BiH može zadesiti značajan odliv kapitala zbog krize u Agrokoru

Kriza u koncernu Agrokor, koja je prijetila da za sobom povuče i sve firme-kćerke, danima je bila tema u medijima, ali i na sjednicama Vlada država u kojima Agrokor posluje. Hrvatska Vlada o ovom pitanju zasjedala je mjesec dana ranije nego Vlada FBiH, a Slovenija je od početka namjeravala zakonom da zaštiti poslovanje i radna mjesta. Iako se krah vezanih firmi, osim na hrvatsku, reflektovao i na bh. ekonomiju, Vlada FBiH je sa debelim zakašnjenjem održala tematski sastanak, poslije kojeg je samo saopšteno da Konzum nije kreditno zadužen i da se dugovanja odnose “samo na dobavljače”, ne i na državu.

Sa druge strane, bh. ekonomisti su ozbiljno shvatili ovaj problem. Sveukupno djelovanje Vlade FBiH, stručnjaci su ocijenili kao nekonstruktivno, a tematski sastanak kao obično “sjelo”, obzirom da se problemom brojnih bh. firmi/dobavljača (među kojima su Ataco, Violeta, Orbico, Megamix, Milkos, Meggle, Perutnina Ptuj, Akova i Bimal Brčko, Coca Cola, AS Jelah Group, itd.) trebalo mnogo ozbiljnije pozabaviti.

Dok se u javnosti licitira sa iznosom duga prema bh. Dobavljačima, prema navodima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirka Šarovića, Konzum u BiH ima 1.300  dobavljača, od kojih su preko pola domaći, i kojima se duguje 317 miliona KM. Premijer Novalić iznio je slične podatke, rekavši da je dug prema 1.200 dobavljača u FBiH, koji je krajem prošle godine iznosio 170 miliona KM, zaključno sa 31.03.2017. smanjen na 130 miliona KM.

Uvjerili smo se da Konzum nije kreditno zadužen, nije dužan državi, nije dužan ni radnicima ni bankama. Konzum je dužan samo dobavljačima, poslovanje je uravnoteženo.

(Fadil Novalić, 11.04.2017.)

Premijer Novalić je, naglašavajući  kako “nema razloga za dramu”, previdio činjenicu da je Agrokor, zadužujući sebe, zadužio i svoje firme-kćerke koje su morale davati garanciju za kreditiranje Agrokora.

Službeno BiH nema razloga da ne posluje normalno. Nema finansijskih poteškoća. Govorimo o Konzumu, ne o Agrokoru.

Provjerili smo performanse i kapacitet preduzeća u BiH. To su preduzeća koja imaju promet preko milijardu, a sam Konzum ima 870 miliona u FBiH. Za BiH su ti brojevi veći jer zapošljavaju 4.200 ljudi što je 1/15 prometa Agrokora. To nije velik udio, ali nije beznačajan. Provjerili smo sve, dug je manji od zaliha i ukupnih potraživanja. Plaćanje funkcionira normalno.

Prema posljednjim informacijama kojim raspolaže Vlada FBiH do 31. decembra prošle godine dug prema dobavljačima u BiH je veći od 318 miliona KM.

(Fadil Novalić, 11.04.2017.)

Novalić je previdio (ili izostavio) činjenicu da je 200-300 miliona KM duga prema dobavljačima također i dug prema državi, ako računamo PDV. Naime, ako firme ne naplate svoja potraživanja neće moći platiti ni poreze.

Novalić bi morao znati da mi imamo direktne i indirektne poreze te da imamo doprinose. Možda indirektni porezi nisu plaćeni jer dobavljač kada isporuči robu Konzumu on mora do 10-og u mjesecu platiti porez za prethodni mjesec. Isto to je članica Agrokora u BiH knjižila kao ulazni porez i naplatila ga od Uprave za indirektno oprezivanje BiH. Ako je riječ o 300 miliona KM, onda je otprilike 45 miliona plaćenih PDV obaveza državi od dobavljača koji ništa nije dobio nazad “

Za mene je zabrinjavajuća izjava premijera FBiH Fadila Novalića koji je kazao da su svi zaposleni još uvijek u radnom odnosu, da nema problema i da neće biti otpuštanja radnika. Zaboravio je da kod njihovih dobavljača ima 50 hiljada zaposlenih. On ne razmišlja o tome kako će se sutra snalaziti dobavljači ako članice Agrokora ne budu plaćale svoje obaveze prema njima ili budu tražile odgođene rokove 180 ili 200 dana, jer banke ne pitaju za odgođeni rok njihovog dobavljača. Kamata raste i na kiši i na snijegu i na suncu.

(Mehmed Jahić, profesor ekonomskih nauka 12.04.2017.)

U potrazi za potencijalnim rješenjima, ministar Šarović je u Beogradu sa ministrima trgovine i ekonomije iz Srbije, Slovenije i Crne Gore, razgovarao o zajedničkim mjerama i aktivnostima za očuvanje radnih mjesta u firmama u sastavu Agrokora.

Dok se premijer Novalić “brinuo” za državu, Šarović je izrazio brigu i želju da važne kompanije opstanu, da se sačuva 6 000 radna mjesta i da se obezbijede dobavljači Agrokora.

U BiH bismo željeli da vidimo šta su to uradile kolege u Sloveniji i posebno u Srbiji da možda međusobno koordinišemo i razmijenimo informacije. Svi smo zabrinuti. Želimo da važne kompanije koje su brendovi u našim zemljama opstanu i da se ta kriza ne prenese u značajnijoj mjeri na njih, da se sačuvaju radna mjesta i da se obezbijede dobavljači.

Ukoliko se kvalitetno pripremimo, imali bismo dobre šanse da se ta društva stabilizuju. Vodimo računa o tome da se novac ne odliva van zemlje. To je nešto o čemu brinu svi.

(Mirko Šarović, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 19.04.2017.)

Dok su druge zemlje usvajale propise i sistemska rješenja, što ekonomisti i savjetuju, kao i poduzimanje konkretnih mjera za umanjenje posljedica krize u Agrokoru, u BiH ništa konkretno nije urađeno. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH tek je na sjednici održanoj 20.04.2017. godine zadužio Vijeće ministara BiH da do naredne sjednice pripremi Informaciju o posljedicama po ekonomiju BiH zbog krize u Agrokoru.

Ja bih mijenjao ili dopunio Zakon o finansijskom poslovanju i naredio najduže 15 do 30 dana plaćanje svih obaveza iz fakture dobavljaču. Tako da i dobavljač kada već plati PDV kao izlazni, ako ništa drugo, naplati PDV po fakturi od kupca jer kupac ima dvije koristi: ulazni PDV i robu koja mu je na zalihama koju čeka kad će prodati i platit će PDV tek u tom obračunskom periodu kada proda 10-og narednog mjeseca.

(Mehmed Jahić, profesor ekonomskih nauka 12.04.2017.)

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, Amir Zukić, odlagao je poduzimanje bilo kakvih mjera. Nakon sastanka s predstavnicima 9 dobavljača Agrokora, Zukić je izjavio da će se usvajanje regularnog okvira za stabilizaciju poslovanja Konzuma razmotriti tek ako sastanci s predstavnicima te firme ne budu dali zadovoljavajuće rezultate.

U slučaju da to ne urodi plodom, onda će Vlada razmišljati o drugim koracima kako bismo zašitili dobavljače i uposlenike.

(Amir Zukić, Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, 17.04.2017.)

Zukić je rekao i da je potrebno zaštititi radnike i dobavljače Konzuma, banke, ali i sam Konzum, kako bi mogao normalno funkcionisati.

Premijer Novalić također je smatrao da nam nisu potrebni zakoni i mjere, već specijalni predstavnik Vlade – povjerenik u upravi Agrokora.

Lex specialis je krajnje rješenje i nadam se da nećemo biti primorani da ga uvodimo. Mislim da je puno djelotvornije da postavimo svog povjerenika u upravu Agrokora u BiH, koji će predstavljati firme kćerke i da na taj način steknemo mogućnost pravovremenog reagovanja na situaciju. Naglašavam da Vlada FBiH ne želi donositi nikakve ishitrene odluke, problem Agrokora je veoma kompleksan i krajnje ozbiljno mu se mora i pristupiti. Do sada smo išli korak po korak, naredne korake će odrediti sastanak u ponedeljak, gdje su pozvani svi akteri vezani za novonastali problem vezan za firmu Agrokor. Na sastanak smo pozvali kćerke firme, predstavnike dobavljača, Poreznu upravu FBiH, inspekcije, predstavnike banaka i sindikate, nadam se da će ovakav način direktnog komuniciranja donijeti najkvalitetnije rezultate. 

(Fadil Novalić, Premijer FBiH, 19.04.2017.)

Novalić je, u svom posljednjem medijskom očitovanju o ovoj temi, rekao kako se namjerava uhvatiti u koštac sa situacijom. Bez zvaničnih konsultacija sa strukom, ne razmatrajući donošenje Lex specialis-a, po uzoru na zemlje regiona, premijer FBiH problem namjerava, osim sa “povjerenikom Vlade u upravi Agrokora” rješavati i kroz “Zakon o stečaju”.

Moramo ipak biti spremni za rješavanje ove, ali i svih eventualnih budućih kriza. Zato ću odmah nakon povratka iz SAD-a razgovarati s ostalim članovima Vlade da se što prije u proceduri nađe novi zakon o stečaju. Moramo imati mehanizam reagovanja u ovakvim situacijama i dobit ćemo ga upravo zahvaljujući novom zakonu koji će konačno promijeniti funkciju stečaja. Znam da javnost smatra stečaj prvim korakom prema gašenju firme, no treba biti upravo suprotno. Novim zakonom trebamo otvoriti mogućnost da stečaj postane put prema oporavku preduzeća.

(Fadil Novalić, Premijer FBiH, 19.04.2017.)

Privredna komora Republike Srpske pozvala je 12.04.2017. dobavljače koncerna Agrokor da dostave podatke o iznosu potraživanja prema „Konzumu“, ili drugim „Agrokorovim“ firmama-kćerkama u Bosni i Hercegovini, a Milorad Dodik je bio vrlo jasan kad je rekao da ga “baš briga za Agrokor” i vrlo oprezan po pitanju izjave o opstanku preduzeća.

Nemam razlog da se zalažem da ostane sustav Agrokora i prvi ću od političara reći baš me briga za Agrokor. Njihov sustav je bio nerealan, ekonomski neodrživ i usmjeren na destabilizaciju tržišta.

Mi ovde treba da osiguramo stabilnost i u tome imamo iskustvo kao kada se to radilo s `Aluminom`, da zaštitimo preduzeća koja su ovde, a takva smatramo sva registrovana preduzeća, pod bilo kojim imenom, pa i `Konzum`, koji egzistiraju na području RS-a.

(Milorad Dodik, 11.04.2017.)

Sumirajući reakcije bh vlasti, na krizu u Agrokoru, vidno je da učinjenih konkretnih poteza nije bilo. Osim par održanih sastanaka i iznesenih prijedloga premijera Novalića, da se na krizu treba odreagovati izmjenama Zakona o stečaju i/ili postavljanjem povjerenika Vlade FBiH u upravu Agrokora, te zahtjeva Parlamenta da Vijeće ministara pripremi Informaciju o posljedicama krize u Agrokoru, država BiH nije učinila ništa konkretno da zaštiti svoju ekonomiju, dobavljače, kompanije i radnike, od nastale krize i posljedica kojih će itekako biti.

Vlasti nisu učinile ništa, a problem se riješio “sam od sebe” kada je Ante Ramljak predstavio u Sarajevu Akcioni plan s konceptom i pravcem rješavanja problema u Agrokoru i njegovim firmama kćerkama u BiH.

Ramljak je nakon sastanka s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirkom Šarovićem, predstavnicima nadležnih državnih i entitetskih institucija, Agrokorovih kompanija u BiH, izjavio da je pred Vijećem ministara BiH izložio konkretan plan restrukturiranja Agrokorovih kompanija u BiH.

Mercator će preuzeti i sve dobavljače na sebe, Mercator će preuzeti sve zaposlenike na sebe i na taj način ćemo rekonstuirati sve obaveze koje su dospjele prema dobavljačima, a na taj način ćemo dati sigurnost zaposlenicima da su njihova radna mjesta osigurana.
(Ante Ramljak, Povjerenik Vlade RH za Agrokor, 25.05.2017.)

Istinomjer će i dalje pratiti situaciju oko Agrokora.
(istinomjer.ba)

BiH uskoro dobija Zakon o vanjskim poslovima

Istinomjer je već pisao o tome da je Bosna i Hercegovina jedina država u regionu koja nema Zakon o vanjskim poslovima i...

Selma Ašćerić

„Alternativni mediji“ i stranački sukobi: lažima protiv neistina

Na "online sceni" u Bosni i Hercegovini sve je više opskurnih medija koji na prvi pogled djeluju kao informativni portali, dok zapravo sa novinarstvom imaju malo ili nimalo veze. Njihovi autori i...

Emir Zulejhić

Selma Ašćerić

Aida Ajanović

Konaković: Vlada KS izdvojila po 500.000 KM za dva sarajevska stadiona

Iz dana u dan svjedočimo nebrizi nadležnih za bh. kulturu i sport. Eminentne ustanove kulture se ili zatvaraju ili su pred zatvaranjem, sportske manifestacije isčezavaju, vrhunski sportisti nemaju...

Selma Ašćerić