Čekajući istinitu izjavu Željke Cvijanović

zeljka cvijanovicPremijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović je u utorak 13.01.2015. godine dala intervju za Oslobođenje u kojem je, kao što je to nažalost već uobičajeno, iznijela niz neistinitih i nedosljednih izjava. Pregled izjava i komentare na njih dajemo u ovom članku.

Oslobođenje: Republika Srpska do konca decembra dobila je Vladu, a usvojeni su i budžet i ekonomska politika za 2015. Kako komentarišete činjenicu da ta dva dokumenta nisu podržali ključni socijalni partneri – Savez sindikata RS-a i Unija udruženja poslodavaca?

Cvijanović: Da budem apsolutno otvorena, nisam očekivala njihovu podršku. I to ne zato što se nismo dobro razumjeli, nego zato što kada god radite takve dokumente, i koliko god se konsultovali, a mi jesmo konsultovali socijalne partnere, uvijek ćete imati jednu dozu nezadovoljstva.

Prema informacijama koje je Istinomjer dobio od ključnih partnera Vlade Republike Srpske konsultacije se jesu održale, ali prema njihovim riječima, više su ličile na prezentaciju bodžeta i ekonomske politike, bez da je uvažena ijedna sugestija ključnih partnera. Podsjećamo, ključni zahtjevi tri najvažnija partnera, Privredne komore RS-a, Unije poslodavaca RS-a i Saveza sindikata RS-a su bile rasterećenje privrede od fiskalnih i parafiskalnih nameta, povećanje neoporezivog dijela plaće te izmjene zakonske regulative koja bi osigurala povoljniji privredni ambijent (Privredna komora RS), činjenica da nije precizirano usvajanje novog Zakona o radu (Udruženje poslodavaca RS), te ‘nepovezivanje doprinosa radnicima/ama, te mali iznos sredstava planiranih za socijalno zbrinjavanje radnika/ca. Budući da ovo nije prvi put da su socijalni partneri nezadovoljni Vladinim odlukama kada je u pitanju budžet i ekonomska politika, možda je vrijeme da Vlada ozbiljno pristupi konsultacijama i počne uvažavati zahtjeve partnera, jer je evidentno da dosadašnja politika vlasti u RS-u ne daje rezultate.

Oslobođenje: Jedno od najspornijih pitanja je novi zakon o radu. Hoće li se Vlada ove godine opredijeliti za izmjene iz oblasti radno-pravnih odnosa?

Cvijanović: Imamo radnu verziju koja je blaža od one koju traže poslodavci koja zagovara zaštitu radnika.    S obzirom na to da sam godinu i po pokušavala da budem most između ta dva socijalna partnera, ne vjerujem da će se nešto drastično promijeniti nabolje, ali sam sigurna da ćemo uspjeti obezbijediti neku vrstu konsenzusa.”

Iako je vjerovatno istina da poslodavci traže izmjene Zakona o radu koje još značajnije umanjuju prava radnika/ca, nikako se ne može reći da trenutna radna verzija štiti prava radnika/ca, te je sasvim razumljivo zašto su predstavnici/e sindikata protiv njega. Naime, u radnom tekstu Zakona pravi se nevjerovatan zaokret u odnosu na kolektivno pregovaranje i kolektivne ugovore, koji imaju prioritet i koji su, poslije Zakona o radu, osnovni akti kojima se uređuju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada. Novim Zakonom o radu, pravo na uređivanje odnosa prenijelo bi se na pravilnik o radu, kojeg samostalno donosi poslodavac i to bez mogućnosti da sindikat da svoje mišljenje na prijedlog pravilnika. Ukoliko se ovakav Zakon usvoji, radnici/e ostaju bez mnogih prava koja su propisana granskim kolektivnim ugovorima, te se poslodavcu otvaraju mogućnosti za manipulaciju pravima radnika/ca. Tako, na primjer, prema novom Zakonu o radu, poslodavac samostalno određuje uvećanje plate za prekovremeni rad, rad noću, rad na državne praznike i sl.

Ogroman problem bi moglo predstavljati i uvođenje tzv. privremenog zapošljavanja putem Agencija za privremeno zapošljavanje koje ustupaju (iznajmljuju) radnike/e drugim poslodavcima. To poslodavcima daje mogućnost da, umjesto da zaposle radnika/cu na neodređeno vrijeme, radnika/cu zapošljavaju putem Agencija za privremeno zapošljavanje. Davanjem mogućnosti poslodavcima (kroz radni tekst Zakona) da samostalno utvrđuju visinu otpremnine i otkazni rok prilikom otkaza, radnici koji rade duže (stariji radnici) će sve češće dobijati otkaz, a mlađi radnici će biti angažovani putem Agencija, to jest bez sigurnog radnog odnosa, privremeno ili na određeno vrijeme, bez bilo kakve perspektive. Na ovaj način ugovor o radu na neodređeno vrijeme će se u praksi u potpunosti izgubiti.

Po sadašnjim propisima, prije otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan da provede disciplinski postupak zbog povrede radnih obaveza. U takvom postupku, radnik/radnica ima pravo na odbranu i pravo da ga/je zastupa sindikat, koji ujedno daje i jednog člana disciplinske komisije. Predloženim tekstom zakona, radniku/radnici se otkazuje ugovor o radu bez disciplinskog postupka, a svoje pravo može tražiti samo putem suda. I sami rokovi za obraćanje sudu su skraćeni, budući da se radnik/ca, ukoliko želi da zaštiti svoja prava, sudu mora obratiti u roku od tri mjeseca, umjesto sadašnjih godinu dana. Također, prava radnika/ca zastarijevaju za šest mjeseci, umjesto za 3 godine, kako je to definisano važećim propisima.

Iz svega navedenog, jasno se vidi da je premijerka Cvijanović izjavila neistinu, budući da se novim Nacrtom drastično smanjuju prava radnika/ca u korist poslodavca.

Oslobođenje: Bojite li se sindikalnog dogovora koji najavljuje predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić?

Cvijanović: Da nismo na strani prava radnika, ne bismo se tako mnogo trudili da vratimo plate koje su zbog krize umanjene, da nismo na strani socijalnih kategorija, ne bismo povećali penzije za 10,5 posto, da nismo da strani boraca, ne bismo okončali program stambenog zbrinjavanja za tu populaciju.

Još jedna neistina premijerke Cvijanović. Vlada RS je u 2013. godini donijela dvije odluke o povećanju penzija. Jednu u septembru, kada su penzije povećane za 3,5%, te drugu na samom isteku 2013. godine, kada su penzije povećane za dodatnih 2%.

Prema informacijama Fonda PIO RS, prosječna penzija za decembar 2014. godine iznosila je 337,81 KM, dok je u decembru 2012. godine iznosila 311 KM.  Jasno se vidi da je povećanje penzije u ovom periodu iznosilo 8,5%, a ne 10,5% kako je izjavila Cvijanović.

Što se tiče stambenog zbrinjavanja boraca, ovaj program još uvijek nije završen. Program je, inače, trebao zbrinuti 5000 korisnika do kraja mandata 2010-2014, ali je od 2008. godine zbrinuto 3618 korisnika (izgrađeno 1288 stambenih jedinica i dodjeljeno 2330 nepovratnih novčanih sredstava). Prema posljednjem dostupnom izvještaju o stambenom zbrinjavanju (iz 2013. godine), do okončanja Programa preostalo je da se zbrine još  2171 korisnik (774 stambenim jedinicama i 1397 nepovratnim sredstvima). Izvještaj za 2014. godinu još nije dostupan, a u oktobru 2014. su se tek ugovarali dodatni poslovi za završetak projekta, te možemo zaključiti da ni ova izjava nije istinita. Pored toga, u prethodnom mandatu, SNSD je obećao i dodatno zbrinjavanje lica i porodica koje nisu obuhvaćene ovim projektom, ali u proteklom mandatu nisu pokrenute nikakve aktivnosti na ovom projektu.

Oslobođenje: Izbor parlamentarne većine u RS-u ostao je u sjeni audiosnimka u kojem Vi, navodno, govorite o kupovini poslanika. Javnost je dodatno uznemirena nakon policijske akcije u redakciju portala Klix.ba. Kako Vi komentarišete cijeli slučaj?

Cvijanović: Da – sloboda medija, ali pod slobodom medija ne smatram ako neko, a ne mislim da su to radili mediji, nešto snima, onda montira i emituje što je nezakonito dobijeno.  I onda se kaže  kako to izaziva nespokojstvo u novinarskim krugovima. A ja pitam novinare da li bi kod njih izazvalo nespokojstvo da čuju razgovor iz svoje spavaće sobe ili recimo ono što se razgovara za vašim kuhinjskim stolom?

Naravno, intervju nije mogao proći bez pitanja o aferi kupovine poslanika, u kojoj je Željka Cvijanović glavna akterka. Istinomjer je o ovoj aferi pisao već dva puta. Bez ikakve sumnje, jasno je da se u ovom slučaju radi o klasičnom zastrašivanju medija, te da se vrši pritisak na novinare portala Klix.ba, iako oni prema zakonu nisu obavezni da otkrivaju svoje izvore, prema Zakonima o zaštiti od klevete (FBiH – član 9; RS – član 10), a u njima se, u gotovo istovjetnom tekstu, navodi:

(1) Novinar i drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarsku djelatnost traženja, primanja ili saopćavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uključuje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili činjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naročito usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ograničeno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona.

(2) Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako drugo fizičko lice koje učestvuje u postupku u smislu ovog zakona, a koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili drugim licem u smislu stava 1. ovog člana, sazna identitet povjerljivog izvora informacija.

Zakon o krivičnom postupku BiH propisuje da se „ne može saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne“, a kao takve osobe spominju se i novinari koji imaju obavezu zaštite izvora informacija. (ZKP BiH, Član 82.) Isto se navodi i u entitetskim zakonima (ZKP RS, Član 147. i ZKP FBiH Član 96.)

Ako već iz ovih podataka nije jasno da se radi o zastrašivanju i kršenju zakona, činjenicom da je Općinski sud u Sarajevu poništio naredbu o pretresu to je svakako dokazano.

Ove činjenice jasno pokazuju stav Željke Cvijanović prema slobodi medija, koji bi se ukratko mogao opisati kao – ‘sloboda medijima, dok god ne rade svoj posao.

Pored toga, u odgovoru na ovo pitanje premijerka je prvo izjavila kako je razgovor montiran, a onda u istoj rečenici se pita kako bi novinarima bilo da čuju razgovor iz svoje spavaće sobe ili kuhinje, čime indirektno potvrđuje autentičnost snimka. Inače, simptomatično je i da je MUP RS-a prvo izjavio da je snimak montiran, da bi ovaj science fiction scenario ubrzo međutim, opovrgao sam direktor Policije RS, Gojko Vasić, koji je 01.12.2014. – dakle, 15 dana nakon što je MUP RS izjavio da se radi o montiranom snimku – potvrdio da vještačenje snimka uopšte nije izvršeno i time otkrio da je prvobitna izjava MUP-a bila samo pokušaj da se cijela afera zataška i pažnja javnosti skrene sa samog slučaja podmićivanja poslanika na teorije zavjere o “posebnim tehničkim, sofisticiranim sredstvima za audio i video snimanje na kojem su iz konteksta izvađene pojedinačne izjave premijera te iste montirane s drugim izjavama, te na taj način stvoren izveden, prividan stvarni razgovor između predsjednice Vlade i „NN“ osoba – sugovornika“, kako je to navedeno u prvom javnom obraćanju MUP RS ovim povodom, 18.11.2014. Tome u prilog govori i činjenica da MUP RS ni do danas nije odgovorio, recimo, na zahtjev Transparency International BiH da javnosti predoči rezultate navodnog vještačenja snimka na osnovu kojeg je MUP ustvrdio da se radi o montiranom materijalu.

Dakle, ako je suditi prema ovom intervjuu, premijerka Cvijanović u narednom mandatu planira da nastavi kao i u prethodnom. Podsjećamo i da je Cvijanović u protekloj godini od strane Istinomjera ocijenjena 8 puta. Četiri puta je Cvijanović dala obećanje koje nije ispunila, jedna izjava je ocijenjena kao nedosljedna, dok su tri izjave ocijenjene kao neistinite. Iznošenje neistina, poluistina, nedosljednosti i izbjegavanje razgovora o konkretnim problemima je poznato obilježje svih političara/ki na vlasti u BiH, te ako se po ‘jutru dan poznaje’, očekuju nas jako teške četiri godine.

(istinomjer.ba)

Projekti načelnika Općine Centar Sarajevo u prvoj godini mandata

Općina Centar Sarajevo uspjela se baviti realizacijom velikog broja predizbornih obećanja načelnika Nedžada Ajnadžića u...

Dalio Sijah

Zašto je Državni zatvor u Vojkovićima i dalje zaključan?

Kamen temeljac za državni zatvor, u sarajevskom naselju Vojkovići, postavljen je davne 2006. godine. Ozbiljniji radovi na izgradnji počeli su sedam godina kasnije, odnosno 2014. godine, a rok za...

Selma Ašćerić

Istinomjer

Sanacione mjere: Spašavanje GRAS-a preko leđa građana/ki

Godinama smo svjedoci mnogobrojnih problema s kojima se JKP GRAS susreće, posebno građani/ke koji su korisnici i platiše istom. Prosječni mjesečni gubitak GRAS-a je 2.793.598,00 KM. Ukupni...

Selma Ašćerić