više nego u mandatima Željke Cvijanović: od 2001. do 2008. godine, prosječna stopa rasta bila je 5,8% (bez 2001. godine, čak 6,4%), dok je prosječan rast BDP-a od 2013. do 2015. godine iznosio 1,6%.

Stopa realnog rasta BDP-a
2001 1,3
2002 6,2
2003 6,0
2004 6,8
2005 7,0
2006 6,0
2007 6,6
2008 6,3
2009 -3,0
2010 0,8
2011 0,8
2012 -1,1
2013 1,9
2014 0,2
2015 2,6

Protekla godina bi, pak, mogla donekle popraviti taj prosjek, budući da je BDP u prva tri kvartala 2016. porastao za 3,5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Januar – Septembar BDP (tekuće cijene, u hiljadama KM) Stopa rasta
2013 6.497.195
2014 6.538.962 0,6
2015 6.776.308 3,6
2016 7.010.122 3,5


4. Zaduženost

 

Ukupan dug RS je skoro šest milijardi KM, zaduženiji smo od Federacije po glavi stanovnika.

Branislav Borenović, 11.03.2017.

Glavna prepreka privrednog rasta je budžetski deficit i stvorene obaveze koje su prenošene iz godine u godinu. Po ranijem zakonu, Vlada RS je mogla da otplati duga u visini od 18 odsto izvornih prihoda iz prethodne godine što je bilo oko 270 miliona KM. Sada je to 750 miliona KM, odnosno 44 odsto od izvornih prihoda budžeta. Taj trend stalno raste i otplata duga u naredne dve godine će ići preko 750 miliona KM.

Vukota Govedarica, 11.03.2017.

Tvrdnja Branislava Borenovića da je RS zaduženija od FBiH “po glavi stanovnika” je tačna. Posljednji uporedivi podaci, iz juna 2016. godine, pokazuju da je zaduženost po stanovniku/ci u FBiH iznosila 2.396 KM, dok je u RS bila čak 81% veća, sa 4.328 KM po osobi.

Ukupan dug Republike Srpske, prema posljednjim zvaničnim podacima, ipak nije “skoro šest milijardi KM”, kako je naveo Borenović. U septembru 2016. godine, on je iznosio  5.414,69 miliona KM, to jest  56,66% BDP-a. Iako ova procjena nije tačna, stoji činjenica da je zadnji zvanični podatak objavljen još prije 6 mjeseci, dok je Narodna skupština RS  u decembru 2016. godine, na 21. posebnoj sjednici, odobrila dva nova zaduživanja: dugoročno, u iznosu od  411,1 miliona KM; te kratkoročno, emisijom trezorskih zapisa za 2017. godinu, u visini “do 8% redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini”.

Od prošle godine, kada je PIO sistem prešao na budžetsko finansiranje, u budžetske prihode su uračunati i doprinosi za socijalno i penziono osiguranje, te se procjenjuje da bi dopuštena visina kratkoročnog zaduživanja mogla dostići skoro 200 miliona KM. Ukoliko se obje odluke NSRS provedu u maksimalno dozvoljenim iznosima, dug RS će čak i preći pomenutih 6 milijardi KM. U tom smislu, izjava Govedarice o stalnom rastu zaduživanja i “pomjeranju granica” za nove dugove je tačna. O problemima sa budžetskim deficitom vrlo slikovito govori i posljednji potez Vlade RS, kojim su sredstva Investicione banke RS  u iznosu od 24 miliona KM, namijenjena za otplatu duga Svjetskoj banci, preusmjerena u Budžet RS.

(istinomjer.ba)

Uskoro počinje dugo najavljivana izgradnja nove bolnice u Istočnom Sarajevu

Obećanje o izgradnji nove bolnice u Istočnom Sarajevu bilo je rado korišteno u predizbornim kampanjama prethodnih...

Selma Ašćerić

Reforma penzionog sistema čeka dogovor SDA i HDZ-a

Prijedlog Zakona o PIO/MIO koji bi podrazumijevao novi obračun penzija, po bodovnoj formuli na osnovu koje će se vršiti redovno i transparentno usklađivanje penzija, usvojen je na 20. redovnoj...

Damir Dajanović

Službena vozila Predsjedništva BiH: Javno vlasništvo, tajna pravila (II)

Pokušavši da utvrdimo kako je regulisano korištenje službenih vozila u Predsjedništvu BiH, tražili smo od Predsjedništva da nam dostavi svoj interni Pravilnik o korištenju službenih vozila. Zahtjev...

Tijana Cvjetićanin