Bosiću kriv Ustavni sud BiH koji je radio svoj posao

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Mladen Bosić u svom jučerašnjem intervjuu, za “osnovnog krivca” za moguću blokadu i krizu funkcionisanja u pravosudnom sistemu nakon odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto, smatra upravo Ustavni sud BiH.

Jedna od tema jučerašnjeg intervjua Mladena Bosića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, bila je i odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto. Na pitanja novinarke “Šta očekujete da će se destiti sa pravosuđem i borbom protiv kriminala i korupcije ako prije izmjena Ustavni sud obriše neustavne dijelove ZKP-a? Gdje nas to vodi?”, Bosić između ostalog kaže:

Ovdje se radi o deblokadi sistema, ali mislim da je osnovni krivac zašto smo dovedeni u situaciju upravo odluka Ustavnog suda koji očigledno nema taj senzibilitet da svojim odlukama može dovesti do blokade i do krize funkcionisanja.

Mladen Bosić, 18.04.2018.

Da podsjetimo, navedena izjava Mladena Bosića odnosi se na Odluku Ustavnog suda BiH od 1. juna 2017. godine, prema kojoj je na osnovu apelacije zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH, Borjane Krišto neustavnim proglašeno više odredbi Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji. Razlog ovakvoj odluci bila je neusklađenost odredbi ovih zakona sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U skladu sa Odlukom, “Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke uskladi spomenute odredbe sa odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

Jasno je da je Ustavni sud BiH, prije svega postupio u skladu sa svojim ovlaštenjima, obavezama i ulogom koja mu je dodijeljena Ustavom BiH, u kojem se u članu VI. 3. koji govori o jurisdikciji Usavnog suda BiH kaže: “Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav” te “Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje… da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom”.  U istom članu se i navodi da “sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta”.

Obzirom na navedeno, Ustavni sud BiH, ne može biti, kako Bosić tvrdi “krivac zato što smo dovedeni u situaciju…”, jer je donoseći ovu odluku štitio ustavni poredak Bosne i Hercegovine, što mu i jeste jedna od osnovnih uloga i dužnosti.

U skladu sa sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima koje crpi iz samog Ustava BiH, Ustavni sud BiH naložio je odgovornom zakonodavcu, u ovom slučaju Parlamentarnoj skupštini BiH, da ispuni svoje zakonske obveze i uskladi sporne odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji sa Ustavom BiH. Rok od šest mjeseci koji je Ustavni sud BiH dao, istekao je, te se “krivca” za “blokade” i “krize funkcionisanja”, može tražiti samo u zakonodavnoj instituciji koja je, u skladu sa Ustavom BiH, dužna sprovesti odluke Ustavnog suda BiH. Zašto to nije urađeno, pitanje je za zastupike oba doma Parlametnarne skupštine BiH, pa samim time i Mladena Bosića kao predsjedavajućeg Zastupničkog doma PS BiH.

Osim toga, u pomenutom članu VI Ustava BiH, koji određuje nadležnosti Ustavnog suda BiH, nigdje se ne pominje obaveza Ustavnog suda BiH da ima bilo kakvu vrstu “senzibiliteta” kada je u pitanju provođenje Ustava BiH, njegovo poštivanje, kao i provođenje odluka ove sudske instance.

Na kraju, kada je “senzibilitet” u pitanju, i pored toga što je rok za izmjene spornih odredbi istekao 12. decembra 2017. godine, Ustavni sud BiH još uvijek ih nije stavio van snage, dajući tako dodatni prostor zakonodavcu da izvrši svoje obaveze. Tako je na svojoj 109. plenarnoj sjednici, održanoj 22.03.2018. godine, nakon preliminarne rasprave o ovom predmetu, odlučeno da će Ustavni sud BiH “od Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu zatražiti da u svojstvu amicus curiae (prijatelja suda) pоnudi svoje mišljenje o ovom pitanju”. Ovim je od strane Ustavnog suda BiH, između ostalog, Parlamentarna skupština BiH dobila još vremena da ispuni svoju ustavnu obavezu i sprovede odluke Ustavnog suda BiH.

Obzirom na činjenice koje proističu iz ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, a koje se odnose na ulogu, ovlaštenja i obaveze koje imaju, kako Ustavni sud BiH tako i Parlamentarna skupština BiH, jasno je da je izjava predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH, Mladena Bosića neistinita.

(istinomjer.ba)

 

 

 

Elektronski dnevnici i dalje na čekanju

Nakon što je Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS, u prošloj školskoj godini, realizovalo pilot projekat...

Parlamentarni angažman i ostvarena zarada

Kandidat Naše stranke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Boriša Falatar, u jednom od svojih nedavnih intervjua komentirao je način na koji njegovi protukandidati, u utrci za...


Čelinac: Gdje su kamen i kamen, puna torba kamenja

Tokom postavljanja kamena temeljca za novi most na rijeci Vrbanji u Čelincu, kojoj su prisustvovali premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović, predsjednik tog entiteta, Milorad Dodik, te između...