BiH opet pod sankcijama Energetske zajednice?

Još jedno ozbiljno upozorenje Energetske zajednice upućeno je ovaj put premijerki RS, Željki Cvijanović. U pismu direktora sekretarijata Energetske zajednice, Janeza Kopača, jasno stoji da, ukoliko Republika Srpska nastavi blokirati ispunjavanje obaveza BiH u sklopu Energetske zajednice, BiH će se suočiti sa novim sankcijama ove institucije.

Problematičan je prije svega zakon o regulatoru električne energije i plina, zbog kojeg smo već ranije bili izloženi sankcijama. Ovaj zakon je jedan od preduslova za usklađivanje sa Trećim energetskim paketom, a glavni razlog zbog kojeg zakon još nije ni blizu usvajanja je dio o entitetskim nasuprot državnih ingerencija kada je u pitanju tržište plina.

Još tokom posjete Kopača BiH prošlog mjeseca bilo je evidentno da su sankcije Energetske zajednice praktično neizbježne. Kopač je još tada naglasio da je BiH bila prva zemlja članica Energetske zajednice kojoj su uvedene sankcije prije tri godine, te da je na posljednjem mjestu u nepoštovanju odredbi ugovora ove institucije. Sankcije su već bile jednom ukinute u novembru 2016. godine, a zatim ponovo uvedene u aprilu 2017. Pored nepostojećeg zakona koji bi BiH morala imati u ovom segmentu energetske politike, problematična je i nemogućnost pristupa fondovima od više desetina miliona eura koje su već bile namijenjene energetskom sektoru BiH. Sastanci čija je svrha bila pronalaženje rješenja su bili obavljeni i nacrt neusvojenog zakona je, po Kopaču, svakako bio usklađen:

Već četiri godine pričam o istoj stvari, o nepoštivanju i neusvajanju zakona koji bi prenio tzv. treći energetski paket. Na području gasa nema ni prvog ni drugog, uopšte nema ni zakona. Svi znate da je BiH prva zemlja kojoj su uvedene sankcije. Još od novembra 2015, tokom cijele 2016. sastali smo se 11 puta i bio je usklađen svaki zarez u nacrtu zakona.

Janez Kopač (30. oktobar 2017.)

Nakon posljednjih sankcija iz aprila 2017, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je finalizirani prednacrt zakona 3. maja 2017. godine poslalo u javnu raspravu, a nakon toga od entiteta zatražilo mišljenje o zakonu. Kopač u svom pismu kaže da su sve primjedbe Republike Srpske nakon dobijenog mišljenja usvojene:

Prispjele primjedbe od Republike Srpske u okviru te procedure Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, uz konsultacije sa Sekretarijatom EZ, u potpunosti prihvatilo i ugradilo u tekst zakona koji su vam ponovo dostavili 22. juna 2017. Informisani smo da do sada nije dostavljen nikakav odgovor iako su, ponovo napominjem, prihvaćene sve primjedbe Republike Srpske.

Janez Kopač (15. novembar 2017.)

U međuvremenu je RS krenula u proceduru usvajanja svog zakona, iako je sporazumom bilo dogovoreno da će to uraditi tek nakon što se usvoji zakon na državnom nivou, tako da se RS nalazi u interesantnoj poziciji gdje opstruira državni, a radi na entitetskom zakonu. Premijerka Cvijanović je još u martu tvrdila da RS neće biti kriva za ponovno uvođenje sankcija:

Jasno smo rekli kakav je naš odnos generalno prema svemu što treba da se uokviri ili donese na razini BiH, a to jeste da se Republika Srpska mora vidjeti u svakom dokumentu, svakoj aktivnosti koja se proizvodi ovdje, zbog toga što imamo nadležnosti za određene stvari i hoćemo da one budu prepoznate.

Željka Cvijanović (18. mart 2017.)

Iz stava premijerke Cvijanović, ali i iz Kopačevog pisma, postaje jasno da zahtjevi RS za entitetskim ovlastima unutar prijedloga zakona nisu u skladu sa usaglašenim minimumom ovlasti u sektoru prirodnog gasa, a što je predviđeno da reguliše Državna komisija za energetiku (DERK). Nakon Kopačevog pisma Cvijanović, oglasio se i državni miinistar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je rekao da će njegovo ministarstvo i institucije koje donose taj zakon nastojati uvjeriti entitete u važnost ovog zakona i odredbi u skladu sa zakonodavstvom EU, ali i da postoji mogućnost da će zakon uputiti u parlamentarnu proceduru na državnom nivou bez entitetske saglasnosti:

Ako se odredbe usklade, izbjeći ćemo nove sankcije, a ne znamo kakve bi mogle biti nove sankcije. Gospodin Kopač je u svom pismu premijerima entiteta i meni najavio oštre sankcije. Moguće je da ću uputiti zakone bez saglasnosti entiteta, ali je najbolja opcija da se dogovorimo.

Mirko Šarović (16. novembar 2017.)

Iako u svom pismu Kopač nije precizirao kakve sankcije mogu zadesiti BiH, tokom svoje oktobarske posjete rekao je da bi se sankcije najvjerovatnije usmjerile ka entitetima.

Kakve će biti, za sada je to interna stvar, predložili smo nešto što će zaboljeti entitete, ne državu. Iako je tržište plina u BiH veoma malo, još postoji poslovni interes i svako ko ima monopol nije za to da dobije konkurenciju. Državni zakon o tržištu električne energije i uspostavljanju regulatora na području gasa uspostavio bi red i mogućnost konkurencije i zaštite potrošača na tržištu.

Janez Kopač (30. oktobar 2017.)

BiH sada ima iznimno kratak period od manje od mjesec dana da pokuša da riješi problem prije primjene najavljenih sankcija. Ministarski sastanak Energetske zajednice zakazan je za 14. decembar, a od BiH se očekuje, kako je nakon pisma Kopač izjavio za BHRT, da do tada set zakona u skladu sa Trećim energetskim paketom makar uvede u parlamentarnu proceduru. Nepoštovanje obaveza pored sankcija može imati i druge posljedice, što je Kopač vrlo direktno ilustrovao tokom obraćanja bh. parlamentarcima u oktobru:

Ako BiH ne poštuje obaveze, niko je neće uzimati za ozbiljno za bilo šta drugo. I nema nikakve šanse da bilo kad uđe u EU.

Janez Kopač (30. oktobar 2017.)

Istinomjer će pratiti razvoj situacije po pitanju spornog zakona o plinu, te izvijestiti o svim posljedicama njegovog mogućeg neusvajanja do sastanka Energetske zajednice u Prištini 14. decembra.

(Istinomjer.ba)

Da li je ljetos cvjetalo Jablaničko jezero?

Početkom jula ove godine, na Jablaničkom jezeru primijećene su brojne mrlje na površini, koje su u javnosti izazvale...

Aleksandar Brezar

Poboljšanje poslovnog okruženja: Ko je sve pretekao BiH po lakoći poslovanja

Iako su vlasti u oba entiteta sa preuzimanjem obaveza iz Reformske agende najavile brži ekonomski napredak i predstojeći period proglasile ključnim za provođenje mjera koje će rezultirati...

Dalio Sijah

Dalio Sijah

U čemu je problem sa ugovorom o Transportnoj zajednici: Od Doboja i Zvornika do rotacije i koordinacije

Bosna i Hercegovina potpisala je Ugovor o Transportnoj zajednici Jugoistočne Evrope sa nekoliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na okolne države. Milorad Dodik već sad najavljuje da će njegova primjena...

Tijana Cvjetićanin