Aprililili

Iz godine u godinu građani BiH svjedoci su mnogih neispunjenih, blago rečeno, nerealnih obećanja kao i neistinitih izjava zvaničnika na vlasti u oba bh. entiteta. U povodu 1. aprila, neformalnog dana šale, donosimo vam pregled deset najzanimljivijih obećanja i izjava koje upravo graniče sa šalom na račun građana naše zemlje.

Dodik o rastu BDP-a u Republici Srpskoj

Prema Dodikovoj tvrdnji, BDP u Republici Srpskoj danas je duplo veći nego što je bio prije deset godina. Dodik je na osnovu te tvrdnje izjavio i da je standard u RS bolji nego u Federaciji BiH.


Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da je standard u Republici Srpskoj bolji nego u Federaciji BiH, jer je Srpska u nemogućim uslovima obezbijedila svoj napredak i u posljednjih deset godina uduplala bruto društveni proizvod. “Naravno da to nije dovoljno, ali je sasvim sigurno da raste i da je mi, čim se pruži prilika, povećavamo.”

(TVBN, 02.03.2016.)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, bruto društveni proizvod u Republici Srpskoj 2005. godine (u tekućim cijenama) iznosio je 5.692.975.000 KM, dok je 2014. godine iznosio 8.847.121.000 KM, što je porast od 55,4% u odnosu na 2005, a ne od 100% kako je to ustvrdio Dodik.

Zvanični podaci o BDP-u za 2015. godinu još nisu objavljeni. Prema procjenama Zavoda za statistiku RS, BDP je u prva tri tromjesečja iznosio ukupno 6.675.979.000 KM, što je 1,9% više u odnosu na isti period 2014. godine. Da bi prošlogodišnji BDP u Republici Srpskoj zaista bio duplo veći nego 2005. godine, morao bi iznositi oko 11.385.950.000 KM, što bi bio rast od 28,7% u odnosu na 2014. godinu. Kako je procijenjena stopa rasta 15 puta manja, ne postoji nikakva šansa da je BDP u Republici Srpskoj  2015. godine zaista bio duplo veći nego 2005. godine.

U Federaciji BiH, BDP u tekućim cijenama za 2005. godinu je iznosio 11.006.599.000 KM, dok je u 2014. godini iznosio 17.813.292.000 KM, što predstavlja rast od 61,8% u odnosu na 2005. godinu. Prosječan rast BDP-a u prva tri tromjesečja 2015. godine u FBiH bio je 2,9% u odnosu na isti period 2014. godine, što je, ponovo, više nego u Republici Srpskoj u istom periodu.

Dakle, niti jedna od tvrdnji koje je Dodik iznio u ovoj izjavi nije tačna – ne samo da se BDP u Republici Srpskoj nije duplo povećao u proteklih deset godina, nego je njegov rast bio manji nego u Federaciji BiH, te se ne može govoriti ni o njenom “većem standardu” u tom pogledu u odnosu na FBiH.

(istinomjer.ba)

Zvizdić: Slabo koordinirane laži o mehanizmu koordinacije

U posljednjih 15 dana, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić četiri puta je izgovorio potpune neistine o usvajanju mehanizma koordinacije – dva puta pred Parlamentarnom skupštinom BiH, jednom pred stranim diplomatama, a zatim i na konferenciji za medije održanoj 10.2.2016.

“Kad govorim o mehanizmu koordinacije on će zasigurno pratiti dinamiku, njegovo usaglašavanje će pratiti dinamiku predaje ove aplikacije koja će uslijediti u narednih desetak dana.”

(…)

“Već sam rekao da mehanizam koordinacije i njegovo usaglašavanje će biti u skladu sa dinamikom predaje same aplikacije, koja će biti predata 15.02.2016. godine.”

(Denis Zvizdić, 24. sjednica PD PSBiH, 3.2.2016.)

 

Predsjedavajući Zvizdić je istaknuo da Bosna i Hercegovina tokom ovog mjeseca predaje aplikaciju za članstvo i izrazio uvjerenje da će ta aplikacija biti kredibilna. Naglasio je da već naredne sedmice počinju pregovori s EU oko adaptacije SSP-a, kao i da se očekuje usvajanje efikasnog mehanizma koordinacije utemeljenog na ustavnim kompetencijama svih nivoa vlasti u BiH.

(Denis Zvizdić, 8.2.2016)

 

“Ponavljam, nije bilo nikakvo tajno usvajanje, sjednica je bila javna i održana je 26. januara. Tekst Odluke je službeno dostavljen vladama oba entiteta i iz mog razgovora s entitetskim premijerima u subotu, nisam vidio nikakve naznake otpora”

(Denis Zvizdić, 10.2.2016.)

 

Prije dva dana, portal Klix objavio je vijest koja je zvučala potpuno nadrealno – Vijeće ministara BiH tajno je usvojilo mehanizam koordinacije, objavilo ga u “Službenom glasniku BiH” i o njemu javnosti nije reklo ni riječ.

Odluka o sistemu koordinacije procesa EU integracija u BiH usvojena je, naime, na sjednici Vijeća ministara održanoj 26.1.2016, a u Službenom glasniku objavljena je 9.2.2016. godine, o čemu je javnost izvijestio “Klix”.

Pogledamo li izjave koje je Denis Zvizdić davao u periodu od 26.1. do 10.2. možemo vidjeti da je svaki put o usvajanju mehanizma koordinacije govorio u budućem vremenu, iako ga je Vijeće ministara tada već usvojilo.

Da stvar bude gora, Zvizdić je dvije ovakve izjave dao odgovarajući na poslanička pitanja u PSBiH 3. februara, dok je treću izgovorio 8. februara u razgovoru sa šefom Odjela za Zapadni Balkan u Evropskoj službi vanjskih poslova Eduardom Auerom, kojem je prisustvovao i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark.

Zvizdić je, tako, u samo nekoliko dana uspio dati izjave kojima je aktivno obmanjivao najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine, a zatim i predstavnike Evropske unije – iste one zbog koje se i usvaja mehanizam koordinacije.

No, predsjedavajući VM ni tu se nije zaustavio, pa je, nakon što su mediji otkrili da je mehanizam koordinacije usvojen i objavljen u Službenom glasniku, izjavio da je sjednica održana 26.1. bila javna i da “nije bilo tajnog usvajanja” mehanizma koordinacije.

Vjerovatno nije potrebno posebno dokazivati činjenicu da niko osim samog Vijeća ministara nije znao da je ova sjednica održana, te da je ista bila sve, samo ne javna. No, preciznosti radi, pogledali smo kako izgledaju redovne Najave sjednica na stranici Vijeća ministara i uvjerili se da nije bilo nikakve najave sjednice 26.1.2016, iako je 41. sjednica, održana samo dan ranije, uredno najavljena.

Šta je sve ovo trebalo Vijeću ministara i zašto je od usvajanja jednog od najvažnijih i najduže čekanih dokumenata za EU integreacije BiH napravljena farsa, ostaje nejasno. Ono što je svakako i nedvosmisleno jasno, jeste da je predsjedavajući Vijeća ministara u proteklih 15 dana aktivno obmanjivao i domaću i stranu javnost, te za svoje izjave dobija ocjenu neistinito.

(istinomjer.ba)

Procedure su tu da bi se kršile

Komentarišući nedavno usvajanje mehanizma koordinacije u VM BiH, premijerka RS Željka Cvijanović je rekla kako je on usvojen mimo procedure te da entitet na čijem je čelu neće učestvovati u tijelima mehanizma dok se on ne prepravi.

“Mi u Vladi Republike Srpske ne radimo kao padobranci. Kod nas postoje procedure, i one se poštuju.”

Željka Cvijanović, premijerka RS

(Avaz.ba, 22.02.2016.)

Premijerka Cvijanović se očigledno zanijela u žaru kritike spram usvajanja mehanizma koordinacije pa je tako zaboravila na brojne primjere kršenja procedura od strane Vlade na čijem je čelu.

Na samom početku aktuelnog mandata Vlade RS, krajem 2014. godine NSRS je usvojila Budžet i ekonomsku politiku RS za 2015. godinu po hitnoj proceduri, o čemu je tada pisao i istinomjer.

Inače, prema Zakonu o budžetskom sistemu RS (Član 21.) Budžet se donosi i usvaja prema budžetskom kalendaru. Procedura kreiranja Budžeta praktično traje cijelu godinu, od 15. februara, kada Ministarstvo finansija dostavlja budžetskim korisnicima instrukciju o izradi Dokumenta o okvirnom budžetu. Vlada RS ovaj dokument usvaja najkasnije do 30. juna tekuće godine. Zakon dalje propisuje kako 15. oktobra resorno ministarstvo Vladi RS dostavlja Nacrt budžeta za narednu fiskalnu godinu do 15. oktobra, a Vlada ga utvrđuje do 5. novembra, te ga šalje u Narodnu skupštinu RS, koja se onda o njemu izjašnjava do 15. novembra. Nakon toga, Vlada RS bi do 1. decembra trebala izraditi Prijedlog budžeta za narednu fiskalnu godinu, te ga ponovo poslati u NSRS na izjašnjavanje do 15. decembra.

Međutim, u zapisnicima sa sjednica Vlade RS iz 2014. godine, nigdje nije spomenut Nacrt budžeta za 2015. godinu. Vlada je u NSRS 22. decembra uputila samo Prijedlog budžeta koji je u konačnici i usvojen, pa tako možemo zaključiti da je u ovom slučaju preskočen niz koraka koji se tiču izrade Nacrta ovog dokumenta, koji nije razmatran u NSRS. Sa druge strane, u Poslovniku NSRS (Član 224.) se jasno navodi da se „donošenje prostornog plana, budžeta, ekonomske politike i strategije pokreće podnošenjem nacrta ovih akata“, što se nije dogodilo u 2014. godini.

Još jedan primjer kršenja procedura zabilježen je kada je krajem prošle godine u NSRS usvojen Zakon o radu. Naime, iako je resorni ministar Milenko Savanović najavio da će ovaj zakon biti usvojen u redovnoj proceduri, on je ipak razmatran i usvojen po hitnoj proceduri na sjednici koju su napustili opozicioni poslanici. Prema članu 221. Poslovnika NSRS po hitnom postupku, može da se donese samo zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbjednost Republike i rad organa i organizacija. Predlagač zakona je dužan, da u pisanom obrazloženju prijedloga zakona navede štetne posljedice, koje bi nastale zbog nedonošenja ovog zakona po hitnom postupku.

S obzirom da u slučaju usvajanja Zakon o radu RS definitivno nisu postojale nepredviđene okolnosti, a da njegovo nedonošenje svakako nije moglo imati štetne posljedice po zdravlje ljudi i bezbjednost RS-a, možemo zaključiti kako je procedura i u ovom slučaju prekršena.

Najnoviji primjer kršenja procedura od strane Vlade RS je zaključivanje tri aneksa ugovora sa kompanijom „Comsar Energy“ kojima je RS preuzela na sebe niz obaveza među kojima su i one koje nisu u njenoj nadležnosti. Naime, Vlada RS je na sjednici održanoj 28. januara ove godine dala saglasnost na Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje TE „Ugljevik 3“ i Aneks II ugovora o koncesiji za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik Istok 2“ sa preduzećem „Comsar Energy RS“ i saglasnost na Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje HE „Mrsovo“ na rijeci Lim.

Između ostalog, u jednom od članova ovih aneksa navodi se kako će Republika Srpska do posljednjeg dana odugovlačiti sa primjenom evropskih propisa koji bi mogli da nanesu štetu koncesionaru. Ovim je Vlada RS na sebe preuzela obaveze koje apsolutno nisu u njenoj nadležnosti nego u isključivoj ingerenciji BiH.

Ako na sve ovo dodamo i način na koji je formirana aktuelna Vlada RS, kupovinom poslanika u NSRS koja još uvijek nije doživjela svoj pravosudni epilog, možemo zaključiti kako je Željka Cvijanović izgovorila neistinu tvrdeći da vlada kojom rukovodi “poštuje procedure”.

(istinomjer.ba)

Kanton Sarajevo ne proizvodi pet puta više od ostalih kantona

Premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković je 02.09. prisustvovao sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, na kojoj se vodila rasprava o rebalansu budžeta ovog kantona.

Prilikom svog izlaganja na ovu temu, između ostalog je izjavio i sljedeće:

Stanovnik KS vrijedi dva puta više jer proizvodi pet puta više, udar na taj dio ekonomije znači kolaps Kantona Sarajeva.”

U ovom tekstu Istinomjer se neće baviti očiglednim diskriminatorskim stavovima premijera Konakovića, nego će se fokusirati na dio izjave u kojem Konaković kaže da kanton Sarajevo proizvodi pet puta više.

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, kada je u pitanju industrijska proizvodnja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2014. godini, Sarajevski kanton  u industrijskoj proizvodnji u Federaciji BiH učestvuje sa 22,4%, dok npr. Tuzlanski kanton učestvuje sa 32%. Blizu Sarajevskog je i Zeničko-dobojski kanton koji učestvuje sa 19%.

Pored toga, Kanton Sarajevo ima ubjedljivo najviše zaposlenih u javnoj upravi od svih kantona u BiH, čak 15.831 osobu, u odnosu na 5.186 u Tuzlanskom kantonu koji je najmnogoljudniji kanton u FBiH, ili 4.779 osoba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Iz ovog podatka sasvim je jasno da fokus Kantona Sarajevo nije na proizvodnim djelatnostima.

Poseban kuriozitet je i činjenica da Kanton Sarajevo ima čak 1.989 zaposlenih osoba u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom iako na području Kantona Sarajevo ne postoji niti jedan rudnik, termo, hidro ili solarna elektrana. Na primjer, Tuzlanski kanton, u kojem se nalazi najveća termoelektrana i više rudnika u BiH ima 1.912 osoba zaposlenih u ovom sektoru, a Hercegovačko-neretvanski, u kom se nalazi najveća hidroelektrana u BiH. 1.800 zaposlenih u ovom sektoru.  Budući da Kanton Sarajevo na svom teritoriju nema niti jednu fabriku električne energije, jasno je da je i većina ovih osoba zaposlena u administraciji Elektroprivrede BiH, koja sjedište ima u Sarajevu.

Iz navedenih podataka jasno je da Kanton Sarajevo ni u kom slučaju ne proizvodi pet puta više od drugih kantona u FBiH, pa Konaković za ovu izjavu dobija ocjenu neistinito.

(istinomjer.ba)

I pored najava iz VM BiH rezultati popisa još uvijek nisu objavljeni

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, najavio je početkom februara, nekoliko dana prije predaje aplikacije naše zemlje za članstvo u EU, da očekuje kako će rezultati popisa stanovništva u BiH biti objavljeni u “nekoliko narednih sedmica”.

“Objavljivanje popisa stanovništva očekujemo u nekoliko narednih sedmica i stvar se razvija u pozitivnom smjeru. Popis je jedan od ključnih dokumenata za dalji razvoj segmenata na evropskom putu”

(Denis Zvizdić, Klix.ba, 10.02.2016.)

Sličan stav, odnosno najavu da će rezultati popisa biti objavljeni u “narednih mjesec dana” Zvizdić je ponovio u emisiji TV Liberty koja je emitovana u nedjelju 21. februara.

Međutim, kako sada stvari stoje teško je očekivati objavu rezultata Popisa stanovništva koji je u BiH proveden još u oktobru 2013. godine, prije sredine ove godine. Krajnji rok za objavu rezultata popisa je juli 2016. godine, a do sada su objavljeni samo preliminarni rezultati koji su se odnosili na broj stanovnika po općinama u BiH. Početak objave rezultata popisa najavljivan je u više navrata proteklih godina no zbog neusaglašenog stava statističkih agencija u BiH on je prolongiran.

Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz Popisnog biroa Agencije za statistiku BiH da, ako se najkasnije do 15. marta 2016. ne usvoji “Jedinstveni program obrade popisne građe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.“, statističke institucije u BiH neće moći objaviti rezultate popisa u zakonom predviđenom roku do 1. jula 2016. godine. 

Iz Agencije za statistiku BiH za Istinomjer su potvrdili da će se sastanak Centralnog popisnog biroa održati u srijedu 09. marta te da ako tada ne bude definisano pitanje rezidentno i nerezidentnog stanovništva teško je očekivati da se ispoštuje zakonski rok za objavu rezultata Popisa stanovništva. U koliko ovo pitanje ne bude riješeno u pitanje će biti dovedena kredibilnost svih statističkih institucija u BiH koje bi se dovele u situaciju da krše zakon. U tom slučaju kako su nam rekli, moralo bi se postaviti pitanje odgovornosti zbog kašnjenja. Inače na putu ka EU nakon podnošenja aplikacije BiH će morati ispuniti upitnik koji sadržava 5 – 6 hiljada pitanja od kojih će veliki dio biti statističke prirode. Ukoliko ne budemo imali rezultate Popisa na ta pitanja nećemo moći odgovoriti.

Dakle, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić najavio je mogućnost skore objave rezultata Popisa stanovništa iako još uvijek nije usvojen pomenuti program obrade popisne građe, a s obzirom da je od njegove prve najave prošlo mjesec dana možemo zaključiti kako je njegovo obećanje ostalo neispunjeno.

(istinomjer.ba)

FBiH daleko od obećanih 10.000 radnih mjesta

Prije nego što je preuzeo mandat, premijer FBiH, Fadil Novalić, najavio je zapošljavanje 10.000 ljudi godišnje. Sudeći prema dosadašnjoj situaciji, teško je očekivati ispunjavanje ovog obećanja u skorije vrijeme.

 

On je dodao da je namjera Vlade FBiH zapošljavanje 10.000 radnika godišnje kroz reformu tržišta rada, poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investitora.                                                 (Klix.ba, 16.02.2015.)

Fadil Novalić započeo je svoj mandat u aprilu 2015. godine, kada je u Federaciji BiH registrovano ukupno 448.232 zaposlenih. Kraj 2015. godine FBiH je dočekala sa 450.833 zaposlenih – 2.601 više nego na početku mandata. Istovremeno, broj nezaposlenih se od aprila do decembra povećao za 1.017.

 

1. Odnos broja zaposlenih i broja nezaposlenih

 
Broj zaposlenih¹
Broj nezaposlenih²
April 2015 448.232 388.848
Maj 2015 448.800 385.540
Jun 2015 452.015 387.103
Juli 2015 451.248 390.822
Avgust 2015 450.799 390.659
Septembar 2015 453.631 390.281
Oktobar 2015 454.214 389.276
Novembar 2015 453.606 389.471
Decembar 2015 450.833 389.865
Prosjek 451.486 390.587
Izvor: ¹Mjesečni bilteni Federalnog zavoda za statistiku²Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje

 

Ukupan bilans “reformisanog” tržišta rada za sada pokazuje da se u prvih devet mjeseci aktuelnog mandata broj zaposlenih povećao za ukupno 1.584 osobe.

Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Razlika
April 2015 448.232 388.848 59.384
Decembar 2015 450.833 389.865 60.968
Razlika 2.601 1.017 1.584

 

Podaci o broju zaposlenih za 2016. godinu još nisu objavljeni, ali je više nego jasno da se ovakav rezultat neće značajno promijeniti do kraja prve godine rada federalne vlade. U prilog tome govore statistike nezaposlenosti, koje pokazuju da je od aprila 2015. do januara 2016. registrovano u prosjeku 9.825 novih nezaposlenih  mjesečno, dok je prosječan broj osoba koje su izbrisane sa evidencije po osnovu zaposlenja iznosio 6.645 mjesečno.

 

2. Statistike nezaposlenosti u aktuelnom mandatu

Brisani sa evidencije zbog zaposlenja
Novoprijavljeni na evidenciju
Razlika
April 2015 7140 7445 305
Maj 2015 6338 6133 205
Jun 2015 6603 11082 -4479
Juli 2015 6955 13417 -6462
Avgust 2015 5842 10435 -4593
Septembar 2015 10173 10887 -4331
Oktobar 2015 6645 9893 -3248
Novembar 2015 5841 9461 -3620
Decembar 2015 5246 9521 -4275
Januar 2016 5668 9974 -4306
Prosjek 6645 9825 3480
Izvor: Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje

 

Pogleda li se odnos broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba i onih koje su “skinute” sa evidencije zbog zapošljavanja, vidi se da je on bio pozitivan samo u prva dva mjeseca mandata, kada je broj onih koji su našli zaposlenje bio veći od broja novih nezaposlenih. U junu 2015. došlo je do rapidnog pogoršanja, kada je broj novoprijavljenih skočio sa 6.133 na 11.082.

Na ovom mjestu se vrijedi osvrnuti i na najavu federalnog premijera o “reformi tržišta rada”, koja je trebala da dovede do povećanog zapošljavanja.

Novi Zakon o radu – jedini potez Vlade FBiH koji se može dovesti u vezu sa “reformom tržišta rada” – usvojen je krajem jula 2015. godine. Ako se odvojeno pogleda period prije i nakon usvajanja Zakona o radu, vidi se da se situacija nakon njegovog stupanja na snagu zapravo pogoršala.

Do kraja jula mjeseca, kada je usvojen Zakon o radu, broj novih nezaposlenih bio je u prosjeku veći za 2.608 od broja osoba koje su zbog zaposlenja izbrisane sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Od avgusta 2015. do januara 2016, ta se razlika povećala na prosječno 4.062 osobe mjesečno.

Sveukupno, prema do sada dostupnim podacima, ukupan broj zaposlenih povećan je za svega 1.584 osobe, što je šest puta manje od najavljenih 10.000. Stoga se ovo obećanje Fadila Novalića za sada može ocijeniti kao neispunjeno.

(istinomjer.ba)

 

Još ćemo čekati novi izborni zakon

Bosna i Hercegovina preko pet godina čeka izmjene Izbornog zakona. Ni nakon posljednjih najava Dragana Čovića o novom zakonu do kraja februara, isti još uvijek nije ugledao svjetlo dana. Naš prioritet je europski i euroatlanski put. Ako tim putem ne budemo išli onda je uzaludno bilo šta drugo. Nastojat ću da do kraja mjeseca u Parlamentu BiH budu prijedlozi za “Sejdić-Finci” i Grad Mostar. I u to niko ne vjeruje, ali to će biti u Parlamentu BiH. Želim da imamo izborno zakonodavstvo kakvo zaslužuju građani BiH. Izmjene Izbornog zakona nemaju pretjerane veze sa lokalnim izborima ove godine, izuzev Grada Mostara, ali 2018. godine želim da se izbori provedu na posve drugačiji način i da niko ne sumnja u bilo čiji izborni inžinjering. — Dragan Čović, Avaz, 11.02.2016. godine Danas (02. marta) je održava sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, ali se na njenom dnevnom redu nisu našle izmjene izbornog zakona, niti je o ovom zakonu raspravljano na sjednicama Vijeća ministara. Dragan Čović od Istinomjera dobija ocjenu neispunjeno. (istinomjer.ba)

Nije počelo testno emitovanje digitalnog signala

Uvođenje digitalnog rtv signala u BiH tema je već dugi niz godina, a obećanja o njegovom skorom uvođenju mogli smo slušati od predstavnika državne vlasti kako u prethodnom tako i u aktuelnom mandatu.

Nekada krajem septembra, tada još uvijek aktuelni ministar prometa i komunikacija BiH, Slavko Matanović, najavio je kako je u planu da testno emitiranje digitalnog signala na području Sarajeva, Banje Luke i Mostara počne za „oko dva mjeseca“, što je rok koji je prošao sa krajem 2015. godine.

Još početkom septembra prošle godine, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, usvojilo Informaciju o poduzetim aktivnostima radi ubrzanja procesa digitalizacije u BiH u kojoj su, navedena i očekivanja da će testni signal biti pušten u naredna tri mjeseca. Nakon toga, 1. oktobra Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je sa javnim emiterima u BiH potpisalo „ugovor o međusobnim pravima i obavezama u vezi s raspodjelom i predajom u vlasništvo opreme nabavljene unutar Prve faze projekta digitalizacije prenosne i emisijske mreže Javnog RTV servisa u BiH“. Tom prilikom su ponovo izražena očekivanja da će testni signal biti pušten do kraja 2015. godine.

I u prošlom mandatu mogli smo slušati najave o puštanju digitalnog signala, a tadašnji državni ministar prometa i komunikacija, Damir Hadžić je krajem 2013. godine najavljivao „ofanzivu u procesu digitalizacije u BiH“ te kako će se već Svjetsko nogometno prvenstvo iz Brazila moći pratiti u digitalnom HD signalu.

Proces digitalizacije pokrenut je na međunarodnom nivou 2004. godine, a strategija za ovaj proces u našoj zemlji je usvojena na Vijeću ministara još u njegovom sazivu od 2006. do 2010. godine, prije ministra Hadžića . Tada se govorilo i o osiguranim sredstvima od skoro 7 miliona KM za početak tog procesa, no on tada nije započet. Kao krajnji rok postavljen pred našu zemlju od strane EU bila je sredina 2015. godine.

Bez obzira što Slavko Matanović više nije ministar prometa i komunikacija BiH, obećanja o puštanju testnog digitalnog signala koja smo mogli čuti u proteklom periodu iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, mogu se ocijeniti kao neispunjena.

 

Zakon o šumama se čeka već dva mandata

Prilikom preuzimanja funkcije premijera FBiH, Fadil Novalić je u svom ekspozeu naveo i kako će donošenja Zakona o šumama FBiH biti jedan od prioriteta njegove Vlade, no na prijedlog će se po svemu sudeći još uvijek čekati. 

 

„S obzirom da najveći vrlo značajan izvoz bilježimo u drvnoj industriji, te da u tom sektoru iz godine u godinu, bilježimo rast broja zaposlenih, neophodno je usvojiti Zakon o šumama. S obzirom da u većini slučajeva izvozimo trupce bez ikakve dodane vrijednosti, uspostavićemo stepen finalizacije kao kriterij dostupnosti drvne mase. Uvjereni smo da ćemo na ovaj način stimulisati dodatnu obradu drvne mase, te povećanje vrijednosti finalnog proizvoda“, kazao je Novalić u svom  ekspozeu pred Parlamentom FBiH.

Međutim, Vlada FBiH od svog formiranja do danas nije uradila mnogo na donošenju ovog zakonskog riješenja. Naime, iako je Vlada FBiH na 10. sjednici, održanoj 09.06.2015. godine usvojila Informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u oblasti šumarstva u cilju žurnog donošenja zakona o šumama, te formirala Radnu skupinu, koju čine stručnjaci iz ove oblasti, kako bi pružila pomoć ovom ministarstvu u pripremi teksta Nacrta zakona o šumama, ovaj akt još uvijek nije ugledao svjetlo dana.

Ako se osvrnemo na predizbornu kampanju za Opšte izbore 2010. godine i protekle 4 godine u kojima je SDA, partija iz koje dolazi Novalić, bila dijelom federalne Vlade, možemo vidjeti da je Zakon o šumama i tada bio među prioritetima.

„Ubrzati aktivnosti na donošenju i i usvajanju Zakona o šumama, te ustrajavati na dosljednom poštivanju zakonskih odredbi“, glasilo je predizborno obećanje SDA iz 2010. godine, koje je ostalo neispunjeno.

Tokom prošlog mandata Predstavnički dom Parlamenta Federacije je usvojio Nacrt Zakona o šumama početkom decembra 2011. godine, ali je u Domu naroda odloženo izjašnjavanje o ovom zakonu, a u međuvremenu je usvojena Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o šumama.

Nakon toga, tek u augustu 2012. godine Vlada FBiH je zatražila od oba doma Federalnog parlamenta da se izjasne o predloženom tekstu Nacrta zakona o šumarstvu, da bi na 27. hitnoj sjednici Vlade Federacije BiH, u junu 2013. godiine usvojivši Informaciju o stanju u šumarstvu u cilju žurnog donošenja zakona u ovoj oblasti, šumama, Vlada FBiH zaključila kako će uzeti u razmatranje Prednacrt zakona o šumama koji dostavi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Prijedlog je nakon utvrđivanja novog teksta Nacrta zakona o šumama, trebao biti upućen  Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku, no do toga nije došlo ni do kraja mandata.
SDA je i u svom programu za Opšte izbore 2014. godine obećala kako će „donijeti Zakon o šumama, gdje će se jasno razgraničiti upravne i korisničke funkcije, nadležnosti FBiH, kantona i lokalnih zajednica“.

Dakle, pitanje donošenja Zakona o šumama u FBiH aktuelno je već duži niz godina, a s obzirom na to da se ovaj Zakon našao među prioritetima nove Vlade, a da njegov Nacrt i pored aktivnosti preduzetih prije skoro tri mjeseca nije ugledao svjetlo dana, možemo zaključiti i da je obećanje koje je Fadil Novalić dao u svom ekspozeu neispunjeno.  

(Istinomjer.ba)

 

Izmjene Izbornog zakona BiH: Šest godina Čovićevih “za mjesec, dva”

Od početka ove godine ponovo je u javnosti postepeno aktualizirano rješavanje dugogodišnjeg problema izmjena Izbornog...

Dalio Sijah

Kome još treba MMF

Već nekoliko godina, premijerka i predsjednik Republike Srpske, te njihove partijske kolege, pokušavaju se odlučiti da li je manji bh entitet u finansijskim problemima ili ne, te da li su mu za...

Aida Ajanović

Aida Ajanović

Obrazovanje – oblast koja se dosljedno ignoriše

Na polovici aktuelnog mandata, partije koje predstavljaju vlast na državnom i federalnom nivou ponovo su po strani ostavile obećanja koja se tiču obrazovanja. Najavljene reforme još uvijek nisu...

Aida Ajanović