Piše: Kurt Bassuener

Za originalni tekst na engleskom, kliknite ovdje!

Evropska komisija često ponavlja svoju želju da BiH institucije imaju jedan zajednički glas i da želi da ima jednu jedinstvenu adresu u BiH po pitanjima evropskih integracija u BiH. Ta prepoznata jedna adresa, Direkcija za evropske integracije, je u maju ove godine dostavila listu projekata za IPA fondove u vrijednosti 96 miliona eura, nakon što je proveden proces koji je uključivao sve relevantne nivoe vlasti – uključujući predstavnike Republike Srpske u Vijeću ministara koji su odobrili ovu listu.

Nakon dostavljanja projekata, Željka Cvijanović, Ministrica ekonomskih odnosa i regionalne saradnje u Vladi RS, je uputila Evropskoj komisiji protest u kojem se tvrdi kako nije bila konsultirana (uprkos činjenici da je predsjedavajući Vijeća ministara Dodikov predstavnik). Evropska komisija je nakon toga tražila od RS-a i od Vijeća ministara da dođu do dogovora o IPA projektima. Ovo znači stavljanje entiteta u poziciju da diktira uslove državi nakon što je formalni proces završen na državnom nivou. Republika Srpska je imala prigovor na nekoliko projekata – vezanih za poljoprivredu, pravdu, zapošljavanje i statistiku – pravdajući to time da se radi o kompetencijama entiteta, a ne države.

Cijeli paket je zapravo bio namjenjen tome da osigura da BiH ispuni EU zahtjev, a projekti na koje je RS imala primjedbe su imali za cilj da BiH ispuni zahtjeve koji su postavljeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Reducirana lista projekata (88 miliona eura) je nakon toga poslana u Brisel od strane Vijeća ministara. Mešutim, ove promjene su izazvale primjedbu Vlade Federacije BiH zbog zaobilaženja zakonskih procedura. Sada se čini da će sva predviđena sredstva za IPA fondove za 2011 godinu biti preusmjerena na regionalne projekte.

Nije samo IPA finansiranje u pitanju. U vrijeme kada je razaranje i zaobilaženje državnih institucija deklarisani cilj Republike Srpske, Evropska komisija daje aktivnu podršku takvoj politici zaobilaženjem svog glavnog BiH sugovornika u procesu evropskih integracija u uzaludnoj nadi da će razmekšati Banja Luku. Ako je iko imao sumnju u to šta “koordinacija” između države i entiteta znači – što je dio EU klauzule iz posljednjeg “butmirskog” paketa, ne treba se više brinuti. Koordinacija ustvari znači prebacivanje “entitetskog veta” iz parlamentarne procedure u proces evropskih integracija. Evropska komisija je još jednom demonstrirala spremnost da napusti svoje principe i uslove nauštrb “uspjeha”. Ovo nije samo oštetilo BiH, nego je i potpuno nekonzistetno sa ciljem razvijanja kompetencija potrebnih da bi se dostigli kriteriji članstva u EU. Ova greška je također umanjila kredibilitet EU u vrlo nezgodno vrijeme.

Kurt Bassuener je politički analitičar i viši stručni saradnik u Democratization Policy Council-u , svjetske inicijative za odgovornost u promociji demokratije. Živi u Sarajevu.