Sporazum o „Programskim principima za djelovanje u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u mandatnom periodu 2014. – 2018.“, koji su u nedjelju, 09. novembra, potpisali predstavnici Demokratske fronte (DF), Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za promjene (SDS, PDP i NDP) naznačio je mogućnost formiranja koalicije ovih stranaka na državnom nivou. Ove partije ponudile su učešće u ovoj koaliciji i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ BiH), čiji je lider Dragan Čović ranije održao sastanak sa predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i ponovo izabranim predsjednikom RS-a, Miloradom Dodikom, na kojem je razgovarao o mogućoj koaliciji na državnom nivou. U ovoj mogućoj koaliciji, kako sada stvari stoje, neće biti mjesta za SNSD, ali je poziv HDZ-u još uvijek otvoren, bez obzira što je Dragan Čović izjavio kako njemu „data riječ vrijedi više od sporazuma“.
U svjetlu potpisivanja ovog sporazuma tim istinomjera napravio je analizu koliko se predizborna obećanja iz programa partija potpisnica slažu sa principima iz dokumenta potpisanog 9. novembra. U analizu su uključena i obećanja HDZ-a, s obzirom da je poziv ovoj partiji da učestvuje u vlasti na državnom nivou i dalje otvoren.
Potpisani dokument sadrži deset principa koji se odnose na ekonomiju, javnu upravu, socijalnu politiku, EU i NATO integracije, borbu protiv kriminala i korupcije, otklanjanje posljedica poplava, povratak raseljenih u BiH, osiguranje ravnopravnosti naroda u BiH, te imenovanja zvaničnika na javne funkcije.
Stabiliziranje javnih finansija i smanjenje javne potrošnje
Sve partije potpisnice „Programskih principa“, prema onome što su naveli u svojim predizbornim programima slažu se da je potrebno provesti reformu javne uprave u BiH koja bi dovela do smanjenja troškova glomaznog državnog aparata. Smanjenje rashoda za plate i naknade zaposlenih u administraciji konkretno je predloženo u više predizbornih programa. Tako se u programu DF-a navodi kako plata parlamentaraca ne smije prelaziti tri prosječne plate u BiH, a da nagrađivanje i napredovanje zaposlenih u administraciji mora biti transparentno i mjereno rezultatima njihovog rada. SDA, sa druge strane, plate poslanika bi ograničila na do pet prosječnih plata u BiH, dok bi ukinula paušale i naknade za rad u komisijama. Direktorima javnih firmi, prema programu SDA, plate bi bile ograničene na 3,5 prosječnih plata u BiH. U cilju smanjenja troškova javne uprave DF je predložio i prenošenje nadležnosti određenog broja agencija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou na druga tijela javne uprave, dok u programu SDA stoji kako će se kroz smanjenje i restruktuiranje javne potrošnje kroz četiri godine ostvariti uštede od 4,5% godišnje, što bi u konačnici rezultiralo uštedom od 1,2 milijarde KM u četiri godine.
U HDZ-u, koji još uvijek nije potpisao ovaj dokument, također smatraju da je nužno ostvariti uštede u javnom sektoru, a višak novca preusmjeriti u razvoj privrede, ali u svom programu su bili manje konkretni, te su ovo pitanje tretirali kroz samo jedno obećanje.
Dosta konkretniji bili su u SDS-u, stranci koja je osvojila najveći broj glasova unutar Koalicije za promjene. U svom programu, koji je doduše više orjentisan ka Republici Srpskoj, SDS je naveo kako će se „na udaru naći troškovi upotrebe službenih automobila, mobilnih telefona, reprezentacije, ali i rada u komisijama i drugim tijelima na osnovu kojih državni službenici prisvajaju dodatne prihode, a u stvari se radi o redovnim radnim zadacima. Ovo pitanje, prema programu SDS-a, riješilo bi se i zakonski. I u SDS-u smatraju kako je potrebno napraviti ozbiljnu analizu i započeti proces ukidanja državnih tijela (agencija, zavoda, uprava) čije postojanje nema realno utemeljenje u produktivnom zapošljavanju, te izmijeniti zakonsku regulativu i na taj način obezbijediti da se pojedini poslovi ne preklapaju između pojedinih ministarstava, uprava i upravnih organizacija. Druga partija iz ove koalicije, PDP, u svom programu je navela kako će proces reforme javne uprave biti nastavljen u smjeru njene profesionalizacije i racionalizacije. Narodni demokratski pokret (NDP) svojim programom također je predvidio mjere za stabilizaciju javnih finansija i smanjenje javne potrošnje. Insistirati će i na smanjenju budžetske potrošnje na nivou BiH i usaglašavanju plata izabranih i imenovanih lica u institucijama BiH sa platama u realnom sektoru, te uvođenju čvršćih mehanizama kontole i odgovornosti za trošenje budžetskih sredstava.
S obzirom da su se sve partije u svojim programima bavile temom javnih finansija, u slučaju formiranja ove koalicije mogli bismo očekivati:
– hitno usvajanje mjera u cilju smanjenja plata i ostalih privilegija državnih poslanika
– smanjenje plata direktora javnih kompanija i preduzeća
– revizija i redefinisanje nadležnosti državnih agencija koje se međusobno preklapaju
Oporavak privrede i zapošljavanje
Očekivano, najveći broj obećanja političke partije su dale u oblastima ekonomije i zapošljavanja, te se ona u najvećoj mjeri i slažu sa ovim programskim ciljem iz potpisanog dokumenta. S obzirom da se radi o veoma širokim oblastima navest ćemo samo neka obećanja partija koja se podudaraju sa programskim ciljem eventualne koalicije.
Sve političke partije obuhvaćene ovom analizom ponudile su svojim programima obećanja kojima je cilj poticanje investicija. U disperziji brojnih obećanja najveći stepen podudaranja je u onima koja se odnose na smanjenje broja zahtjeva i vremena za pokretanje poslovanja, investicija u mala i srednja preduzeća, uvođenje poreskih olakšica investitorima, te privlačenje inozemnih investicija. Svakako, ovaj stepen podudarnosti ostavlja otvorena vrata za daljnju konkretizaciju reformskih koraka, s obzirom da partije obećavaju i druge načine poticanja investicija.
DF obećava smanjenje stope poreza na dobit za kompanije koje odluče reinvestirati ostvarenu dobit u pokretanje proizvodnje, postepeno smanjenje visine i broja nameta, uz jačanje kapaciteta poreskih uprava i strožije propise i sankcije za utaju poreza i neplaćanje doprinosa. Kažu da registracija novih kompanija mora biti moguća u jednom danu i na jednom šalteru, uz mnogo niže troškove nego što je to sada. SDA se zalaže za privlačenje globalnih kompanija putem „Zakona o strateškim investitorima“, čime bi se povećala tražnja od malih i srednjih preduzeća za komponentama i uslugama. Kao i DF, zalaže se za poreske olakšice za kvalitetne investitore koji će zapošljavati više od 250 osoba, uz razvijanje slobodnih industrijskih zona.
HDZ BiH smatra da je potrebno izraditi analizu ključnih faktora konkurentnosti i stvarnih rizika, analizu koja može poslužiti kao polazište za stvaranje strategije koja će doprinijeti dolasku stranih, posebno izravnih investicija. Oni će se zalagati za izradu konkretnih projekata koji mogu biti zanimljivi stranim, ali i domaćim investitorima, nuditi te projekte i lobirati za njih. Kao i gore navedene partije, zalažu se da svi imaju jednake mogućnosti za porezne olakšice i poticaje za izvoz, te insistiraju na izravnim inozemnim investicijama u mala i srednja poduzeća, kao i na omogućavanju pristupa izvorima finansiranja istih.
SDS smatra kako je najbolje započeti sa ozbiljnom investicionom politikom u privredu Republike Srpske, naročito kroz ulaganja u mala i srednja preduzeća, bitna i značajna strateška preduzeća kao i ulaganja u poljoprivredu, sve u cilju jačeg privrednog razvoja, stvaranja novostvorene vrijednosti i većeg zapošljavanja. Njihov koalicioni partner, NDP, oporavak privrede vidi u donošenju i sprovođenju Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća. PDP će se zalagati da se procedure za otpočinjanje novih biznisa skrate sa sadašnjih 22 na 3 radna dana i smanjenjem institucionalnih procedura sa 9 na 1 uspostavljanjem “One Stop Shop” (sve na jednom mjestu) centara u većini opština.
Nisu izostala ni obećanja koja se odnose na intenziviranje zapošljavanja. I pratije iz Federacije BiH, kao i one iz RS zalažu se za izmjene, odnosno donošenje novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju, kao i za izradu programa i strategija zapošljavanja. Prostor za dogovore postoji, potrebno je vidjeti koliko će ga potpisnice ovih „Programskih principa“ iskoristiti. Iz spektra obećanja kojima se želi povećati zaposlenost, izdvojili smo samo neka. Iako se radi o obećanjima koja zahtjevaju aktivnosti na entitetskim nivoima, saradnja i donošenje navedenih ključnih dokumenata na državnom nivou mogu uvelike ubrzati realizaciju ovih entitetskih.
DF se zalaže za reformu službi za zapošljavanje u skladu sa EU standardima.
SDA smatra da je potrebno izvršiti izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, te usvojiti Zakon o obrazovanju odraslih na nivou entiteta i kantona, kako bi se omogućilo stručno osposobljavanje i usavršavanje radne snage u skladu s potrebama tržišta rada. Kao što je prethodno navedeno, zalažu se za kreiranje programa zapošljavanja za različite ciljne grupe nezaposlenih u skladu sa potrebama, sufinansiranje zapošljavanja 10.000 do 12.000 nezaposlenih, kao i za kreditne linije i start-up fondove za mlade poduzetnike.
SDS zagovara donošenje novog zakona o posredovanju u zapošljavanju i ostvarivanju prava za vrijeme nezaposlenosti. U tom pravcu traži da se povećaju naknade za slučaj nezposlenosti i uvedu naknade nezposlenim u vezi sa ostvarivanjem drugih prava. Podsticaj za novo zapošljavanje vide u umanjenju poreza i doprinosa na plate. Akcionim planovima zapošljavanja žele predvidjeti aktivne mjere zapošljavanja u poljoprivredi, zapošljavanje putem javnih radova i zapošljavanje nezaposlenih mladih lica sa stručnim kvalifikacijam u privredi, te zapošljavanje lica iz boračkih kategorija. Kao i SDA, zalažu se za posebne programa zapošljavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi.
NDP je opredijeljen za stimulisanje zapošljavanja iz republičkog budžeta, kao i njegov koalicioni partner PDP. U cilju podizanja nivoa novog zapošljavanja PDP smatra da treba podsticati dodatnu stanogradnju i razvoj građevinarstva, privredne grane koja inače zapošljava veliki broj radnika svih stručnih kvalifikacija.
Sve partije potpisnice zagovaraju izmjene Zakona o PDV-u. Tako iz DF-a poručuju da žele promijeniti način naplate PDV-a kako bi kompanije imale više vremena za izmirenje poreskih obaveza. SDA izmjenama ovog zakona želi produžiti rok za plaćanje PDV-a i smanjiti rok za povrat istog, te osloboditi neto izvoznike plaćanja PDV-a na uvoz sirovina. SDS se zalaže za uvođenje diferencirane stope PDV-a, kao i njegovi koalicioni partneri, NDP i PDP.
HDZ BiH u svom programu se nije konkretno bavio pitanjima PDV-a, niti posebno razrađivao druga specifična pitanja, s obzirom da je predstavljeni program generalnog karaktera. Svakako je naglašena potreba za osiguranjem bržega gospodarskog rasta, reforme koje će stvoriti povoljnije ozračje za investiranje u realni sektor, povećanje proizvodnje i izvoza, stvaranje povoljnoga makroekonomskoga i poduzetničkog ambijenta, oslobođenog administrativnih i svih drugih prepreka koje usporavaju procese investiranja i poslovanja isl. Ovako širok pristup u definisanju ciljeva djelovanja u narednom periodu otvara mogućnosti da se program dodatno konkretizuje po pitanju PDV-a.
Tu su i brojna druga obećanja koja bi, ukoliko budu ispunjena, vodila ka stabilizaciji i oporavku privrede.
Kako su se partije najvećim dijelom svojih programa upravo i bavile temama poboljšanja ekonomije u BiH i problemom zapošljavanja, i u ovom slučaju bi imali zajednički interes u mnogim tačkama te bi tu mogli očekivati:
– usvajanje propisa kojima bi se skratila procedura otvaranja firmi u BiH
– pojednostavljivanje procesa investiranja u BiH
– usvajanje izmjena Zakona o PDV-u kojima bi se izmijenio rok naplate poreza
– uvođenje diferencirane stope PDV-a
EU integracije
Sve partije koje su potpisale sporazum o programskim principima za djelovanje u vlasti u periodu od 2014. do 2018. godine se slažu da je budućnost BiH u EU i da što prije treba odblokirati ovaj proces.
Međutim, s obzirom da je ovo pitanje predstavljalo kamen spoticanja u funkcionisanju dosadašnjih koalicija na državnom nivou, svakako će i u ovom mandatu ono biti pravi test funkcionisanja svake koalicije koja bude uspostavljena na nivou BiH. DF tako u svom programu navodi kako su vanjska politika i euro-atlantske integracije prioriteti njihovog djelovanja kako BiH ne bi ostala „zemlja – problem“, dok SDA navodi kako je što prije potrebno provesti presudu „Sejdić-Finci“. Isto smatraju i u HDZ-u, te u svom programu navode kako je sljedeći četverogodišnji mandat dovoljan za sticanje statusa države kandidatkinje i otvaranje pregovora s EU. SDS također podržava sticanje punopravnog članstva BiH u EU, uz očuvanje subjektiviteta i kapaciteta RS, dok se program PDP-a ne bavi ovim pitanjem. I NDP će se zalagati za intenziviranje aktivnosti na pristupanju evropskim integracijama na osnovu uzajamnog poštovanja i poštovanja specifičnosti ustavnog uređenje BiH.
DF u svom programu također navodi i kako uspostavljanje mehanizama za korištenje sredstava iz europskih fondova predstavlja jedinu realnu mogućnost za finansiranje jačanja institucija u procesu EU integracije u trenutnoj ekonomskoj krizi, a navodi i kako je potrebno ojačati Direkciju za europske integracije (DEI) i dati joj veću ulogu u procesu EU integracija ili u krajnjoj liniji vraćanje Ministarstva za EU integracije u BiH koje je nekad postojalo. SDA je svojim programom predložila usvajanje i provođenje cjelovitog Nacionalnog programa integrisanja Bosne i Hercegovine u EU. U programu HDZ-a stoji i kako će realizacija EU projekata iz oblasti očuvanja okoliša, razvoja poljoprivrede, turizma, ruralnoga razvoja, razvoja ljudskih resursa, poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obiteljskih gospodarstava, značajno utjecati na gospodarski razvoj i povećanje broja zaposlenih, a samim time i bolje opće gospodarsko stanje u BiH. I u programu SDS-a stoji kako je potrebno uspostaviti sistem za koordinaciju, praćenje i pripremu EU projekata, kao i sistem informisanja i obuke javnosti o mogućnostima korištenja EU sredstava. NDP svojim programom predviđa zalaganje za usaglašavanje i koordinaciju aktivnosti sa FBiH kada su u pitanju pretpristupni procesi u EU, usvajanje pozitivnih primjera dobre prakse kada su u pitanju standardi EU u vezi sa zaštitom potrošača, investiranjem, borbom protiv korupcije, standardom zaštite životne sredine. Obećavaju pokretanje niza konsultativniih i edukativnih aktivnosti kako bi našim institucijama omogućili učestvovanje u projektima EU.
Sve partije u mogućoj koaliciju bar deklarativno BiH vide u EU i u tom smjeru bi se od takve vlade na državnom nivou trebalo očekivati:
– postizanje rješenja o odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”
– postizanje dogovora o mehanizmima koordinacije sa EU
Perspektivna vojna imovina
Rješavanje raspodjele perspektivne vojne imovine u BiH je još jedan programski princip na kojem će se testirati djelovanje eventualne koalicije ovih stranaka na državnom nivou. Nerješavanje ovog, već dugo vremena otvorenog pitanja, predstavlja kočnicu u integraciji BiH u NATO savez. Ako pogledamo predizborne programe, pitanjem knjiženja 63 perspektivna vojna objekta konkretno su se bavili DF, SDA i NDP, dok ga ostale partije nisu tematizovale. U obje stranke iz FBiH smatraju kako je perspektivnu vojnu imovinu potrebno uknjižiti na državu BiH jer za to postoji pravni osnov.
“Insistiramo na punoj implementaciji presude Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i hitnom knjiženju državne, kao i perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu“, navodi se u programu SDA u kojem je izražena podrška i za donošenje zakona kojim bi se naložilo knjiženje nepokretne vojne imovine na državu. U ovoj stranci smatraju kako su za regulisanje pitanja državne imovine isključivo nadležne institucije BiH te da se državna imovina može i mora riješiti na principima uvažavanja državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Nasuprot partija iz FBiH, NDP je za drugačije rješavanje pitanja vojne imovine. Oni smatraju kako je isto pitanje potrebno riješiti u što kraćem roku po principu lokacije, tako da objekti na teritoriji RS budu u nadležnosti RS.
S obzirom da se ostale partije iz RS-a u svojim programima nisu bavile raspodjelom vojne imovine, biće interesantno vidjeti kako će se stvari odvijati na ovom planu u slučaju uspostave koalicije na osnovu dokumenta potpisanog 9. novembra u Sarajevu.
Svakako treba istaknuti kako je ovo pitanje u kojoj se partije, koje su istu tematizovale, razilaze u pogledu njegovog rješavanja. U prvom redu se vidi razlika u programima SDA i DF-a, sa jedne strane i NDP-a sa druge strane. Inače i lider PDP-a i novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH još u predizbornoj kampanji, gostujući u debati na BHT1, istakao je kako za njega članstvo BiH u NATO nije prioritet s obzirom da ne postoji jasan konsenzus o ovoj temi. Ipak, kako su ove partije potpisale dokument o programskim principima mogli bismo očekivati:
– knjiženje 63 perspektivna vojna objekta na državu u skladu sa Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH iz januara 2008. godine
Efikasna borba protiv korupcije i kriminala
Borba protiv korupcije i kriminala, također je jedna od tema kojom su se veoma detaljno bavile partije u svojim predizbornim programima. DF u svom programu navodi kako je za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala neophodno izvršiti izmjene i dopune Zakona o tužilaštvu BiH kako bi se osiguralo hijerarhijsko uređenje na cijelokupnom području Bosne i Hercegovine i osigurala potpuna subordinacija i koordinacija tužilaštava od najvišeg do najnižeg nivoa. Ova stranka predlaže i izvršenje izmjena i dopuna Zakona o Federalnom tužilaštvu u pravcu povećanja njegovih nadležnosti za određena teža krivična djela kako bi se rasteretila kantonalna tužilaštva u cilju poboljšanja efikasnosti i funkcionalnosti otkrivanja i krivičnog gonjenja. DF svojim programom predlaže i izmjene Zakona o VSTV kojima bi se razbila „birokratska moć pojedinih nosilaca tužilačkih funkcija“, tj. mandat funkcije „Glavni tužilac“ na svim nivoima smanjiti na četiri godine, obezbjediti sudsku zaštitu protiv konačne odluke o imenovanju tužilaca koju donosi VSTV, te osigurati da starosna dob za obavezan odlazak u penziju za tužioce imenovane od VSTV-a bude do navršenih 67 godina života, odnosno 40 godina staža osiguranja.
SDA je u svom programu u pogledu ovog principa bila manje detaljna te je navela kako sudovi i tužilaštva trebaju da ubrzaju procesuiranje slučajeva korupcije, organiziranog kriminala i sumnjive privatizacije, ali i da je potrebno izvršiti reviziju privatizacije i provjeru poštivanja privatizacijskih ugovora.
U svom programu HDZ navodi kako je potrebno provesti maksimalnu profesionalizaciju, modernizaciju u opremanju i obuci ovih policijskih i obavještajnih službi u BiH, te sarađivati sa susjednim zemljama i međunarodnim institucijama kako bi se suzbila korupcija i organizovani kriminal.
SDS je u svom programu dosta mjesta odvojio za ovo pitanje pa je tako, između ostalog u svom programu, ova stranka istakla kako je potrebno usvojiti nove antikorupcione zakone i do kraja istražiti krupne kriminalno-koruptivne slučajeve, posebno one u koje su bili uključeni nosioci vlasti. S tim u vezi SDS predlaže i osnivanje posebne antikoruptivne agencije koja bi se bavila ovim slučajevima. Konačan efekat ove borbe, prema programu SDS-a jeste oduzimanje materijalnih vrijednosti stečenih na nezakonit način i njihov povrat građanima. SDS je naveo i nekoliko zakona koje je potrebno izmijeniti ili donijeti u novom obliku, a u prvom redu to se odnosi na: Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, Zakon o porijeklu imovine i Zakon o poreskom sistemu. Ova stranka predložila je i osnivanje nacionalnog savjeta koji bi se bavio praćenjem provođenja strategije i akcionih planova, a činili bi ga poslanici iz Narodne skupštine, predsatavnici izvršne vlasti i nevladinog sektora i ličnosti iz javnog života koji po prirodi svoga posla mogu doprinijeti borbi protiv korupcije. SDS se zalaže i za trajnu zabranu obavljanja bilo kakve javne funkcije licima za koja se utvrdi da učestvuju kriminalu i korupciji, a također se zalaže i za reviziju do sada sklopljenih privatizacionih ugovora.
Korupciom i kriminalom detaljno se u svom predizbornom programu bavila i druga partija iz Koalicije za promjene, PDP. Ova partija tako navodi da je za efikasnu borbu protiv korupcije i kriminala prvenstveno potrebna politička volja, ali i stvaranje boljih materijalno-tehničkih uslova za rad svih institucija koje se bave ovim problemom. PDP poput SDS-a navodi da je ključna uloga NVO-a i medija u borbi protiv korupcije, a također navodi i da je potrebno izvršiti izmjenu postojećih antikoruptivnih zakona i poboljšati saradnju sa državama regije u borbi protiv korupcije i kriminala.
I NDP navodi kako je bitno primijeniti postojeću strategiju za borbu protiv korupcije, usvojiti Zakon o antikorupciji te osmisliti tijelo za koordinaciju u oblasti oduzimanja nelegalno stečene imovine. Kada je riječ o političkoj korupciji, NDP se zalaže za uvođenje prakse praćenja svih prihoda javnih funkcionera i kontrole njihovog rada, sprečavanja sukoba interesa u smislu nespojivosti funkcija i traži da se odmah pristupi ispitivanju imovine svih sadašnjih i bivših funkcionera RS.
U slučaju borbe protiv korupcije, prema onome što stoji u programima partija potpisnica sporazuma o programskim principima moglo bi se očekivati :
– provođenje već postojećih strategija i zakonskih rješenja za borbu protiv korupcije
– osnivanje jedne ili više agencija koje bi se bavile korupcijom i oduzimanjem nelegalno stečene imovine
– provođenje revizije privatizacije
Otklanjanje posljedica poplava
S obzirom na velike materijalne štete koje su nastale usljed proljetnih poplava u našoj zemlji, razumljivo je da je i ovo pitanje našlo svoje mjesto u ovom programskom dokumentu, međutim, svojim programom ovo pitanje je jedino tematizovala SDA, dok se druge partije nisu bavile ovim problemom. SDA je u svom programu navela kako će pored ažurnog i efikasnog djelovanja Fonda za pomoć nastradalim insistirati i na besplatnoj dodjeli građevinskog zemljišta svima koji su ostali bez kuća, dodjeli nužnih dozvola za izgradnju kuća bez naknada, te osiguranju komunalnih priključaka za poplavljene bez naknada.
Realizacija Anexa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma
Proces dovršetka povratka raseljenih u BiH također je tematizovan u okviru dokumenta o programskim principima, a svoje mjesto je našao i u programima partija potpisnica ovog sporazuma.
Tako DF u programu navodi kako je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nadležno za prava raseljenih lica i povratnika, te da ono zajedno sa različitim odjelima unutar institucija i drugim agencijama treba da prati implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i pitanja u vezi sa svim konvencijama o ljudskim pravima koje je država Bosna i Hercegovina ratificirala. SDA je po ovom pitanju u svom programu predložila više mjera kao što su: izmjene zakona u FBiH kojim bi se osigurao kontinuitet korištenja ostvarenih prava povratnicima; ekonomsko jačanje procesa povratka kroz stimulaciju firmi iz FBiH da dio svoje proizvodnje organiziraju u zonama povratka u RS; osnivanje garantnog fonda pri Federalnoj Vladi za podršku firmama povratnika kod kreditnog zaduženja; rješavanje problema u obrazovnom procesu Bošnjaka u RS; insitucionalno jačanje pozicije povratnika u RS kroz zapošljavanje u javni sektor; jačanje saradnje općina i Federacije BiH sa povratnicima i općinama u RS i obrnuto, u procesu integracije povratnika u lokalnu zajednicu, ali i ubrzanje procesa zatvaranja kolektivnih centara u BiH.
SDS se svojim predizbornim programom također detaljno bavio problemom povratka. Navode kako će se zalagati za potpuno okončanje obnove i rekonstrukcije stambenih jedinica i infrastrukture za potrebe raseljenih lica i povratnika u RS i FBiH i obezbjeđenje zdravstvenog osiguranja za porodice izbjeglih, raseljenih lica i povratnika koji nisu osigurani po drugom osnovu.
SDS je u svom programu obećava i uspostavljanje fonda za pravičnu nadoknadu uništene imovine na nivou BiH, uz neophodne izmjene i dopune Zakone o izbjeglicama iz BiH i raseljenih lica u BiH, ili njegovog novog donošenja čime bi se obezbijedio ravnopravan status i pravo na povratak, ostanak u sadašnjem mjestu življenja i nadoknada uništene imovine u skladu sa Aneksom 7 Dejtonskoh mirovnog sporazuma. Poput SDA, i u ovoj stranci su obećali stvaranje uslova za što skorije raspuštanje svih kolektivnih centara za stanovanje u RS. Osim toga, u programu SDS-a nalazi se i obećanje o pružanju besplatne pravne pomoći za raseljene osobe pred sudovima u zemlji i inostranstvu, sa posebnim akcentom na izbjeglice iz Hrvatske, ali i izdvajanje više sredstava za funkcionisanje udruženja i organizacija za zaštitu prava raseljenih osoba.
S druge strane, SDS-ov koalicioni partner, NDP nije tematizovao ovu oblast u svom programu.
I PDP se u svom progamu zalaže za pravičnu naknadu štete počinjene u ratu, ali i za veću stimulaciju za povratak Srba u FBiH. U tom smislu i PDP se poput SDS-a zalaže da se osigura besplatna pravna pomoć Srbima raseljenim iz FBiH pred sudovima u ovom entitetu.
S obzirom da se u RS vratio jako mali broj Hrvata, interesantno je da se ovom problematikom u svom programu nisu bavili u HDZ-u BiH.
Ako pogledamo programe partija vezano za ovaj programski princip, od ove koalicije mogli bismo očekivati:
– zatvaranje svih kolektivnih centara u BiH
– zapošljavanje povratnika u javne institucije
– besplatnu pravnu pomoć za povratnike
– nadoknadu štete nastale u ratu
– finansijsku podršku i stimulaciju firmi u vlasništvu povratnika
Osiguranje ravnopravnosti naroda i građana
Princip u kojem stoji da je potrebno usvojiti zakone i provesti mjere potrebne za sprječavanje i eliminisanje diskriminacije svakako je usko povezan sa provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci koji je djelimično tematizovan i u principu o EU integracijama BiH. Sve partije pojedinačno se slažu da je potrebno osigurati potpunu ravnopravnost građana, a i u svojim predizbornim programima su dosta o tome govorili.
U programu DF-a tako stoji da u ovoj partiji neće pristati na rješenja koja narušavaju ljudska prava i slobode bosanskohercegovačkih naroda i građana na bilo kojem pedlju njene teritorije.
„Borba za ustavno zagarantirane slobode bit će naš odgovor na institucionaliziranu diskriminaciju u našoj zemlji. Pri tome moramo istrajati na pomirenju etničkog i građanskog pristupa ustroju zemlje, i uzimanje oba svjetonazora u obzir pri predlaganju rješenja“, navodi se u programu DF-a.
I u SDA smatraju kako proces ustavne reforme mora biti proveden tako da se ne ugrožavaju prava naroda i građana, te su za prvu fazu ustavne reforme najavili podršku amandmanskim promjenama Ustava koje garantuju usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim protokolima, te uspostavljanje Vrhovnog suda kao institucije koja će garantirati jednake standarde za sve građane. HDZ u svom programu navodi kako su u njihovim prijedlozima sadržana rješenja koja otklanjaju diskriminaciju građana, a prijedlozi rješenja bili su ista pozicija za predstavnike svih konstitutivnih naroda i svih građana u procesu kandidiranja i izbora.
„Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i dalje će se zalagati za svoj dobro poznati prijedlog Ustava BiH na načelima koja osiguravaju primjenu najviših demokratskih prava utemeljenih na međunarodnim načelima i standardima. Prema tom prijedlogu, Bosna i Hercegovina uređuje se kao decentralizirana država sa četiri federalne jedinice (administrativne, ustrojbene i sl.) i jedinicama lokalne uprave i samouprave (općine i gradovi). Jednu od jedinica čini Distrikt Sarajevo, ujedno i glavni grad Bosne i Hercegovine. Takvu decentraliziranu, pravnu i socijalnu državu sa tri razine vlasti uređuju Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao suvereni i konstitutivni narodi i građani BiH.“, navodi se u predizbornom programu HDZ-a.
U pogledu izmjena Ustava BiH stav SDS-a je da su one neprihvatljive kao uslov integracije. Ova stranka smatra da je ustavni poredak odraz prirode naše zemlje kao složene i multietničke države te da bi eventualna reforma Ustava BiH dovela do krize legitimiteta vlasti i ugrožavanja mira i stabilnosti.
U svom programu PDP navodi kako neće podržati promjenu Dejtonske strukture u pogledu statusa RS-a kao unitarne zajednice, ali da će podržati eventualno restruktuiranje FBiH u smjeru smanjenja broja kantona, a koje bi bilo dogovor Hrvata i Bošnjaka. PDP u programu spominje i princip multinacionalnosti koji kako kažu znači da svaki narod u BiH ima svoju federalnu jedinicu u kojoj bi postojala jaka pravna zaštita ostalih i konstitutivnih naroda na područjima u kojima su manjina.
NDP se više bavio pitanjima rodne diskirminacije i pravima žena, dok je manje bilo govora o ustavnim promjenama, te ravnopravnosti i zastupljenosti konstitutivnih naroda. Zalažu se za ravnopravnost žena u svim sferama djelovanja, kao i jasno definisanje i prepoznavanje diskriminacije na osnovu pola.
Ukoliko vladajuća koalicija na državnom nivou bude uspostavljena na osnovu ovih programskih principa, akteri u dijalogu će biti bitno drugačiji u odnosu na ranije pregovore, te se svakako može očekivati neki relaksiraniji odnos. U pogledu izjednačavanja prava građana i naroda u BiH, s obzirom na različito tematizovanje ovog pitanja u programima partija, jedino što bismo mogli očekivati jeste usvajanje manjih izmjena u Ustavu BiH kojim bi se izjednačila pozicija svih građana i naroda u procesu kandidiranja i izbora. Takvim izmjenama bi se vjerovatno zadovoljili zahtjevi EU prema BiH.
Očekivanja:
– novo otvaranje dijaloga na ovu temu
– izjednačavanje pozicije predstavnika svih konstitutivnih naroda i svih građana u procesu kandidiranja i izbora
Imenovanja
Kao posljednji programski princip u potpisanom dokumentu stoji da će izbor i imenovanja na javne pozicije biti vršen prema kriteriju kompetentnosti kandidata uz obavezno prezentiranje programa rada sa vizijom racionalizacije i poboljšanja efikasnosti u djelovanju institucije ili javnog preduzeća.
Ipak ovaj princip tematizovan je jedino u okviru programa DF-a u kom se navodi da javne kompanije trebaju postati samoodrživi učesnici u tržišnoj utakmici i generatori dobiti. Kako bi se to ostvarilo, u DF-u smatraju kako je nužno sistemski regulisati procese imenovanja nezavisnih i stručnih uprava u javnim kompanijama, uz jasnu odvojenost vlasničke i regulatorne uloge države.
S obzirom da se ovim pitanjem u svom programu jedino bavio DF, ali da su druge partije potpisale programske principe, od ovakve koalicije bismo mogli očekivati:
– sistemsko regulisanje procesa imenovanja uprava u javnim kompanijama
Zaključak
Na kraju, ako se osvrnemo na sve navedeno u ovoj analizi, možemo zaključiti da potpisani dokument o programskim principima za djelovanje u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u narednom mandatnom periodu nudi sasvim dobru osnovu za formiranje vlasti na nivou BiH. Programi partija potpisnica ovog dokumenta slažu se u mnogim tačkama, a posebno u onim koje se bave ekonomijom, zapošljavanjem i borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Krupna politička pitanja poput EU i NATO integracija, odnosno ukidanja diskriminacije u Ustavu BiH će definitivno biti veliki test za funkcionisanje ove koalicije ukoliko se na osnovu ovih programskih principa sastavi vlast na nivou BiH, s obzirom da u svojim programima pojedine partije nisu definisale ova pitanja ili su ih definisala previše generalno. S obzirom da se na kraju potpisanog dokumenta navodi da će program konkretnih mjera sa planom provođenja za svaki nivo vlasti biti naknadno utvrđen, interesantno će biti pratiti razvoj daljnje situacije.