Čović o Izbornom zakonu: Četiri godine praznih obećanja

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u decembru 2009. godine donio je odluku u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, po kojoj se svim građanima/kama u BiH mora omogućiti da se mogu kandidovati za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Kako bi se presuda ispoštovala, na političkim garniturama u BiH bilo je da promjene Ustav i izborno zakonodavstvo u BiH.

Dragan-Covic-2
Pored gore navedenih, izborno zakonodavstvo BiH zahtjevalo je i dodatne izmjene kako bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH iz 2010. godine, kojima su određene odredbe Statuta grada Mostara proglašene neustavnim, što je dovelo do toga da grad Mostar nije imalo lokalne izbore od 2008. godine.

Iz godine u godinu, politički lideri, prvenstveno oni iz Federacije BIH, obećavali su što skorije rješavanje ovih problema, ali se Izborni zakon BiH “mijenjao” samo na riječima, ali ne i na djelima.

U broju obećanja o izmjenama izbornog zakonodavstva već godinama prednjači predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH, Dragan Čović. Još od 2012. godine, Čoviću se, sudeći prema izjavama koje je davao, činilo da smo nadomak rješenja kako za grad Mostar, tako i za sprovođenje presude Sejdić i Finci.

Istinomjer donosi hronologiju njegovih obećanja i najava izmjena Izbornog zakona BiH od 2012. godine do danas.

Prilikom predstavljanja Izbornog programa HDZ za lokalne izbore, govoreći o Mostaru, Dragan Čović je u septembru 2012. godine rekao kako su izbori u ovome gradu mogući za nekoliko mjeseci:

Sigurno je kako sada neće biti izbora u Mostaru, ali vjerujem kako su oni mogući u roku od 4-5 mjeseci.

(Dragan Čović, Večernji list, 6.9.2012.)

Godinu dana kasnije, zanemarujući da je sličnu najavu već dao u septembu 2012, Čović je sa optimizmom najavljivao novo rješenje “u paketu” sa implementacijom odluke ECHR u predmetu “Sejdić i Finci”, a sve to u dogovoru sa SDA.

Cilj nam je u ovoj godini završiti cijelu priču i kad su u pitanju Mostar, izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno Hercegovačko-neretvanski (HNK) i Srednjobosanski (SBK), gdje moramo promijeniti izborna pravila kako bi sve bilo spremno za izbore iduće godine, a onda kroz parlamentarnu možemo provesti izmjene u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH’‘.

(Dragan Čović, Oslobođenje, 29.9.2013.)

Međutim, i 2013. godina dočekala je kraj bez izmjena Izbornog zakona BiH.

HDZ BiH i SDA sastajali su se i dogovarali o ovom pitanju i u 2014. godini. Tada su rješenje najavljivali do Općih izbora održanih u oktobru 2014, a najkasnije do kraja godine, no znatno opreznije po pitanju vremenskih rokova nego u prethodnim godinama. Čovićev kolega u Predsjedništvu BiH, Bakir Izetbegović, tada je izjavio:

Pokušat ćemo raditi na tome da se izbori za mostarsko Gradsko vijeće održe zajedno s općim izborima. Ako to ne uspijemo, onda ćemo intenzivno raditi na tom da ti izbori budu održani ove godine”.

(Bakir Izetbegović, Oslobođenje, 8.4.2014.)

Dragan Čović je, pak, bio znatno suzdržaniji u izjavi koju je dao nakon tadašnjeg sastanka HDZ i SDA:

Cilj nam je jednostavan – održati izbore za Mostar. Naše stranke trebaju jačati suradnju, pa čak u konačnici napraviti i strateško partnerstvo kako bismo time relaksirali odnose između dva naroda. Svjesni smo da ovo radimo u izuzetno teškom ambijentu socijalnih i ekonomskih odnosa, pa i političke slike koja iz tog proizlazi. Istovremeno, imamo još svega pola godine do izbora i to traži obazrivost jer svi imamo svoje planove i strategije kako ostvariti što bolji rezultat na izborima”.

(Dragan Čović, Oslobođenje, 8.4.2014.)

Na red su zatim došli Opći izbori 2014. godine. Predizborna kampanja Dragana Čovića nije mogla proći bez obećanja o izmjenama Izbornog zakona. Najavljivao je to kao prvi potez nakon sigurne pobjede:

Zato će naš prvi potez nakon Izbora biti izmjena Izbornog zakona. Moramo mijenjati izborno zakonodavstvo kako bi izbjegli utjecaj jednog naroda na položaj drugog, jer time apsolutno destabiliziramo zemlju ne samo politički, nego i sigurnosno i ekonomski. Uostalom, dužni smo mijenjati Izborni zakon već na osnovu presude Europskog suda za ljudska prava po presudi Sejdić-Finci, koji nam je naložio da mijenjamo diskriminirajuće uvjete izbora za člana Predsjedništva BiH, za koje ne mogu biti birani pripadnici drugih nacionalnosti osim Hrvata, Bošnjaka i Srba.

(Dragan Čović, Jutarnji list, 22.9.2014.)

Čović je i nakon izbora, u martu 2015, najavio da će do kraja te godine doći do promjena Izbornog zakona, te da će se 2016. godine lokalni izbori održati i u Mostaru. I ova je godina prošla bez izmjena Izbornog zakona i dogovora oko Statuta grada Mostara.

Zanimljivo je na ovom mjestu osvrnuti se na ulogu koju je Čović imao u (ne)provođenju odluke ECHR u predmetu “Sejdić i Finci”. Iako ju je ovdje predstavio kao neospornu obavezu Bosne i Hercegovine, Čović je u prethodne dvije godine bio glavni uzrok njenog neprovođenja, a njegov odnos prema rečenoj “dužnosti” je bio sve, samo ne konstruktivan. Upravo zahvaljujući Čoviću, koji je od početka pregovora o ustavnim reformama nametnuo rješavanje “hrvatskog pitanja” kao jedinu relevantnu temu, u bezbrojnim sastancima stranačkih šefova jedva da se i razgovaralo o izjednačavanju prava “ostalih”, iako je to zapravo bilo jedini predmet same odluke ECHR.

Šest mjeseci kasnije, Čović se ponovo osvrnuo na pitanje implementacije “Sejdić i Finci”, ovoga puta vidno nezainteresovan za ispunjavanje te, kako ju je ranije nazvao, dužnosti:

Što se tiče izmjena Ustava BiH, to je prezahtjevno i u ovom trenutku se to ne traži od BiH. Sada će biti dovoljno da BiH krene prema izmjenama Izbornog zakona na jesen, te da kroz tu raspravu pošalje vrlo jasnu poruku o onome što slijedi”.

(Dragan Čović, Pressrs, 03.09.2015.)

O ovoj temi Čović se oglasio i krajem januara, ustvrdivši da se intenzivno vode razgovori između SDA, SBB i HDZ BiH oko izbora članova Predsjedništva i Domova naroda, te Izbora u Mostaru:

Ja sam siguran da u parlamentu će to biti do kraja drugog mjeseca. Ako prethodno kvalitetnu pripremu napravimo, zato ovako radimo, onda sam siguran da u parlamentu nećemo gubiti vrijeme na ovo. Da će se lako naći rješenje dovoljno kvalitetna parlamentarna većina da ovo prođe.

(Dragan Čović, Dnevnik 2, FTV, 18.1.2016.)

Vjerujem da ćemo političkim dogovorom o izmjenama Izbornog zakona Evropi vrlo skoro poslati još jednu snažnu poruku, a to je da smo sposobni samostalno rješavati probleme i da BiH može funkcionisati kao ozbiljna zemlja koja zaslužuje mjesto u velikoj EU porodici“, (Dragan Čović, Večernji list, 25.1.2016.)  .

Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona formirana je u PSBiH još 18.5.2015, a Vijeće ministara je svoje predstavnike_ce u ovoj grupi imenovalo dan prije izjave koju je Čović dao u septembru prošle godine. Zadnja sjednica radne grupe održana je 12.2.2016, a sa nje je saopšteno da se pitanjem Mostara nisu ni bavili, jer ga tretiraju kao pitanje dogovora SDA i HDZ:

To su dva pitanja o kojima se međustranački razgovara. O njima nismo u Interresornoj grupi razgovarali dok ne dobijemo usaglašene stavove oko kojih bi se mogao tražiti konsenzus.

(Halid Genjac, Oslobođenje, 12.2.2016.)

Posljednju u nizu izjava oko izbornog zakona Čović je dao u intervjuu Nezavisnim novinama, kada je rekao da bi neusvajanje Izbornog zakona bilo njegov lični poraz:

“Moraće biti donesen izborni zakon. Ja bih smatrao osobnim neuspjehom i političkim porazom ako se to ne dogodi. Moramo donijeti izborni zakon koji će uvažiti presudu Sejdić i Finci i riješiti pitanje Mostara. Vremena još ima, iako ono polako curi, upravo zbog svih ovih tema.”

(Dragan Čović, Nezavisne novine, februar 2016 godine)

Ako je suditii po izjavi Halida Genjca, teško je oteti se utisku da će i najnoviji Čovićev rok za rješavanje pitanja Mostara proći onako kako su prošli i svi prethodni koje je postavljao u posljednje četiri godine.

(istinomjer.ba)

HDZ imao sasvim dovoljno vremena da osigura konstitutivnost Srba u HNK

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kojima bi se Srbi počeli...

Selma Ašćerić

Aktivacija MAP-a za članstvo u NATO-u u decembru

Nakon što je NSRS usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti RS-a, član Predsjedništva BiH, Dragan Čović je kazao kako to ipak neće uticati na činjenicu da će BiH do kraja ove godine aktivirati MAP za...

Dalio Sijah

Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Na put do UNESCO-ve liste sa elementarnim neznanjem, rušenjem spomenika i neustavnom Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika

Nedavno je u javnosti odjeknula oštra reakcija načelnika općine Stari Grad Sarajevo, Ibrahima Hadžibajrića, o tome da će biti pokrenuta procedura nominacije grada Sarajeva na UNESCO-ovu Listu...

Selma Ašćerić